Bar, Crna Gora
21 Nov. 2026.
post-image

Budva: Predstavljena „Teatralnost mjesta“ Janka Ljumovića (VIDEO)

Izvor, foto: Media Biro

Nakon promocije u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP), studija o ambijentalnom pozorištu Crne Gore predstavljena je i budvanskoj publici, uz osvrt na značaj prostora u oblikovanju pozorišnog izraza i kulturnog identiteta gradova.

Knjiga „Teatralnost mjesta: ambijentalno pozorište Crne Gore“ autora Janka Ljumovića, objavljena u saradnji CNP, JU „Grad teatar“ Budva i Matice crnogorske, predstavljena je  u Spomen domu „Stefan M. Ljubiša“ u budvanskom Starom gradu, nakon prethodne promocije u CNP-u u Podgorici.

O knjizi su govorili direktor CNP-a Ilija Subotić, direktorica JU „Grad teatar“ Budva, Ivana Lazović i autor Janko Ljumović, dok je razgovor moderirala Svetlana Ivanović, glavna urednica programa Grada teatra.

Studija „Teatralnost mjesta“ donosi sveobuhvatno istraživanje ambijentalnog pozorišta u Crnoj Gori, povezujući teorijske pristupe s analizom rediteljskih i produkcijskih strategija koje prostor prepoznaju kao aktivan činilac pozorišnog stvaralaštva.

Posebna pažnja posvećena je pozorišnim festivalima i njihovoj ulozi u oblikovanju kulturnog identiteta gradova, kao i odnosu između umjetnosti, urbanog prostora i kulturnog nasljeđa.

Govoreći o značaju publikacije, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić istakao je da ona predstavlja važan doprinos teorijskom sagledavanju pozorišne forme koja je decenijama prisutna u umjetničkoj praksi Crne Gore i regiona.

-Knjiga ‘Teatralnost mjesta – Ambijentalno pozorište Crne Gore’ profesora Janka Ljumovića, u prvom redu, može se čitati kao teorijski čin artikulacije pojma jedne pozorišne forme, koji je u umjetničkom diskursu našeg prostora tokom posljednje tri decenije bio vrlo frekventan, ali isto tako često i prilično arbitrarno korišćen-kazao je Subotić.

Naglasio je da je naročita vrijednost knjige u tome što sistematizuje i kritički sagledava umjetničku praksu koja do sada nije bila dovoljno teorijski obrađena.

-Ono što je najvažnije jeste činjenica da smo dobili jednu ozbiljnu studiju o pozorišnoj formi o kojoj smo mnogo pričali, a malo o njoj promišljali.

Zato pojava ove knjige predstavlja značajan doprinos našoj kulturi, u kojoj se umjetnost često stvarala bez adekvatnog kritičkog i teorijskog nadzora-poručio je Subotić.

Autor, Janko Ljumović, objasnio je da je knjiga nastala iz njegovog inauguracionog predavanja za izbor u zvanje redovnog profesora, a da je istraživački proces, koji je trajao četiri godine, pokazao potrebu za cjelovitim sagledavanjem ambijentalnog pozorišta kao značajnog segmenta savremene pozorišne umjetnosti.

-Ja sam shvatio da je to jako potentna tema, da u toj temi ne postoji, kako bih rekao, cjelovit narativ.

Ta tema je u regionalnom kontekstu rasuta u određenim studijama – vi ćete u knjizi vidjeti bibliografiju i sve one naslove koje sam zapravo aktivirao u istraživanju-rekao je Ljumović.

Ukazujući na širinu pojma ambijentalnog pozorišta, autor je naglasio da ono nije ograničeno na predstave koje se izvode na otvorenom, već obuhvata različite prostore koji svojim karakteristikama neposredno utiču na dramaturgiju, estetiku i doživljaj predstave.

-Ja upravo u knjizi ističem da ambijentalno pozorište nalazimo i u zatvorenim prostorima – u podrumima, u bolnicama, u tržnim centrima.

Dakle, to su različite umjetničke strategije koje upravo prostor aktiviraju kao dramaturški element.

Sam prostor kreira određenu dramaturgiju same predstave, njenu logiku, njenu estetiku- kazao je Ljumović.

