.jpg)
Jubilej u Tivtu: Proslavljen vijek Brđanina (FOTO)
Izvor: Radio Tivat
Autorka: Antonela Stjepčević
Foto: CG News
U jedinstvenom ambijentu zogova u Đurđevom brdu, preksinoć je programom „Plava noć“ obilježen veliki jubilej – 100 godina djelovanja Bućarskog kluba Brđanin, jednog od najstarijih bućarskih, ali i sportskih kolektiva u Tivtu.
Manifestacija je ujedno predstavljala završnicu ovogodišnjeg ciklusa „Muške rabote i ženske stvari“, okupivši više stotina posjetilaca koji su zajedno proslavili vijek tradicije, sporta i zajedništva.
Veče je otvoreno nastupom dua Mija i Sanja, nakon čega je odigran revijalni meč između mlađih i starijih Brđana.
Dok su buće odzvanjale zogom, publika je uživala u razgovorima koji su podsjetili da su buće u Tivtu oduvijek bile mnogo više od sporta.
Priča je počela sa ženama
Nije slučajno što je priča o Brđaninu počela ugodnim razgovorom sa ženskom veteranskom ekipom kluba.
Pored stotog rođendana kluba, obilježeno je i 40 godina od osnivanja prve registrovane ženske bućarske ekipe u tadašnjoj Jugoslaviji – ekipe BK Brđanin.
Prisjećajući se početaka, Merica Mikša kazala je da su buće za djevojke iz Đurđevog brda bile mnogo više od igre.
-Zogovi su nama bili jedini izlazak. Tu smo se stalno zadržavale, igrale i htjele da igramo kao muškarci. Same smo vježbale, podijelile se u dvije ekipe i malo-pomalo uhvatile ruku.
Čak sam počela i da gađam, što je tada bilo pravo iznenađenje-.
Njena saigračica Zorica Krstović prisjetila se reakcija muškaraca kada su žene prvi put izašle na zog kao ravnopravni protivnici.
-Njima je bilo vrlo teško da igraju sa ženama. Kad smo u Kalimanju dobile jednu mušku ekipu, njima je to bila velika sramota.
Iz petnih žila su se trudili da nas pobijede da im se ne rugaju da su izgubili od žena-.
Pored pomenutih, prvu žensku ekipu su činile i kapitenka, pokojna Jozica Bošković, Mira Vuksanović, Ljilja Sindik, Zorica Krstović, Darija Sindik i Tonka Slaby.
Tonka je istakla da su upravo njihove utakmice okupljale najveći broj gledalaca.
-Najviše navijača bilo je kad smo mi igrale. Svi su navijali za nas-.
Brđanke su podsjetile da su upravo kroz Bućarske olimpijade, zajedničke treninge i druženja gradile prijateljstva koja traju do danas.
-Mi smo spremale hranu, iz kuće donosile lonce i pinjate. Poslije utakmice svi su jeli zajedno – i igrači i navijači. To nije bilo samo osnivanje ženske ekipe.
To je bila ljubav prema bućama, pjesma, druženje i veselje. Nadamo se da će tako biti još sto godina-.
Prisjetile su se i neostvarenog gostovanja u Italiji, koje je spriječio raspad Jugoslavije, ali i činjenice da su od pokretanja Ženske olimpijade tri godine zaredom osvajale trofej, pokazujući da žene ravnopravno pripadaju zogovima.
Buće kao način života
Nakon priče o Brđankama riječ su preuzeli veterani kluba, podijelivši uspomene koje svjedoče o razvoju bućanja u Tivtu.
Dragan Rajčević podsjetio je da prvi tivatski zog nije bio na Đurđevom brdu, već na lokalitetu Pijerkovina ispod kuće Rajčevića još 1903, dok su aktuelni zogovi u Đurđevom brdu kasnije postali mjesto sa kojeg će krenuti najveća tradicija.
Govoreći o nastanku Bućarske olimpijade, naglasio je da pobjeda nikada nije bila najvažnija.
-Buće nisu bile važne zbog toga ko će pobijediti. Važno je bilo druženje. Ljudi su poslije teških poslova dolazili na zog da se opuste, zapjevaju i budu zajedno-.
Milenko Petković prisjetio se svojih prvih Olimpijada.
-Moj stric Srećko igrao je Olimpijadu, kasnije i ja. Toliko mi je to ostalo u sjećanju, i ostalo važno cijeli život, da sam ispred kuće napravio mali zog da bi moj unuk mogao da igra-.
Nikica Sindik evocirao je uspomene na prve buće koje je izrađivao njegov otac.
-Prve buće pravio je od masline, murve i smokve. Prije nego će otići u vojsku, 1925. je u Arsenalu napravio šest kompleta koji su godinama služili Brđanima.
To su bile prelijepe buće-.
Veterani su govorili i o zajedničkoj gradnji zogova 1952. godine, kada su mještani kamen dovozili karijolama, ali i o vremenu kada nije bilo televizije ni interneta, pa je zog bio centar društvenog života.
-Ovdje su se igrale utakmice, slavili rođendani, održavale igranke. Ovdje su se ljudi upoznavali, zaljubljivali i pjevali do kasno u noć-prisjetili su se najstariji Brđani.
Posebnu emociju izazvao je nastup Milivoja Slabija, koji je izveo autorsku pjesmu inspirisanu starim Tivtom i životom na Đurđevom brdu, a svoja sjećanja za trpezom su podijelili i Boris Sindik, Zlatko Krasan i Milenko Krstović.
