Kriju milionsku dobit i otplaćene kredite: Lazarević tvrdi da nije prikazano stvarno stanje u Crnogorskoj plovidbi
Izvor: Vijesti
Autor: Siniša Luković
Foto: Privatna arhiva
Bivši predsjednik Odbora direktora državne pomorske kompanije “Crnogorska plovidba” (CP) iz Kotora, kapetan duge plovidbe Jovo Lazarević reagovao je na tvrdnje koje iznose predstavnici Ministarstva pomorstva koji ovih dana u javnosti pokušavaju da opravdaju svoju odluku o gašenju te kompanije i hitnoj prodaji oba njena broda, daleko ispod njihove tržišne vrijednosti.
Lazarević je u izjavi dostavljenoj “Vijestima” prezentirao od strane ekonomista detaljno sagledan poslovni performans CP u periodu od 2012-2024. koji se značajno razlikuje u odnosu na situaciju koju javnosti prikazuje Ministarstvo pomorstva (MP).
Prema tim podacima, CP je od 2012. do kraja prošle godine, po EBITDA metodi obračuna, imao pozitivan skor od skoro 19 miliona eura.
Lazarević je naglasio da MP namjerno izbjegava da pominje poslovanje CP u periodu od 2021. do 2024. kada je on u većem dijelu tog perioda bio na čelu Odbora direktora, a kompanija poslovala pozitivno i ostvarivala milionsku dobit.
Čelnici MP predvođeni ministrom Filipom Radulovićem (PES) kontroverznu prodaju brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” danskoj komaniji “Navisios Group” za 13,25 miliona dolara, iako im je objektivna tržišna vrijednost najmanje 20 miliona dolara, pravdaju potrebom izbjegavanja situacije u kojoj će brodove CP zaplijeniti i na sudskim licitacijama za mnogo manji iznos novca prodati povjerioci te kompanije, koju je prethodno, MP svojim odlukama i nepravovremenim reakcijama, dovelo u nelikvidnost.
MP tvrdi i da CP državi koja je bila garant vraćanja kredita uzetog u kineskoj Exim banci za gradnju “Kotora” i “Dvadeset prvog maja” 2012. u Kini, duguje 36 miliona eura, te da “jednom treba podvući crtu i ne dozvoliti nastavak poslovanja hroničnog gubitaša” jer to nanosi štetu državnom budžetu.
Radulović je u maju smijenio Odbor direktora CP predvođen Lazarevićem jer su se odlučno protivili namjerama MP da ugasi CP i potpisivanju kontroverznog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa “Barskom plovidbom”, a koji je nedugo potom, prouzrokovao haos u vođenju brodova CP i u najvećoj mjeri doprinio zaustavljanju “Kotora” u SAD, što je kompaniji prouzrokovalo milionske vanredne troškove, a MP dalo “argument” u prilog njihovoj već ranije donesenoj odluci da ugase državnu pomorsku kompaniju iz Kotora.
Javnost mjesecima ne dobija pravu sliku
-Predstavnici MP u kontinuitetu u javnosti već mjesecima iznose dosta netačnih, paušalnih i neprovjerenih konstatacija, u vezi sa poslovanjem Crnogorske plovidbe.
Njihova prva konstatacija, da CP nije, u čitavom periodu plovidbe brodova od 2012. do 2024. godine, učestvovao u otplati kredita prema Exim banci, apsolutno ne stoji.
Vrijednost tog kompletnog kreditnog aranžmana koji je inače, u potpunosti otplaćen u januaru ove godine, iznosila je 68 miliona dolara.
Dug se isplaćivao kroz polugodišnje anuitete, pri čemu je ukupna obaveza prema Exim banci prosječno godišnje iznosila preko 5,4 miliona dolara, što je bilo, u uslovima poslovanja na globalnom pomorskom tržištu posmatranom u čitavom otplatnom periodu, prilično otežano dodatno zaraditi toliki iznos, preko svih redovnih troškova.
CP je dio tih dodatnih sredstava ipak uspijevao da ostvari-kazao je Lazarević, dodajući da to potvrđuju i navodi samih čelnika MP da kompanija državi kao garantu vraćanja njenih kredita, sada duguje 36 miliona eura, koliko je država uplatila prema Exim banci.
-To znači da je kompanija, imajući u vidu ukupnu vrijednost kredita preračunatu u eure od 57,92 miliona, uspjela da sama Kinezima vrati ostatak duga od skoro 22 miliona eura- naglasio je Lazarević.
Ističe da MP svjesno izbjegava da javnosti saopšti da je CP u ovih 12 godina eksploatacije svojih brodova, u Crnu Goru unijela između 20 i 25 miliona eura u platama posada koje su bile 100 odsto naše, domaće.
CP je istovremeno formirao nekoliko desetina novih oficira palube i stroja jer je bio jedna od rijetkih kompanija koja je ukrcavala naše kadete i asistente.
