.png)
Biznis za Veliku plažu biće iznad svih zakona
Izvor: Vijesti
Autor: Goran Kapor
Foto: Shutterstock
Izgradnja novog grada na Velikoj plaži u suprotnosti je sa postojećim planskim dokumentima kao i Zakonom o zaštiti prirode, zbog čega Vlada planira da njegovu izgradnju omogući preko posebnog zakona koji bi bio iznad svih drugih domaćih zakona i propisa, saznaju “Vijesti”.
Ovaj leks specijalis omogućio bi investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i razne povoljnosti, odnosno oslobađanje od plaćanja komunalnih naknada i dijela poreza i drugih dažbina tokom izgradnje, dok bi Crna Gora, odnosno njena javna preduzeća, učestvovala i u dijelu troškova izgradnje infrastrukture.
On bi omogućio i da se 10 miliona kvadrata prostora na Velikoj plaži, od Port Milene do Bojane, i od obale do puta za Adu Bojanu, sa pripadajućim dijelom mora, ustupi na 99 godina kompaniji “Emmar” biznismena Mohameda Alabara iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Alabar bi prema ovom dokumentu imao mogućnost da prava na izgradnju u zakupljenom prostoru prenosi na druge kompanije.
Slično kao Luštica, Kumbor...
Ugovor o zakupu bio bi sličan onima koji su usvajani proteklih godina kada je u zakup na 90 godina dato sedam miliona kvadrata na Luštici, prostor bivše kasarne u Kumboru, prostor bivšeg vojnog zavoda Arsenal u Tivtu (Porto Montenegro) i Kraljičine plaže i Miločera, kao i zakup Mamule na 49 godina i Svetog Stefana na 43 godine.
Predlog plana za Veliku plažu koji je predstavljen na dosadašnjim razgovorima, foto: Arhiva Vijesti
Za usvajanje tog zakona potrebna je većina poslanika, odnosno, da bi bio usvojen, za njega bi morali glasati poslanici stranaka bivšeg Demokratskog fronta i Demokrata koji su ranije bili protiv sličnih dugoročnih zakupa.
Za te ranije ugovore i zakone koji su omogućavali te dugoročne zakupe glasali su poslanici tadašnje vlasti DPS, SD i manjinskih stranaka među kojima su bili i predstavnici albanskih stranaka koji se sada protive sličnom poslu u sredini gdje su oni većina.
Osnov za usvajanje tog zakona biće međudržavni sporazum između Crne Gore i UAE čiji su dijelovi juče objavljeni na sajtu Vlade.
Većina prostora za stambenu gradnju
Plan biznismena Alabara, koji je djelimično predstavljen na nedavnom sastanku premijera Milojka Spajića i predstavnika Opštine Ulcinj, predviđa izgradnju nekretnina na cijelom području plaže i u njenom neposrednom zaleđu.
Riječ je o deset hotela sa “sedam zvjezdica”, velikih marina i akva parka, poslovnih prostora i tržnih centara..., ali je većina područja predviđena za izgradnju tri velika stambena naselja sa više desetina hiljada vila, apartmana i stanova namijenjenih za prodaju.
Prema prezentaciji, ukupna investicija bila bi “30 +” milijardi, dok se izgradnja infrastrukture procjenjuje na 20 milijardi.
Sagovornik “Vijesti” kazao je da bi nakon usvajanja zakona i zaključenja ugovora o zakupu bile izdavane posebne dozvole za gradnju, nakon čega bi odmah počela izgradnja infrastrukture.
Prema sadašnjim dogovorima, država i njene kompanije bi gradile potrebnu infrastrukturu o svom trošku do granice Velike plaže, odnosno do lokacije koja će biti u zakupu.
Investitor bi o svom trošku gradio mrežu te infrastrukture unutar zone zakupa, ali bi imao pravo da je jedini i koristi odnosno ustupa svojim kupcima i zakupcima.
Gradnja bi trajala deset godina, plaža van funkcije
Investitor bi angažovao sve svoje kapacitete da što prije završi projekat, ali i prema optimističnim prognozama gradnja infrastrukture i cijelog kompleksa trajali bi deset godina.
