.png)
Crnogorska plovidba državi dužna 2,2 miliona
Izvor: Vijesti
Autorka: Biljana Matijašević
Foto: Crnogorska plovidba
Privredni sud potvrdio je važenje platnog naloga kojim se državnoj kompaniji “Crnogorska plovidba” naređuje da državi vrati dug po osnovu iz budžeta plaćene rate kredita kineskoj Exim banci, od oko 2,2 miliona eura uz zateznu kamatu i troškove postupka.
U presudi od 24. marta ove godine, u koju “Vijesti” imaju uvid, navodi se da glavni dug “Crnogorske plovidbe” prema državi iznosi 2.231.953,47 eura (uključujući dospjelu obavezu prema kineskoj Export-import (Exim) banci, naknadu Centralne banke Crne Gore i troškove konverzije valute), a troškovi postupka 2.700 eura.
Nije precizirano kolika je kamata, koja se, kako je navedeno, odnosi na period od 29.01.2021. do konačne isplate.
-U cjelini se održava na snazi platni nalog ovog suda od 30.11.2021. godine, a odbija prigovor tuženog kao neosnovan.
Tuženi je dužan da tužiocu nadoknadi troškove postupka od 2.700 eura u roku od osam dana po pravosnažnosti presudi-piše u odluci suda.
Ministarstvo finansija podnijelo je tužbu protiv “Crnogorske plovidbe” zbog duga po osnovu rate kredita za kupovinu dva broda (“Kotor” i “21. maj”), koju je država u ime ove kompanije platila kineskoj Exim banci 2021. godine.
Privredni sud je na predlog tužioca, Ministarstva finansija, izdao platni nalog 30. novembra 2021. godine kojom je naloženo “Crnogorskoj plovidbi” da isplati 2.231.953 eura sa zakonskom kamatom i troškovima postupka.
Na odluku suda “Crnogorska plovidba” je podnijela prigovor.
Ugovor o kreditu od oko 47,4 miliona dolara sa Exim bankom potpisan je u januaru 2010. godine, uz garanciju države.
Kredit je odobren na 15 godina, sa fiksnom kamatnom stopom od tri odsto godišnje i grejs periodom od pet godina.
Kako “Crnogorska plovodba” nije uspijevala da izmiruje rate, u pomoć je više puta pritekla država.
U drugoj polovini 2022. godine Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da je “Crnogorska plovidba” jedna od nekoliko državnih kompanija koje su od Vlade dobile neusklađenu državnu pomoć i da nezakonito dobijena sredstva mora da vrati državi.
Iz Ministarstva pomorstva početkom ove godine su kazali da “Crnogorska plovidba” državi duguje ukupno više od 34 miliona eura.
"Moguća blokada brodova i vraćanje u devedesete"
Kineska banka je “Crnogorskoj plovidbi” u decembru 2020. uputila zahtjev za uplatu rate kredita od 2.696.832 eura, koja je na naplatu dospijevala 21. januara 2021, što preduzeće nije moglo da uradi pa je dug plaćen iz državnog budžeta, na osnovu rješenja Ministarstva finansija.
Ministarstvo je 2. marta 2021. donijelo rješenje o plaćanju 2.219.249 eura duga po osnovu garancije Exim banci i 4.438 eura naknade Centralnoj banci Crne Gore, kao i 8.265 eura rezervacija za konverziju valute.
“Crnogorska plovidba” je u prigovoru na odluku Privrednog suda da izda platni nalog, navela da tužilac nije prije podnošenja tužbe uputio opomenu tuženom da ispuni traženu obavezu, niti je dostavio dokaze na koji način i saglasno kojoj dokumentaciji je izvršio uplatu traženog iznosa.
U presudi Privrednog suda navodi se i da je “Crnogorska plovidba” u prigovoru istakla da je to preduzeće u vlasništvu države Crne Gore i da bi Ministarstvu ‘’moralo biti poznato da se realizacijom platnog naloga i njegovom naplatom predloženim prinudnim putem, samim tim i blokadom žiro-računa tuženog’’, može nanijeti nenadoknadiva šteta državi.