-Ti ljudi su danas oficiri, a neki od njih već zapovjednici i upravitelji, plove u raznim svjetskim kompanijama i sav tamo zarađeni novac, oni uglavnom donose i troše ovdje, u Crnoj Gori-istakao je Lazarević, dodajući da MP o tome ne govori, namjerno pokušavajući da domaćoj javnosti CP prikaže samo kao gubitaša i finansijski teg o vratu poreskih obveznika, ne sagledavajući širu sliku i značaj te kompanije u kontekstu ukupne pomorske privrede države.
Imali milionske operativne prihode, kursne razlike "jele" rezultat
On navodi da ne stoje ni konstatacije čelnika MP da CP u čitavom periodu plovidbe svojih brodova, nije imao operativnog profita, već samo loše poslovne rezultate.
-Podsjećam ih da je CP u periodu 2021-2024. prema bilansima uspjeha, ostvario dobit od 1,8 miliona eura, iako su negativne kursne razlike koje isključivo zavise od odnosa €/USD, kao najveći remetilački faktor realnog i stvarnog stanja poslovanja preduzeća koje posluju na međunarodnom tržištu, u tom periodu bile za 3,28 miliona eura veće od pozitivnih.
Kada se analiziraju operativni podaci za ovaj četvorogodišnji period, operativni prihodi kompanije su iznosili 36,78 miliona eura dok su operativni rashodi bili na nivou od 25,56 miliona eura, što je doprinijelo da je u periodu 2021-2024. kompanija ostvarila operativni profit, tzv. operativni keš u iznosu od 11,22 miliona eura.
Do identičnog rezultata se dolazi kada se na ostvareni neto rezultat iz bilansa uspjeha doda razlika negativnih i pozitivnih kursnih razlika i uveća za nenovčani (negotovinski) trošak amortizacije, koji je iznosio 6,17 miliona eura-kazao je Lazarević.
Objašnjava da je termin “operativni keš” zapravo “količina novca sa kojim je kompanija raspolagala nakon isplate redovnih tekućih obaveza i da je iskorišćen u jednom dijelu za uplatu određenih rata prema Exim banci, a u drugom za finansiranje redovnih suvih dokova i remonta brodova, ugradnju sistema za tretman balastnih voda na oba broda i otklanjanje evidentiranih oštećenja na brodovima za vrijeme njihovog boravka u doku”.
-Ovim se potvrđuje da je kompanija, iako je poslovala u turbulentnim tržišnim uslovima, kada je bilo više nepovoljnijih od povoljnih godina posmatrano sa aspekta vozarina, uspijevala da ostvari određeni operativni profit i da isplati značajan dio duga na ime otplate kredita za kupovinu brodova-.
Lazarević je istakao je da predstavnici MP domaćoj javnosti “slučajno ili namjerno” izbjegavaju da iznesu činjenicu da CP posluje isključivo na međunarodnom pomorskom i finansijskom tržištu, a da shodno domaćim zakonima, ima obavezu dostavljanja obaveznih obrazaca bilansa uspjeha i stanja, koji su prilagođeni poslovanju na domaćem tržištu.
-Međutim, za kompanije koje posluju na međunarodnom tržištu, gdje njihovo poslovanje u velikoj mjeri zavisi od odnosa eura i američkog dolara, što uzrokuje značajne iznose neoperativnih prihoda i rashoda, nastalih zbog negativnih i pozitivnih kursnih razlika, bilansi uspjeha nijesu pravo mjerilo za ocjenjivanje profitabilnosti takvih kompanija, a samim tim ni CP.
Prema tome, podaci koje iznosi MP ne prikazuju realno i stvarno stanje poslovanja CP.
Ono što se u međunarodnoj ekonomskoj praksi koristi, a u zadnje vrijeme sve više i kod nas, jesu metode koje se isključivo bave analizama operativnih podataka uz isključivanje svega onoga što nema operativni karakter i onoga što nema novčani karakter, a za šta ne postoji obaveza plaćanja, kao što je trošak amortizacije.
Metoda koja utvrđuje profitabilnost kompanija kroz analizu operativnih podataka je tzv. EBITDA metoda.
Napomene radi, kao neko ko je bio očevidac toga, sa ovakvim načinom rada se intenzivno bavila Služba za korporativno upravljanje u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva u 2021. kada su od svih državnih preduzeća tražili, pored poslovnih rezultata iskazanih u bilansima po periodičnim i završnim računima, da im se dostave i poslovni podaci po EBITDA Metodi-.
Lazarević navodi da su, od januara 2012. godine, kada je brod “Kotor” ušao u komercijalnu plovidbu, pa do kraja decembra 2024. godine, operativni prihodi CP iznosili 78,62 miliona eura, dok su neoperativni prihodi, koji su se odnosili na pozitivne kursne razlike, bili 21,82 milion eura.
