Crmničani nude saradnju, a ne opstrukciju
Izvor: Bar info
Autorka: Ivanka Leković
Foto: Privatna arhiva
Na Javnoj raspravi o Prostornom planu Crne Gore do 2040. godine, održanoj 12. marta u Opštini Bar, naše sugrađane je neprijatno iznenadilo što je trasa autoputa ucrtana preko crmničkih sela – Utrga, Podgori, Tomića, Gornjih i Donjih Brčela, Bukovika i Mačuga.
Ova trasa, osim rušenja viševjekovnih objekata i domaćinstava, ugrožava poljoprivredu i vinogradarstvo.
Crmničani su se, u međuvremenu, organizovali i pokušavaju institucionalno da riješe ovaj problem, ukazujući da, osim što trasa puta ugrožava sela, potencijalno prijeti da uništi najvrijedniji resurs na svijetu – izvorišta vode.
Igor Gojnić, član Savjeta koji je ovim povodom formiran pri odboru MZ Crmnica, objašnjava da je prošlog mjeseca otvorena Javna rasprava, koja traje do kraja aprila, a povodom Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, gdje je izneseno idejno rješenje, u kojem je napravljen koridor auto-puta od Podgorice do Bara.
-Ovo je nedostajući dio glavnog projekata auto puta Bar – Beograd, kojim se definitivno odustalo od ideje auto-puta preko Skadarskog jezera, već ide kao zaobilaznica oko Rijeke Crnojevića i spušta se prema crmničkim selima.
Tim idejnim rješenjem ustanovljen je koridor kroz sva gornjocrmnička sela, od Utrga, Ovtočića, Tomića, Donjih i Gornjih Brčela, Bukovika i Mačuga, da bi izašao ispred tunela Sozina-objašnjava Gojnić.
On ističe da su svi bili iznenađeni ovim koridorom. Ali ne samo time.
-2018. ili 2019. godine je usvojena alternativna brza saobraćajnica, koja dolazi iz dijela Lapčića, do Utrga i skoro identičnom trasom ide prema tunelu Sozina.
Izuzetno iznenađenje za sve bilo je da je ta saobraćajnica postoji i da se za autoput koristi već postojeća trasa.
Sam autoput je izazvao veliko interesovanje i neodobravanje trase, a ona je, je u stvari, samo iskopirana i napravljena po staroj trasi brze saobraćajnice.
Zašto niko iz Opštine tada nije alarmirao javnost, bez obzira da li je dala saglasnost na plan brze saobraćajnice ili ne, to je veliko pitanje.
Ne znam okolnosti koje su se dešavale povodom toga, ali je činjenica da se na mapi nalaze dvije saobraćajnice koje su ucrtane praktično jedna preko druge: brza saobraćajnica i auto put, koji praktično prati osovine brze saobraćajnice.
Naravno da je autoput probudio veliko interesovanje, jer smo vidjeli da bukvalno ide preko sela koje sam nabrojao.
S obzirom da je mapa, koju je dalo Ministarstvo za prostorno planiranje, nadležni za Prostorni plan do 2040. godine vrlo nejasna ostalima, ali oni koji žive u Crmnici su odmah znali o čemu se radi – vidi se ukrštanje sa magistralnim putem Virpazar-Petrovac, znaju se kote i onda sve postaje jasno-ukazuje naš sagovornik.
U arhivi je pronašao brzu saobraćajnicu, koja je već ucrtana, a po, maltene istoj trasi, planiran je autoput “a da niko od nas, koji smo pratili javnu raspravu, ne zna da to postoji”.
Idejno rješenje autoputa bukvalno prati koridore brze saobraćajnice, pa se postavlja pitanje da li će da se radi jedno ili drugo.
-To je veliko pitanje. Ja se nadam da se neće graditi ni jedan, barem ne trasom koja je predviđena. Samo upozoravam da jedna od trasa mora da se isključi.