Objasnili su da se time dovodi u pitanje i osnovano se može očekivati blokada brodova ‘’Kotor’’ i ‘’21. maj’’ u vlasništvu “Crnogorske plovidbe” u međunarodnim lukama, a čija vrijednost prelazi 40 miliona dolara.
Naglasili su i da visok stepen izvjesnosti gubitka brodova zbog nemogućnosti servisiranja obaveza u međunarodnim lukama, kao i permanentna opasnost da se 60 i više crnogorskih državljana koji čine posadu na brodovima ‘’dovedu u egzistencijalnu i životnu opasnost’’, praktično dovodi tuženog u situaciju identično onoj iz 90-ih godina prošlog vijeka, kada su na sličan način svi brodovi crnogorske flote, (Jogooceabije Kotor i Prekookeanske plovidbe Bar) bili zarobljeni u stranim lukama, zatim prodati i otuđeni u bescijenje zbog nemogućnosti servisiranja obaveza prema unajmiteljima, lukama, lučkim vlastima, agentima i drugim pravnim licima.
“Crnogorska plovidba” je predložila da tužlac povuče tužbu, odnosno da sud donese presudu kojem se ukida platni nalog, a troškove postupke nije tražio.
Ministarstvo finansije, kojeg je zastupala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, na ročištima je predložilo da sud održi na snazi platni nalog.
Obaveza i zatezna kamata
U presudi je navedeno je da je odredbom člana 1116 Zakona o obligacionim odnosima propisano je da je ‘’jemac koji je isplatio povjeriocu potraživanje može da zahtijeva od dužnika da mu nadoknadi sve što je isplatio za njegov račun, kao i kamatu od dana isplate’’.
Privredni sud je ocijenio da, s obzirom na ovaj član Zakona, kao i činjenicu da je tužilac izvršio uplatu na račun zajmodavca po garantnom pismu zbog neispunjenja ugovorne obaveze prema zajmodavcu, ‘’stoji obaveza tuženog za isplatu utuženog iznosa sa zakonskom zateznom kamatom’’, te je neosnovan prigovor tuženog izjavljen proti platnog naloga.
Prilikom odlučivanja sud je, kako se dodaje, cijenio navode tuženog da je tuženi privredno društvo u većinskom vlasništvu države i da bi se realizacijom platnog naloga, mogla nanijeti štetu državi, ali smatra da, s obzirom na ostale dokaze, ti navodi nijesu od uticaja na drugačiju odluku suda.
-Prilikom odlučivanja sud je cijenio navode iz prigovora tuženog da tužilac nije uputio opomenu tuženom, niti je, osim molbe, a ne opomene, dostavio dokaze na koji način i saglasno kojoj dokumentaciji je izvršio uplatu traženog iznosa, pa nalazi da su i ovi navodi bez uticaja na drugačiju odluku suda.
Prema odluci suda tužiocu pripada pravo na naknadu troškova spora u iznosu od 2.700 eura koji se odnose na zastupanje tužioca po zastupniku na dva održana ročišta 24. decembra 2024 i 20. februara 2025 (po 1.350 eura)-piše u presudi.
’’Vijesti’ su krajem prošle godine pisale da Vlada planira da dvije državne brodarske kompanije - “Barsku plovidbu” u kojoj ima 53 odsto akcija, i “Crnogorsku plovidbu” u kojoj je cijeli kapital u rukama države, spoji u jednu kompaniju kroz klasični oblik spajanja ili tako da “Crnogorsku” uvede u stečaj pa njene brodove pripoji “Barskoj” kroz neki oblik dokapitalizacije.
Ministarstvo pomorstva na čijem je čelu Filip Radulović naručilo je izradu ekonomsko-finansijske studije stanja u brodarskim kompanijama.
Radulović je sredinom avgusta prošle godine kazao da “očekuje da analiza Ekonomskog fakulteta bude gotova u narednih četiri do šest nedjelja”, te da će “nakon analize, razmotriti sve ponuđene opcije i onda će obavijestiti firme i javnost, šta će uraditi i koje će konkretne korake da preduzmu”.