Kao jedan od upečatljivih primjera naveo je Stari zatvor u Kotoru, nekada zapušten prostor koji je zahvaljujući pozorišnoj umjetnosti dobio novu vidljivost i značaj, a danas funkcioniše kao kreativni hab.

Prema njegovim riječima, pozorište u takvim slučajevima prevazilazi umjetničke okvire, doprinoseći očuvanju sjećanja na mjesta, njihovoj revitalizaciji i ponovnom uključivanju u kulturni život zajednice.

Posebno se osvrnuo na festival Grad teatar Budva, koji je svoj identitet izgradio upravo na ideji ambijentalnog pozorišta, u periodu obnove Starog grada nakon zemljotresa.

-Upravo u trenutku kada je jedan grad, koji je bio restauriran, obnovljen nakon zemljotresa, trebalo živjeti kroz ideje umjetnosti.

A onda smo kasnije svjedočili krizi grada i svih procesa urbanizma i masovnog turizma, gdje je ista ta ideja bila ugrožena-kazao je Ljumović, ukazujući na slične izazove s kojima su se suočavali i drugi evropski festivalski gradovi.

Direktorica JU „Grad teatar“ Budva, Ivana Lazović, istakla je da knjiga ima poseban značaj za festival koji gotovo četiri decenije razvija koncept grada kao pozorišne scene.

-Ne samo zato što je naš festival jedan od važnijih primjera ambijentalne pozorišne prakse u Crnoj Gori, već i zato što je riječ o festivalu koji već četiri decenije gradi identitet na uvjerenju da grad može biti mnogo više od mjesta u kojem se predstava izvodi – da grad može postati, i da jeste, pozorište.

Budvanska citadela, trgovi, kamene ulice, tvrđave i otvoreni prostori nijesu samo scenografski okvir naših predstava. Oni su dio njihovog značenja.

U njima se susreću nasljeđe i savremeno stvaralaštvo, lokalno i univerzalno, istorija i sadašnjost-kazala je Lazović.

Ona je najavila i namjeru Grada teatra da u budućnosti ponovo aktivira prirodne ambijente, uključujući plaže i druge otvorene prostore, kao mjesta izvođenja pozorišnih predstava, uz preispitivanje savremenih potreba i interesovanja publike.

Govoreći o odgovornosti prema festivalskom nasljeđu, Lazović je poručila da knjiga predstavlja istovremeno podsjetnik na dosadašnja dostignuća i podsticaj za budući razvoj.

-Za nas koji danas imamo odgovornost da nastavimo razvoj Grada teatra, ova knjiga predstavlja i dragocjen podsjetnik i obavezu.

Podsjetnik na vrijednost nasljeđa koje smo dobili, ali i obavezu da ga ne posmatramo kao zatvoreno poglavlje, već kao živu umjetničku i stvaralačku mogućnost.

Jer tradicija nije samo ono što smo naslijedili – tradicija je i ono što smo sposobni da nastavimo, preispitamo i iznova stvaramo-istakla je Lazović.

Osvrćući se na teorijska polazišta i nastanak naslova knjige, Ljumović je ukazao na istraživačku vezu s promišljanjima teatralnosti u djelima Rolana Barta i Nikolaja Jevrejinova, naglašavajući da pojam „teatralnost mjesta“ otvara prostor za razumijevanje pozorišta izvan njegovih tradicionalnih institucionalnih i arhitektonskih granica.

-Mislim da je to priča koja izlazi i iz samog teatra; ona dotiče i te kako i kulturnu baštinu, i kulturne vrijednosti, i kulturnu istoriju-zaključio je Ljumović.

Publikacija „Teatralnost mjesta: ambijentalno pozorište Crne Gore“ predstavlja doprinos dokumentovanju, tumačenju i vrednovanju crnogorske pozorišne baštine, ali i podsticaj za nova promišljanja odnosa pozorišne umjetnosti i prostora u kojem nastaje.

Urednik knjige i autor predgovora je Stefan Bošković, recenzenti su Aleksandar Milosavljević i Ana Stojanovska, dok grafički dizajn potpisuje Sandra Đurović.