Poenta je da ni jedno od ova dva rješenja koja su data (jedno je usvojeno, a drugo idejno rješenje), ne smiju ovuda ići, to je suština cijele ove price-kategoričan je Gojnić.
Oba ova rješenja devastiraće prostor Gornje Crmnice jer će sela biti uništena, a šteta će biti nanešena i vinogradarstvu i poljoprivredi. Uništenje prijeti i resursu koji je nemoguće obnoviti, a to su izvori.
-To se odnosi na 28 izvorišta koja ukupno daju 700 litara vode u sekundi.
Podgorska vrela daju 300 litara, Orahovo polje isto toliko, kada se ostalih 26 izvorišta saberu, to je još sto litara u sekundi.
Ono što je mnogo važnije, voda nije resurs koji se može obnoviti. Voda je vrjednija od zlata, jedino možda mi ne umijemo u planiranju taj dio da čuvamo.
Ukoliko autoput ovuda prođe, mi se slobodno možemo iseliti, a potom će i velika većina sela ostati bez napajanja sa svojih vodoizvorišta.
Bilo ko da kaže da će se pomjeriti ovamo ili onamo – to su prazne priče iz jednog razloga: veliki bazen se nalazi u zaleđu, Rasovatac i dio prema Budvi je ogroman basen vode.
Ranije su rađena ispitivanja, koja su potvrdila da voda koja se kumulira u središtu tih masiva, izlazi sa jedne i druge strane brda, prema moru i prema crmničkom basenu.
Ukoliko dozvolimo da se uništi taj dio, od autoputa nećemo imati nikakve koristi, samo štetu.
Ne zaboravimo da se Budva i Cetinje za sada vodom snabdijevaju sa Podgorskih vrela, a Bar sa izvorišta Orahovo polje, s tim što je intencija da se i preostala vrela, kao kumulacija priključe izvorištu Orahovo polje.
Ne znam koji bi jači argument trebalo da se kaže da se stane sa strahotom koju su planirali, da prođu preko svih sela-pita se Gojnić.
Izvorišta u zoni prolaska autoputa
1. Podgorska vrela kapaciteta cca 300,0 l/s (snabdijevaju se Cetinje, Budva, potencijalno Bar i lokalno stanovništvo
2. Bučalica
3. Krstac
4. Brštanovica
5. Bujaci
6. Stanušica
7. Budislavac
8. Kosov potok
9. Smokov vijenac
10. Bijeli studenac
11. Crni potok
12. Graševina
13. Vreleza
14. Jasenovik
15. Joševik
16. Donji Joševik
17. Zmijaci
18. Bukovičko Vrelo
19. Grab
20. Studenac
21. Vodica
22. Ivanštica
23. Šanik
24. Vodica
25. Dupioštica
26. Radov potok
27. Vasojevica
28. Izvorište Orahovo polje (glavno izvorište barskog vodovodnog sistema kapacitet cca 300 l/s
Sva navedena izvorišta su ukupnog kapaciteta cca 700,0 l/s i u funkciji su vodosnabdijevanja svih sela na tom prostoru.
Izvorište Podgorska vrela je glavno izvorište Cetinja i povremeno Budve, a potencijelno se planira dio vode usmjeriti prema Baru.
Izvorište Orahovo polje je primarno za Bar, Sutomore i Virpazar. Sela nisu samo ruralna naselja, objašnjava Gojnić.
-Kad ona nestanu, nestaće i vjekovima građeni toponimi, ali i nezaštićena materijalna dobra, poput suvomeđa, karakterističnih za cijelo barsko područje, koje su služile za nivelaciju terena i očuvanje obradivog zemljišta-kategoričan je Gojnić.
Crmničani su se organizovali da zaštite vodoizvorišta, svoju imovinu, način života, ali i pravo odlučivanja.
-Organizovali smo se u dva navrata, i to 30. marta i 6. aprila, i formirali Savjet koji zastupa interese Crmničana.
