Projekti se završavaju, novac se troši, ali-gdje su rezultati za Rome u Ulcinju?
Autor: Almir Beganaj
Foto: Privatna arhiva
Priča koja je posljednjih dana otvorena u javnosti o finansiranju NVO „Elita plus“ ne bi trebalo da se završi samo pitanjem mogućeg sukoba interesa i vezama pojedinaca sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.
Za nas koji živimo i radimo sa romskom zajednicom u Ulcinju postoji još važnije pitanje: šta je romska zajednica konkretno dobila od svih projekata koji su godinama realizovani u njeno ime?
Kada pogledate samo nazive projekata NVO „Elita plus“, očekivali biste da je njihov uticaj danas veoma vidljiv.
- „AMARO DROM – Naš put“;
-„Za bolju socijalnu inkluziju mladih RE populacije – za društvo jednakih šansi“;
-„Zaštita i promocija prava Roma i Egipćana u crnogorskom društvu“;
-„Pokreni se – Osnaži se“;
-„Romi i Egipćani u Crnoj Gori: između tradicije i integracije“.
To nijesu nazivi projekata od prije nekoliko mjeseci, već dio kontinuiteta koji traje godinama.
Kada smo pogledali javno dostupne odluke i evidencije, vidjeli smo da je priča znatno veća od nekoliko posljednjih projekata.
U periodu od 2018. godine do danas može se identifikovati najmanje oko 190.000 eura koje je NVO „Elita plus“ dobila kroz projekte finansirane iz različitih ministarstava.
Od tog iznosa, više od 120.000 eura odnosi se na projekte finansirane u oblastima Roma i Egipćana, manjinskih prava, identiteta i multikulturalizma.
Među projektima neposredno vezanim za romsku i egipćansku zajednicu nalaze se, između ostalih, „AMARO DROM – Naš put“ od 7.490 eura, „Za bolju socijalnu inkluziju mladih RE populacije“ od 11.200 eura, „Zaštita i promocija prava Roma i Egipćana u crnogorskom društvu“ od 10.000 eura, „Pokreni se – Osnaži se“ od 10.000 eura i „Romi i Egipćani u Crnoj Gori: između tradicije i integracije“ od 15.217 eura.
Samo ovih pet projekata iznosi 53.907 eura.
Napomena-navedeni iznosi zasnovani su na javno dostupnim odlukama i evidencijama o finansiranju projekata NVO.
Ali, cifra sama po sebi nije suština ove priče. Suština je rezultat.
Ako jedna organizacija godinama dobija javni novac za „inkluziju“, „integraciju“, „osnaživanje“, „jednake šanse“ i „bolji položaj“ Roma, onda nakon svih tih godina mora biti moguće pokazati šta se u životu romske zajednice promijenilo.
-Ko su bili direktni korisnici?
-Koliko Roma iz Ulcinja je zahvaljujući tim projektima zaposleno?
-Koliko mladih je završilo školu, steklo kvalifikaciju ili dobilo podršku koja je ostavila dugoročan rezultat?
-Koliko porodica danas živi bolje zahvaljujući tim intervencijama?
-Šta je ostalo zajednici kada su projekti završeni?
To su vrlo jednostavna pitanja.
Posebno kada i danas u Ulcinju imamo romske porodice koje žive u izuzetno teškim socijalnim i ekonomskim uslovima i kada i dalje govorimo o istim problemima – stanovanju, siromaštvu, obrazovanju i diskriminaciji.
Zato postoji očigledan nesklad: iz godine u godinu mijenjaju se nazivi projekata, dok se problemi ljudi zbog kojih se projekti finansiraju ne mijenjaju istom brzinom.
Održana radionica nije isto što i riješen problem.
Održan sastanak nije isto što i zaposlen čovjek.
Fotografija sa događaja nije dokaz socijalne inkluzije.
To ne znači da tvrdimo da sredstva nijesu namjenski potrošena. Za takvu tvrdnju morali bi postojati dokazi.
Ali Ministarstvo koje dodjeljuje javni novac ima mnogo veću odgovornost od toga da provjeri da li je projekat administrativno završen i da li je dostavljen finansijski izvještaj.
Mora da zna kakav je efekat proizveden.
Pritom, ovo nije cijela slika.
Projekti koji se odnose na Rome finansirani su i preko drugih, povezanih pravnih lica, poput Radio Elite/Gresa Trade, koja su sredstva dobijala i iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Zato je stvarni obim javnog novca koji je tokom godina dodjeljivan za projekte u ime Roma veći od onoga što se vidi samo kroz projekte NVO „Elita plus“.
Ta sredstva ne treba miješati niti pripisivati jednom pravnom licu, ali ih treba posmatrati kada se postavlja šire pitanje: koliko je javnog novca kroz različite kanale i projekte godinama izdvajano u ime manjinskih, a posebno romske zajednice, i šta je tim novcem postignuto?
Ne želimo pritom da nagađamo o motivima Mreže NVO sjevera, koja je ovu temu otvorila u medijima.
U objavljenom tekstu nije navedeno ime osobe koja u ime Mreže stoji iza iznesenih tvrdnji. Njihovi motivi i eventualni interesi su njihova stvar.
Naš motiv je potpuno jasan.
NVO „Romano Drom“ ne aplicira za ova sredstva Ministarstva i nema finansijski interes u njihovoj raspodjeli.
Ne zanima nas ko će sljedeće godine dobiti projekat umjesto nekog drugog.
Zanima nas da novac koji država izdvaja u ime Roma zaista dođe do Roma kroz rezultate koje ljudi mogu osjetiti u svom životu.
Zato od Ministarstva ljudskih i manjinskih prava ne tražimo da nekoga unaprijed proglasi odgovornim. Tražimo nešto mnogo jednostavnije.
Neka zahtjeva projekte koji dopinose zajednici, objavi projekte koji su finansirani, iznose, broj direktnih korisnika iz romske i egipćanske zajednice, planirane indikatore, ostvarene rezultate i način na koji je Ministarstvo provjerilo da su ti rezultati zaista ostvareni.
Ako su projekti bili uspješni, ti podaci će biti najbolji odgovor i nama i javnosti.
Ako nakon godina finansiranja takvih podataka nema, onda imamo mnogo ozbiljniji problem od jednog konkursa ili jedne nevladine organizacije.
Jer novac namijenjen Romima ne smije završiti samo u projektu koji u svom nazivu ima Rome.
Njegov rezultat mora biti vidljiv u životu Roma.
Autor je osnivač ulcinjske NVO Romano Drom.
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nisu nužno i stavovi redakcije Feral.bar.
.png)
.jpg)