-S druge strane, ukupni operativni rashodi su iznosili 59,64 miliona eura, a neoperativni, koji su se odnosili na negativne kursne razlike, bili su 39,69 miliona eura, dok je trošak amortizacije, za koji ne postoji obaveza plaćanja već se samo ukalkuliše, bio u iznosu od 15,58 miliona eura.
Iz ove analize, kada se posmatraju kursne razlike, kao neoperativna kategorija, vidljivo je da su negativne kursne razlike za skoro 18 miliona eura veće od pozitivnih, što je glavni razlog da bilansi uspjeha CP nijesu validan pokazatelj poslovanja kompanije.
Posmatrajući samo operativne, realne, kategorije poslovanja, Crnogorska plovidba Kotor je, za posmatrani period, ostvarila ukupni operativni profit ili tzv. operativni keš, u iznosu od 18,98 miliona eura-objasnio je Lazarević.
Ne znaju brodarstvo i međunarodne obaveze
Lazarević je istakao da se iz javnih nastupa predstavnika MP i njihovih tvrdnji o navodnim sumnjivim plaćanjima i nekvalitetno obavljenim remontima brodova CP, vidi koliko oni zapravo ne poznaju brodarstvo, niti međunarodna pravila i obeveze brodara.
Kazao je da je tačno da su troškovi desetogodišnjeg dokovanja broda “Kotor” 2022. iznosili 1,4 miliona eura, a broda “Bar” “Barske plovidbe” 2024. 900.000 eura, ali da MP ne pominje da je na brodovima CP tada morao biti ugrađen sistem za tretman balastnih voda.
-Shodno međunarodnim pomorskim pravilima, svi brodovi u međunarodnoj plovidbi su morali od 01.01.2023. g. da posjeduju Water Balast Sistem (sistem za tretman balastnih voda), koji je ‘Barska plovidba’ morala ugraditi na petogodišnjem dokovnju (2019.), jer sa desetogodišnjim dokom bi zakasnili da sprovedu tu obavezu, dok je ‘Crnogorska plovidba’ taj posao uradila na desetogodišnjem dokovanju (2022).
Cijena ugradnje ovog sistema je bila, po brodu, oko 500 hiljada dolara-.
Podvukao je da iako brodovi obje kompanije pripadaju handysize tipu bulkcarriera, oni imaju značajnih konstruktivnih razlika, prije svega u poziciji na brodu cjevovodnog sistema, namijenjenog za hidrauliku i razna ulja itd., a koji se kod brodova CP nalazi na palubi i pod direktnim je uticajem morske vode koja ga žestoko nagriza i oštećuje, dok je ovaj sistem kod “Barske” ugrađen ispod palube i zaštićen od direktnog uticaja talasa.
Tako BP za razliku od sistema ugrađenog kod brodova CP, nema potrebu nekih posebnih intervencija.
Troškovi zamjene ovih cjevovoda u toku dokovanja su kod brodova CP bili oko 280 hiljada dolara po brodu.
Namjerno prikazivali brodove kao loše
Lazarević navodi da je “očigledno da je Ministarstvo pomorstva više emotivno vezano za ‘Barsku plovidbu’, ali to nije bio razlog da se brodovi ‘Crnogorske’ prikažu u što lošijem stanju, mnogo gore od stvarnog stanja, javno objavljujući neke kompromitujuće slike sa brodova koje prikazuju ružinu na palubi, poklopcima štiva i dizalicama, masne mrlje u mašinskom dijelu, nečistoću u nekim nesređenim toaletima...”.
-Prikazujući nešto što se može naći na mnogim brodovima a što isključivo zavisi od rada i ažurnosti posade.
Sav taj negativni marketing prema ‘Crnogorskoj’, kojim je Ministarstvo nastojalo da naše brodove prikaže u što katastrofalnijem stanju, imalo je samo jedan cilj da se pokaže javnosti što lošija slika brodova i time opravda svoje pogrešne odluke, a pri tome te brodove je imalo namjeru prodati-istakao je Lazarević, dodajući da MP to radi upravo u momentu kada je otplaćen cjelokupni kredit CP prema Exim banci, “kada se tržište popravlja i cijene vozarina rastu, koje trenutno za ovakve tipove brodova iznose dnevno po brodu oko 13-14 hiljada dolara”.
-Sada kada počinju da duvaju neki povoljniji vjetrovi u pravcu relaksiranijeg poslovanja pomorskih kompanija, kada se stvaraju uslovi za ostvarenje većih prihoda ‘Crnogorske plovidbe’ a time i otplatu obaveza prema vlasniku-državi, Ministarstvo ulazi u suludu odluku o likvidaciji ‘Crnogorske plovidbe’ i prodaji njenih brodova.
Što je najgore, oni te brodove prodaju, maltene, po cijeni starog željeza koja je trenutno na svjetskom tržištu, a prenebregavaju činjenicu da će se samo, od ukupnih obaveza koje CP ima prema budžetu Crne Gore, tako pokriti neki iznos manji od 10 odsto-.
