Novo poglavlje istraživanja i valorizacije naše podvodne kulturne baštine
Izvor: Radio Kotor
Autor: Tamara Vuković
Foto: Laboratorija za podvodnu arheologiju
U okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu Kotor (Univerzitet Crne Gore), nedavno je osnovana prva naučno-istraživačka jedinica u Crnoj Gori - Laboratorija za arheologiju pomorstva.
Kako je za Radio Kotor kazao podvodni arheolog Darko Kovačević, osnivanje Laboratorije je ishod rada na projektu “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju, kao novi oblik turističke ponude” - WRECKS4ALL, koji se implementira već dvije godine.
-Kroz rad laboratorije ćemo garantovati održivost rezultata projekta.
To znači da ćemo nastaviti naučna istraživanja podvodne pomorske kulturne baštine, njenu digitalizaciju i omogućavanje pristupa širokom auditorijumu, kako stanovništvu, tako i turistima.
Inicijalan potez koji ćemo napraviti je otvaranje sobe virtuelne realnosti na Pomorskom fakultetu u Kotoru, u okviru koje će svi zainteresovani imati priliku da uživaju u razgledanju devet olupina u simulaciji ronjenja.
Stavljanjem naočara za virtuelnu realnost posjetioci će moći da vide po tri broda iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Kroz dalji rad laboratorije, ponudu ćemo unaprjeđivati, sa krajnjim ciljem digitalizacije svih istorijskih olupina i lokaliteta podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori- pojasnio je Kovačević.
Kako podsjeća, u okviru projekta WRECKS4ALL objavljivani su i tekstovi o olupinama brodova na sajtu Univerziteta Crne Gore, u cilju da se skrene pažnja na bogatstvo i raznovrsnost ponude podmorja Crne Gore.
-Obrađivali smo olupine koje imaju istorijski kontekst, a jedna od najznačajnijih je “Dag” koji se nalazi u blizini Bara, koji je potonuo 1915. godine tokom Prvog svjetskog rata učestvujući u konvoju koji je dovezao pomoć u hrani i municiji crnogorskoj vojsci i stanovništvu.
Zatim, krstarica “Zenta” koja je potonula u prvom pomorskom okršaju Prvog svjetskog rata, a na kojoj je stradalo više od 140 ljudi iz Dalmacije u neravnopravnom napadu 18 brodova.
Takođe, tu su još parobrod “Oreste” koji se nalazi kod Budve, parobrod “Tihani” koji je potonuo u Prvom svjetskom ratu u Boki, “Golešnica” koja svjedoči o Prvom i Drugom svjetskom ratu i periodu socijalističke Jugoslavije, a na većim dubinama su sačuvane i helenističke i rimske olupine duž sjeverne obale Crne Gore- kaže Kovačević.
On dalje ističe da će tim Laboratorije nastojati da ono što rade ima društveno-ekonomski efekat.
-Ono što je najzanimljivije jeste da jedan veliki dio crnogorske obale nije istražen , a imamo i više lokaliteta koji još uvijek nisu ni identifikovani.
Laboratorija će uložiti značajne napore, da se istraživanje morskog dna nastavi i da identifikujemo brodove za koje znamo gdje se nalaze, da im osvijetlimo ime i događaj koji je doveo do njihovog potonuća.
Predložićemo i određene reforme u sektoru turističkog ronjenja, internacionalno prihvatanje legislative i podizanje kvaliteta usluga, kako bi upravo atraktivni lokaliteti bili tretirani i predstavljeni široj javnosti, kroz turističku ponudu koja ima isti kvalitet kao u Grčkoj, Hrvatskoj, Španiji, Egiptu- dodaje Kovačević.
Kako navodi, kada je riječ o prezentaciji podvodne kulturne baštine, ovo je prvi put da se u Crnoj Gori u institucionalnom akademskom okviru tretira podvodna kulturna baština i omogućava pristup toj baštini širokoj publici.
-Kroz naredne projekte trudićemo se da inspirišemo primorske opštine da obrate pažnju na podvodnu kulturnu baštinu u turističkom kontekstu. Iniciraćemo osnivanje i otvaranje podvodnih muzeja u konceptu gdje imate fizički jedan lokalitet koji će biti proglašen podvodnim muzejom, koji bi bio otvoren za ronioce, u opremljenom okviru gdje bi brod imao bovu - da se brod veže i gdje će lokalitet biti zaštićen od bacanja sidra, dok bi na kopnu imao određene sadržaje u vidu muzejske izložbe ili prostora koji su opremljeni visokom tehnologijom.
Cilj je da se ostalima približili doživljaj ronjenja, što bi, svakako, doprinijelo turističkoj ponudi-navodi Kovačević.
Kako objašnjava, neki podvodni lokaliteti su pravno zaštićeni, ali još uvijek ne postoji potpuno razumjevanje obaveza koju je Crna Gora preuzela potpisivanjem UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine, iz 2008 . godine.
-Implementacija sistema zaštite je prilično spora, kao i proglašavanje samih lokaliteta pravno zaštićenim.
U saradnji sa kolegama iz Ministarstva kulture vidim da se taj proces sada ubrzava. Zaštita lokaliteta u moru je veliki izazov i za razvijene zemlje ali posmatrajući istitucije u Crnoj Gori mislim da imamo kapacitet da pokažemo da država obraća pažnju na podvodnu kulturnu baštinu i da je adekvatno štiti, zahvaljujući Upravi za pomorsku sigurnosti, Mornarici vojske Crne Gore i Graničnoj policiji na moru.
Nešto na čemu ćemo raditi je i izgradnja sistema koji se bazira na međuinstitucionalnoj saradnji, kako bi se došlo do najboljeg funkcionalnog modela mreže zaštite podvodne kulturne baštine- zaključio je Kovačević.
Otvaranjem sobe za virtuelnu realnost, kako najavljuje, Laboratorija za podvodnu arheologiju će krajem godine otvoriti vrata za posjetioce.
