Stjepčević: “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” na redovnim obavezama bez većih problema
Izvor: Radio Kotor
Foto: Crnogorska plovidba
Brodovi “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” kompanije “Crnogorska plovidba” su nakon dokovanja u zadovoljavajućem stanju i obavljaju redovne obaveze bez većih problema.
Kako je u emisiji “Život je more” Radio Kotora kazala poslovna sekretarka i PR menadžerka “Crnogorske plovidbe” Emina Stjepčević, najčešće prevoze rasute i generalne terete.
-Kod rasutih tereta dominiraju razne rude, koks, petrolkoks, žitarice, vještačka đubriva, a od generalnih tereta metalni proizvodi od čelika, gvožđa i aluminijuma, vrećarija.
Što se tiče trenutne pozicije broda “Kotora”, ukrcajna luka je Konstanca u Rumuniji, dok je “21. Maj” na putu ka luci Kandla u Indiji, vozi skrap, odnosno staro željezo-.
Podsjetite nas na njihove osnovne karakteristike, kao i gdje su i kada izgrađeni.
-U pitanje su dva bulkcarriera, za prevoz suvih rasutih tereta. Tehničke karakteristike oba broda su iste,
Radi se o brodovima čija je dužina 179,90m, širina 28,40m i visina 15 m, sa nosivošću do 35000 tona i sa gazom broda od 10,80m.
Isporuka prvog broda “Kotor“ je izvršena 12. januara 2012. godine, a drugog „Dvadesetprvi maj“ 31. avgusta iste godine.
Izgrađeni su u brodogradilištu Shanghai Shipyard u Kini.
Da li su brodovi u najmu?
-Brodovi su dati u najam pomorskoj kompaniji iz SAD-a. Brod “Kotor” od 22.06.2022, a brod “Dvadesetprvi maj” od 24.10.2022.
Do sada smo pored osnovnih ugovora, za oba broda imali po dva aneksa o produženju najma, koji traju do januara.
Da li su brodovi bili na dokovanju?
-Za oba broda smo u prošloj godini obavili redovna petogodišnja dokovanja sa generalnim remontima, pri čemu su ugrađeni sistemi za tretman balastnih voda.
Foto: Radio Kotor
Dokovanje broda Kotor je obavljeno u brodogradilištu Ozata u Turskoj a “21. maja“ u brodogradilištu Mesina u Italiji.
U kakvom su ukupnom stanju?
-Brodovi su nakon dokovanja u zadovoljavajućem stanju i obavljaju redovne obaveze bez nekih većih problema.
Koliko se u prosjeku zadržavaju u lukama i koje su im najčešće rute i luke?
-Vrijeme zadržavanja je različito u zavisnosti od vrste tereta koji se ukrcava ili iskrcava, kao i od tehničke opremljenosti luka u kojima se obavljaju manipulacije teretom, tako da vrijeme boravka u lukama može da traje od par dan do mjesec.
Odakle je posada, koliko je ima ukupno, i da li ste zadovoljni kako obavlja radne zadatke? Preporuka IMO-a je da ugovori članova posade budu kraći. Koliko obično traju ugovori na brodovima Crnogorske plovidbe? Kako gledate na granski kolektivni ugovor za pomorce nacionalnih kompanija (što to znači za pomorce, benefiti)?
-Brodovi imaju po 23-24 člana posade, koji su uglavnom iz Crne Gore.
Možemo slobodno reći da jednim dijelom pomoraca nijesmo u potpunosti zadovoljni, a naš osnovni problem je što nemamo širi izbor da bi izabrali one najkvalitetnije.
Iako smo značajno povećali primanja članovima posade i uspjeli da privučemo jedan dio kvalitetnijeg kadra, ipak i dalje imamo problem u pronalasku pojedinih kvalifikovanih kadrova, kojima bi se zadovoljile sve potrebe koje brodovi iziskuju.
Što se tiče Granskog kolektivnog ugovora za pomorce, možemo reći da je naš Kolektivni ugovor povoljniji, jer pored toga što sadrži sve ono što se predviđa Granski, u njemu su predviđene znatno veće zarade pomorcima.
Da li svršeni studenti Pomorskog fakulteta i maturanti Srednje pomorske Kotor imaju prednost pri ukrcaju, kakva je saradnja sa ovim ustanovama i da li imate potrebe za ukrcajem kadeta?
-“Crnogorska plovidba Kotor” ima potrebu za ukrcajem kadeta i asistenta i time se aktivno bavi.
Iako su naši kapaciteti ograničeni, jer raspolažemo samo sa dva broda, uspijevamo da po brodu ukrcamo dva kadeta i dva asistenta, na period od godinu dana, što je ukupno osam početnika.
To su sve svršeni studenti Pomorskog fakulteta ili svršeni nautičari i brodomašinci Srednje pomorske škole. Sa ove dvije obrazovne institucije imamo dobru saradnju.
Bilo je riječi o fuziji “Crnogorske plovidbe” sa “Barskom plovidbom”. Da li se na tome možda radi?
Bilo je dosta priče oko spajanja “Barske” i “Crnogorske plovidbe”, ali, koliko smo mi upoznati, trenutno se oko toga ništa ne dešava
Koliko je kredita vraćeno kineskoj Eksim banci?
-Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, ukupno otplaćeno, na ime kupovine brodova oko 61,6 miliona dolara, od čega je Crnogorska plovidba uplatila 24,5 miliona dolara, a Vlada Crne Gore 37,1 milion dolara.
Do otplate cjelokupnog kredita sa kamatom, ostalo je još oko 7,3 miliona dolara, a zadnja rata dospijeva za plaćanje 21.januara 2025.
Kolika je cijena vozarine za brodove trenutno?
-Period od početka druge polovine 2021. i kraja prve polovine 2022. je bio rekordan, kada su brodske vozarine u pitanju.
Međutim period, koji je uslijedio, imao je značajnu tendenciju pada, koja se zadržala do druge polovine avgusta tekuće godine.
Vozarine su u tom periodu dostigle tri do četiri puta niži nivo, što je iznosilo oko 6-7.000 dolara. Trenutno je to za nekih 30-40 odsto više, ali i dalje sa čestim oscilacijama na gore i na dolje.
Kako se borite sa konkurencijom?
-Borba sa konkurencijom je veoma teška kada raspolažete samo sa dva broda.
Zbog toga smo i prinuđeni da brodove dajemo u u dugoročni najam na period do pola godine ili godinu, jer na taj način obezbjeđujemo, bez većih problema, tekuću likvidnost kompanije.
