Dokić: Crnogorska plovidba dokazala da je država loš gazda
Izvor: Dan
Autorka: Svetlana Ćetković
Foto: FB/Privatna arhiva
Država je trebalo da sačuva Crnogorsku plovidbu, tvrdi ekonomski analitičar Davor Dokić i ističe da je prodajom brodova tog državnog preduzeća Crna Gora prestala da postoji kao pomorska zemlja.
Navodi i da je i tajming prodaje flote pogrešan, jer je upravo pomorstvo počelo da ide uzlaznom putanjom poslije izvjesnog vremena krize u kojoj je zapalo zbog situacije u svijetu trgovine.
– Ko je to radio nije pokazao visok nivo stručnosti. Pokazali smo još jednom da nam je država jako loš menadžer – smatra Dokić.
Podsjeća da je Crnogorska plovidba, akcionarsko društvo u kojem većinski dio od 99,97 odsto pripada državi, bila opterećena velikim brojem zaposlenih, njih 47, i da se prilikom zapošljavanja nije vodilo računa o potrebama i ekonomskoj logici, nego o partijskim interesima.
Takva logika pratila je Crnogorsku plovidbu od njenog osnivanja, a sama prodaja je izvjesna ispostava računa za više od decenije lošeg gazdovanja državnom flotom.
-Kod nas se zapošljavaju ljudi koji nemaju potrebe da se zapošljavaju. Ionako visoku javnu potrošnju mi dodatno povećavamo. Zapošljavamo u javnom sektoru do krajnjih granica.
I na kraju ćemo platiti cijenu za to. Htjeli ili ne, moramo je platiti – prokomentarisao je naš sagovornik neke od razloga koji su uticali da Crnogorska plovidba a.d. proda brodove i praktično prestane da postoji.
On je podsjetio da je tim državnim preduzećem od osnivanja loše upravljano, pa je prije prodaje brodova bilo dužno čak 37 miliona, od čega Crnogorska plovidba najveći dio duguje državi.
Brodovi "Kotor" i "Dvadeset prvi maj" prodati su danskom kupcu, kompaniji "K/S Navision Group" za 11,2 miliona eura.
Oba broda kupljena su, podsjeća Dokić, za ukupan iznos od 55 miliona eura, koji su uzeti na ime kredita kod Eksim banke 2012. godine.
Od tog iznosa ostao je dug Eksim banci koji sada iznosi oko 47 miliona.
-Situacija je sad takva da je Crna Gora ostala bez flote, prestala da bude pomorska zemlja.
Zbog toga smatram da je država trebalo da pronađe načina i isplati dugove Crnogorske plovidbe i da jednostavno sačuva to preduzeće – naglasio je on.
Da podsjetimo, u maju je Ministarstvo pomorstva iznijelo plan za spas Crnogorske plovidbe od stečaja.
Naime, kako je saopšteno "Danu", Ministarstvo pomorstva iniciralo je model poslovno-tehničke saradnje između Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe, a zbog urgentnog rješavanja tekuće nelikvidnosti Crnogorske plovidbe, o čemu je i Vlada usvojila informaciju.
Plan se sastojao od modela da likvidna Barska plovidba unajmi bodove, sad već prodate, Crnogorske plovidbe, kako bi se pomoglo u prevazilaženju problema tekuće nelikvidnosti Crnogorske plovidbe.
Kako ističe Dokić, primjer Crnogorske plovidbe je još jednom pokazao da je država loš menadžer i da treba što prije ići u model javno-privatnog partnerstva ili privatizaciju.
Kako je dodao, nada se da ćemo što prije uvidjeti greške sadašnjeg sistema upravljanja javnim preduzećima i prihvatiti ekonomske zakone kao dodminantne i primarne.
– Ostaje zbog svega gorak ukus jer ovi naši pomorci, ljudi koji su se školovali, i mladi ljudi koji se školuju za pomorce, neće moći da računaju bar na praksu na svojim brodovima, već će sada isključivo morati da traže hljeb u stranim kompanijama.
A to nije dobra poruka – zaključio je Dokić.
Nastavlja se sunovrat crnogorskog pomorstva
Pitanje radnog angažmana naših pomoraca neće biti mnogo promijenjen činjenicom da je državna brodska kompanija ostala bez flote.
Jer, kako nam je objasnio ITF inspektor Tomislav Markolović, oni su propašću nekadašnje Jugooceanije izgubili niz prava, kao što je stalno zaposlenje.
-Oni su pod ugovorom. Koliko im traje ugovor, toliko je obaveza kompanije. Nikakvih tu nema drugih prava kao što je radni odnos – objašnjeno nam je.
Kako nam je rečeno, i do sada mnogi kadeti su sticali praksu na stranim plovilima, dok je na domaćim tu privilegiju imalo dvoje-troje mladih pomoraca.
