Bar: Vještačka inteligencija ima višestruk uticaj na razvoj gejming industrije (VIDEO)
Izvor, foto: Media Biro
Uticaj vještačke inteligencije na razvoj gejming industrije jedna je od tema o kojima se diskutovalo na panelu u sklopu „Montenegro Future festivala“ i „European Gaming Summit“ koji se ovog vikenda održava u Baru.
-Razvoj vještačke inteligencije (AI) je teško ispratiti i regulisati što ima višestruk uticaj na svijet video igara i elektronskih sportova.
Neki od benefita su mogućnost razvoja video igara, personalizovano iskustvo za igrače i savremenizcija već postojećih gejming svjetova.
Prijetnju predstavljaju neregulisani zakoni koje je jako teško napisati i usvojiti, malverzacije i personalizovani botovi koji mogu negativno uticati na doživljaj i iskustvo strastvenih igrača video igara i elektronskih sportova-zaključci su panela koji je moderirao Luka Trbović i postavio pitanje – „Šta za vas znači vještačka inteligenija?“ koje je paneliste odvelo u diskusiju o brojnim aspketima ovog tehnološkog fenomena kao što je sajber bezbjednost.
-AI je, u suštini, gomila „šta ako“ pitanja i „šta ako“ tvrdnji koje imaju određene ishode.
Čitava poenta AI je od toga da pomogne istražiteljima koji traže rješenja i rješenja koja dođu od AI će, ili bi trebalo, da budu od koristi za društvo i čovječanstvo.
Za mene, ja koristim AI u potrazi za rješenjima koja neće koristiti samo meni već i drugim ljudima.
Takav pristup uzimamo pri razvijanju naših AI modela preko tema seksizma, suicida, rasizma i tako dalje. Ovo je za boljitak društva u novom digitalnom dobu-rekao je Lance Mud, koosnivač i šef razvoja u „Samurai Labs“, član osnivača i sportski direktor USEF, član Borda direktora IESF, SAD.
-AI je alatka koju učiš da koristiš i u zavisnosti od toga kako je koristiš mijenja ono što sa njom radiš.
Dakle, recimo, dans to koristimo u gejming industriji nasuprot samo mašinama koje su ranije postojale, da stvorimo ličnosti likova, što je smiješno.
Onaj lik iz "Counter strike-a" kojeg si htio da spasiš, više nije statua, ima život, ima posao.
Jednostavnim riječima, mijenja korisničko iskustvo, daje mnogo prilika i scenarija i tako dalje.
Još jedno polje na kojem koristimo AI je menadžnent fajlova, podataka.
Korisna je alatka i ovo su dobre stvari za koje koristimo AI i od kojih sada imamo koristi-kazao je Ivan Šoć, osnivač i projekt menadžer kompanije “Five grupa”, Crna Gora.
-Sada pravim jedan veliki ekosistem za gejming u Lipiku i nekoliko edukativnim programa za AI, Payton je baza tog programa i sada imamo preko 20 "start apova" u inkubatoru i pripremamo neku dokumentaciju i kurikulum za srednje škole iz IT sektora.
Ovo je moje polje-naveo je Mario Celan, „Educatorium“, Hrvatska.
-AI je vjerovatno poslednji marker, poslednji korak pa postindustrijskoj revoluciji koja se zakuvavala.
Prisjetimo se infustrijske revolucije u 19. vijeku kada su dolazile mašinerije, pa smo dobili internet, stvari su postale mnogo brže.
Sada, kako stoje stvari, postindustrijska revolucija će biti još brža.
Mislim da niko ne razumije šta je AI zapravo, većina nema odgovor ni na pitanje šta je elektricitet, ali znamo da je crna kutija.
Crna kutija za koju mi smatramo da će biti uvrštena u naše živote. Ja mislim da će se mijenjati dramatično i desiće se ta promjena paradigme.
Ovo je taj instrument za postindustrijsku revoluciju koja će nam promijeniti živote tako što će nam oduzeti brojne stvari kao ljudskim bićima i stvoriti potpuno novi pristup našim životima koji još uvijek ne razumijemo-ukazao je Ignat Bobrovich, izvršni direktor i osnivač „Passport.GG“, Estonija.
-Nedavno je postao sve popularniji, zar ne? Ljudi su proteklih godina AI zvali drugačijim modelila, kada nije zaista postojala neka vještačka inteligencija.
Danas, sve više vidimo razne modele koji zapravo liče nekoj vrsti inteligencije.
Ne bih rekao da smo već tu, nisam ekspert, ali vjerujem da će sledeći korak biti ono što ljudi danas zovu vještačkom inteligencijom.
Dakle, za mene je to sada najbrže rastući napad, i vrlo sam srećan da vidim šta ćemo sagraditi u narednih deset, 20 ili 50 godina. Mislim da ćemo biti u potpuno novom dobu-rekao je Milan Zarić, „Lotus Flare“, Crna Gora.
-Problem je javni sektor i administracija.
Imamo komunikaciju sa javnim sektorom ali problem je što ako želimo da napravimo nešto što će lako riješiti mnogo problema, da se pobrine o domumentima, menadžmentu.
Najveći problem u Crnoj Gori je nivo sajber bezbjednosti javnog i privatnog sektora, čak i na individualnom nivou.
To je nešto što je najveći problem, imali smo sajber napad prije dvije godine, to nije ništa u poređenju sa onim čime smo još uvijek izloženi.
To je glavni problem i u drugim zemljama, moramo imati isti nivo sigurnosti kao SAD, Ujedinjeno kraljevstvo, Evropska unija.
Provjerite koliko oni ulažu u to a koliko mi možemo da uložimo. Ako govorimo o privatnom sektoru, možemo da uradimo većinu stvari, ne sve.
Neko je pomenuo kamere za prepoznavanje lica, naš zakon to ne dozvoljava, ali, zamislite koliko problema bismo mogli na taj način da riješimo, recimo u saobraćaju.
Takve kamere ne smiju da se koriste u gradu ali po mom mišljenju, nešto što bismo trebali da promijenimo na nivou zakonu.
U javnom sektoru postoje brojne prepreke i nisam siguran da ćemo biti spremni ni za godinu dana.
Kada se napravi neka izmjena u zakonu, za to treba vremena a problema sa AI je napredak, pogledajte gdje je bio Chat CPT prije jednu godinu, a gdje je sada i gdje će biti za dvije godine.
Možemo izmijeniti zakone ali onda nešto novo dođe i onda nisu upotrebljivi. Glavni problem ne samo u Crnoj Gori su javne politike i regulacije-istakao je Ivan Šoć, osnivač i projekt menadžer kompanije “Five grupa”, Crna Gora.