U tom periodu značajan dio Velike plaže ne bi bio u upotrebi za kupače i goste.
Prema sadašnjim smjernicama Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, koji je usvojen 2018. godine i koji je još na snazi, na svega oko deset odsto prostora Velike plaže bi bila moguća gradnja, preostali dio bio bi sami plažni pojas, zelene površine, kao i zaštićeno područje.
Na cijelom ovom odručju od deset miliona kvadrata, po sadašnjim planovima, moguća je gradnja luksuznih hotela, kampova i bungalova u vrlo uskim pojasevima, sa ukupno 30 hiljada kreveta.
Jedna trećina ukupnog prostora, južni dio prema rijeci Bojani i Adi, je strogo zaštićeno područje kao rezervat prirodnog predjela i taj status ima od 1968. godine.
U 2023. godini za najveći dio prostora Velike plaže urađen je nacrt Državne studije lokacije “Dio Sektora 66 – moduli II, III i VI”.
Njime se predviđa izgradnja luksuznih hotela, bungalova, vila i kampova, sportskih objekata, gdje bi pod objektima bilo najviše 404 hiljade kvadrata, dok bi minimalna površina pod zelenilom i zaštićenim područjima bilo 8,7 miliona kvadrata.
Sada je izgradnja maguća svega na deset odsto ovog prostora, trećina plaže pod zaštitom od 1968, foto: Nacrt državne studije
Izgradnja stambenih objekata sada je ograničena samo na dio ovog prostora gdje je predviđeno bavljenje poljoprivredom i to maksimalno do 200 kvadrata po poljoprivredom imanju.
Kandidat za EMERALD i Natura2000
Prema svim prostornim planovima i studijama za Veliku plažu u posljednjih 20 godina, sve Vlade u tom periodu su nastojale da osiguraju zaštitu Velikoj plaži i da je kandiduju za međunarodna zaštićena područja EMERALD i Natura2000, sa ciljem da se na ovom području organizuje turizam u skladu sa prirodom.
Studija predviđa da na jedan krevet ima 100 kvadrata zelenog prostora. Velika plaža je sada kandidat za prijem u članstvo ovih zaštićenih područja.
Dosadašnjim planom predviđeno je da se na izgradnju turističkih sadržaja na Velikoj plaži plaćaju komunalije i one bi tokom izgradnje ovog malog broja sada planiranih objekata iznosili 115 miliona eura.
Izgradnja svih tih objekata koštala bi 2,5 milijardi po procjeni iz 2023. godine.
I taj mali broj luksuznih hotela bio bi prema autorima strategije profitabilan, jer je procijenjeni godišnji prihod 795 miliona eura, dok bi neto profit bio 350 miliona eura, odnosno i ova investicija bila bi isplativa za sedam godina.
Međutim, novi investitor moći će da gradi objekte koji će biti i deset puta većih površina od sada planiranih, a glavni prihod biće od prodaje nekretnina.
Spajić vidio grad na plaži prije dvije godine
Sagovornik “Vijesti” kaže da su kontakti o ovom pojektu započeti prije tri godine kada je Spajić bio ministar finansija, uz posredovanje ministra finansija Srbije Siniše Malog, a da su kontakti i dogovori intenzivirani od izbora nove Vlade prije godinu dana.
Alabarova firma u Beogradu gradi projekat “Beograd na vodi”, po sličnom principu međudržavnih ugovora, gdje je investitor oslobođen plaćanja komunalija, dijela poreza i troškova izgradnje infrastrukture.
Prije četiri dana na pitanje da li je vlast u Ulcinju ubijedio u ovaj projekat i zašto je Alabar bio na sastanku sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom, Spajić je naveo da je “Alabar bio u prolazu te da je išao na Hvar, na kojem posjeduje 80 odsto hotela”.
Prije dvije godine u aprilu 2023. godine, Spajić je gostujući u potkastu “DisKrimiNacija” NVO Centar za građanske slobode (CEGAS), govorio o svojim vizijama razvoja Crne Gore i kazao: “Ja vidim grad koji se formira na Velikoj plaži, vidim Central business district Ćemovsko polje, vidim Evropu sad 2...”.
