Bar, Crna Gora
22 Nov. 2024.
post-image

Svjedočanstvo prebogate maritimne baštine Boke

Izvor: Vijesti

Autor: Siniša Luković

Foto: Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor

Promocija trobroja “Godišnjaka Pomorskog muzeja”, održana je u kotorskom Muzeju.

Trobroj tradicionalne naučno-istorijske i publikacije koja sumira rad Pomorskog muzeja tokom protekle godine, ovog puta posvećen je obilježavanju 450. godišnjice bitke kod Lepanta i Bokeljima na čelu sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem, koji su tamo stradali u bici na galiji „Sveti Tripun Kotorski“.

-Godišnjak Pomorskog muzeja u proteklih šest decenija sa svojim izvornim naučnim radovima bio je značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske, te ove edicije predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovoga kraja-istakao je direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Andro Radulović.

On je naglasio da je svaka promocija te publikacije istovremeno i svojevrsni kulturološki praznik grada i cijele Boke “jer je Godišnjak odraz nastojanja za kontinuiranim istraživanjem bogatog pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja”.

-Od pokretanja edicije 1952.  pa sve do 1962.  kada je pokrenut zbornik Društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije, Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor je bio jedina publikacija sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tadašnje Jugoslavije.

Do 1969.  on je bio jedina publikacija u Boki kotorskoj. A tada je u Herceg Novom pokrenut stručni časopis “Boka”-podsjetio je Radulović, istakavši da je nažalost, u zadnje vrijeme “sve manje izvornih radova iz istorije pomorstva iz razloga što je sve manje istraživača pomorske prošlosti”.

Bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević naglasila je da muzeji danas nisu samo čuvari predmeta iz prošlosti i memorijalni centri minulih epoha, već su to institucije koje afirmišu ljude da daju puni doprinos, u konkretnom slučaju, izučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.

-Sadržaji radova u našem Godišnjaku su raznoliki, kao i ljudski interesi. Bazirani na vitalnim temama našeg podneblja.

 Tematika se bazira i na životu i radu Pomorskog muzeja, ali se i izdvaja iz klišea statičnosti i mobilnih slika prošlosti-istakla je ona.

Pored ostalog, najnovije izdanje Godišnjaka Pomorskog muzeja donosi i radove nedavno preminulog prof. dr Mithada Kozličića “Boka kotorska u austrougarskom Peljaru Jadrana iz 1893. godine”, “Bokelji na otocima Mletačke lagune” Lovorke Čoralić, “Kult Gospe od Rozarija u Boki Kotorskoj na primjeru slike Gospa od Rozarija sa Sv. Barbarom Sv Homobonom i Sv. Antunom Opatom” Jasminke Grgurević, dok je tema rada dr Antuna Sbutege, admirala Bokeljske mornarice, “Kotor, Boka i Bratovština kotorskih pomoraca u Kiparskom ratu i bitci kod Lepanta”.

Željko Brguljan autor je priloga “Dva likovna prikaza brika “Sobiesky” - akvarel Mathien - Anntoniea Rouxa i srebrni ex voto nepoznatog majstora,” gdje na osnovu relevantnih izvora i literature iznosi istorijska saznanja o pomorskoj aktivnosti brika “Sobiesky” u vlasništvu dobrotskih porodica Dabinović i Tripković, ali i o njegovom suvlasniku i zapovjedniku, kapetanu Antonu Dabinoviću.

U Godišnjaku se pored ostaloga, mogu naći i radovi o baroknim enterijerima bokeljskih kapetanskih i brodovlasničkih palata, istorijatu i etnografskoj baštini luštičkog poluostrva, pomorskoj privredi Boke Kotorske u 18. vijeku i brojni drugi.

-Krajnji cilj i zadatak svih redakcija ovog zbornika, bio je podsticati s velikim elanom proučavanje i prezentovanje pomorske i kulturne baštine.

U svrhu doprinosa razvoja pomorskih znanja njegujući u kontinuitetu pomorsku misao s ciljem što veće jadranske orijentacije građana države Crne Gore da bi se na taj način očuvala vezanost promorskog stanovništva sa morem koje mu je vjekovima donosilo dobrobit-kazao je član redakcije Godišnjaka, penzionisani bibliotekar Pomorskog muzeja Kotor Slavko Dabinović.

Svi brojevi Godišnjaka, uključujući i ovogodišnji, nedavno su digitalizovani i uskoro će biti dostupni na internetskim stranicama Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru svim istraživačima i zainteresovanoj laičkoj javnosti, istakli su na promociji.