Svečano obilježavanje velikog jubileja
Uz nastup Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat uslijedio je zvanični dio programa.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović poručio je da su buće sastavni dio identiteta grada.
-Stanovnici Đurđevog brda, Tivćanke, Tivćani, ljubitelji ovoga drevnog i tradicionalnog sporta, okupili smo se večeras da još jednom potvrdimo da su, pored svih ostalih sportova, buće i dalje tivatski sport broj jedan.
Ova manifestacija dokazuje da su buće više od sporta, da su način života, tradicija ovog našeg kraja i ovog našeg lijepog grada.
Dobro je što ovog ljeta imamo priliku svi zajedno da slavimo jubileje – prvih sto godina Bućarskog kluba Brđanin, najstarijeg u našem gradu, i sjutra sedamdesetu jubilarnu Bućarsku olimpijadu u Gradiošnici.
Čestitam organizatorima, učesnicima i svima vama koji čuvate ovu tradiciju i nadam se da ćemo se družiti još mnogo godina-.
Ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić kazao je da ga svaki dolazak na Đurđevo brdo podsjeti zbog čega je ovo mjesto posebno.
-Jako sam sretan što sam ovdje s vama na proslavi vaše stote obljetnice. Kakva je to divna brojka i siguran sam da će trajati barem još toliko. Ono što me posebno veseli jeste ovaj skup.
Stotine vas došlo je u ovaj predivni ambijent. Osjećate se kao da ste na selu, a u gradu ste. Kad imate ovakav prostor i ovakve ljude, onda je zaista lijepo biti s vama.
Bio sam ovdje prije četiri godine i upravo sam to zapamtio – druženje, prijateljstvo i atmosferu. Čestitam vam još jednom i želim vam još sto godina-.
Predsjednik BK Brđanin Mato Krstović zahvalio je svima koji su došli da zajedno obilježe veliki jubilej, naglasivši da je najveća vrijednost kluba upravo zajedništvo koje traje generacijama.
-Ja sam četvrta generacija nakon onih koji su osnovali klub, a moj sin već sa sedam godina polako počinje da igra.
Ako postoji iskrena ljubav i iskrena volja, kao što je kod nas slučaj, onda klub traje. Ovo nije samo sport i nadmetanje.
Ovo je druženje, odnos prema nama samima, ali i prema onima kojih više nema. Oni su nas naučili svemu ovome i zahvaljujući njima danas smo ovdje-.
Govoreći o simbolici obilježavanja jubileja, Krstović je dodao da će stotinu plavih balona biti pušteno u znak sjećanja na sve Brđane koji više nisu među nama.
-Neka znaju da i dalje mislimo na njih i da čuvamo ono što su oni napravili-.
Nakon obraćanja predsjednika Opštine i ambasadora Republike Hrvatske svečano je presječena plava vrpca, čime je simbolično obilježeno prvih sto godina postojanja BK Brđanin.
Sport, kultura i baština
Organizatorka večeri Tamara Krstović podsjetila je da manifestacija „Muške rabote i ženske stvari“ spaja sport, kulturu i nematerijalnu baštinu.
-To je jedna lijepa lokalna priča koja kroz jezik, kulturu, običaje i umjetnost čuva nematerijalnu baštinu ovog podneblja.
Mislim da imamo čime da se dičimo i šta da pokažemo, a posjećenost najbolje govori o značaju koji je ova manifestacija stekla za samo tri godine-.
Najavila je potom predstavu „Porta su aperta, stigla je plava kuverta“ u izvođenju NVU Teatra 372, dodjelu priznanja zaslužnim Brđanima, izložbu radova Udruženja likovnih umjetnika Tivta, kao i nastup Ansambla Toć.
Posebnu pažnju privukao je i gastro-kutak.
Meštri od kužine Luka Maslovarić i Vule Samardžić pripremili su riblju trpezu, dok su done i none iz sela posjetiocima ponudile domaće kolače i druge slatke delicije.
Cijelo Đurđevo brdo bilo je obojeno u plavo – od rasvjete i balona do majica koje su nosili članovi kluba.
Simbolično je u nebo pušteno stotinu plavih balona u čast svih generacija Brđana koje su tokom jednog vijeka gradile istoriju kluba, a slavlje je nastavljeno uz nastup Ansambla Toć.
Zahvalnost partnerima
Na kraju večeri organizatori su zahvalili svim partnerima koji su pomogli realizaciju jubileja: Opštini Tivat, Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Turističkoj organizaciji Tivat, Muzeju i galeriji Tivat, Centru za kulturu Tivat, konobama Mala Barka i Bahus, restoranu Ruzmarin, kompaniji Monte Fish, keteringu Vlada Brguljana, Pekari Davidović, Original DOO, Magud Travelu, Moric farmi, KUD-u Boka i vrtiću Bambi, kao i medijskim pokroviteljima Radio Tivtu, Radio Duxu i Boka Newsu.
„Plava noć“ još jednom je pokazala da su buće u Tivtu mnogo više od sporta.
One su dio identiteta grada, mjesto susreta i prijateljstva, čuvar uspomena i tradicije koja već čitav vijek spaja generacije Brđana – i koja, sudeći po najmlađim članovima kluba, ima sigurnu budućnost.
 (1) (2).png)
.png)
.jpg)