Jedinstveni smo što se tiče idejnog rješenja i zaštite svega – put, takav kakav jeste, apsolutno ne smije da prođe koridorima koji su predloženi.
Napravljen je dopis koji će biti proslijeđen svim relevantnim institucijama koje su vezane za taj posao, i onima koji su projektovali, ali i krunskoj instituciji, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U njemu su naglašeni svi problemi koji bi se eventualno javili prolaskom autoputa.
Oni su nadležni za prostorni plan i za komunikaciju sa ‘Monteputom’, kao nosiocem projekta, koji dalje angažuje podizvođače.
Možda je najbolje da se iznese stav Crmničana po ovom pitanju, a to je da razumiju potrebu saobraćajnog povezivanja Crne Gore i da se nekom trasom mora povezati izvedeni polu autoput, kao i da je neminovno da to povezivanje mora dotaći i prostor Crmnice.
Nudimo saradnju, a ne opstrukciju, to je ono što je najvažnije.
Mještani ovih sela neće dozvoliti da budu zaobiđeni u postupku usvajanja saobraćajnog rješenja u Prostornom planu Crne Gore i da se ništa ne pitaju o prostoru koji njima pripada i za koji su svakojako vezani.
Ne prihvatamo saobraćajno rješenje koje je predloženo Nacrtom prostornog plana Crne Gore i tražimo da se ono preispita i izmijeni u skladu sa našim zapažanjima i zahtjevima, da budemo aktivno uključeni u sve faze i postupke izrade varijantnih rješenja trase i da se pitamo o našem prostoru, na način da permanentno dobijamo na uvid i na saglasnost svako predloženo rješenje.
U suprotnom, svako rješenje, bez naše saglasnosti, zaobilazeći razumne zahtjeve i potrebe, neće biti moguće na terenu realizovati, ako ništa drugo, samom činjenicom da se u svakoj varijanti prelazi preko privatnih imanja, od kojih se vlasnici neće lako odreći.
Povodom toga izneseni su i i sljedeći zahtjevi i stavovi:
-Da ‘Monteput’ dopuni projektni zadatak na način da u analizi varijantnih rješenja uključi i varijantu brze saobraćajnice preko Skadarskog Jezera .
-Da ‘Monteput’ dopunu projektnog zadatka obaveže projektanta da preispita opravdanost usvojene trase primorske obilaznice na dijelu zaleđa Paštrovske Gore i da mu da mogućnost da u okviru izrade ukupnog rješenja promijeni usvojenu trasu.
-Da ‘Monteput’ projektantu Idejnog rješenja stvori materijalne i prostorne uslove za neposredan obilazak terena i da donese protokol kojim će projektanta obavezati na stalnu komunikaciju sa predstavnicima mještana i pribavljanje stavova i mišljenja o predoženim rješenjima.
-Da reviziona Komisija donese pravilnik o radu koji će podrazumijevati redovne radne sastanke Projektanata i revidenata sa predstavnicima mještana, kao aktivnih učesnika u radu komisije, sa pravom komentara i mišljenja koja će biti sastavni dio zapisnika komisije.
-Da će mještani Gornje Crmnice kao direktno zainteresovana strana svako rješenje sa kojim ne budu podrobno upoznati i sa kojim se ne saglase smatrati neobavezujućim i dati im za pravo da opstruiraju i spriječe realizaciju onoga što ih ugrožava-precizira naš sagovornik.
Crmničani nijesu protiv auto puta, ali ne žele da se devastira prostor i prirodna dobra.
-Crmničani su i dali predlog alternativne trase, koja će biti prezentirana ili ‘Monteputu’ ili nadležnom Ministarstvu – zavisi sa kim će prvo komisija da se sastane.
Idejno rješenje je trasa koja ide preko toponima (njih napominjem da ne bismo kote pominjali, ako idemo od zaobilaznice koja dolazi od Rijeke Crnojevića, idemo od toponima Mužović, odnosno Opoča strana, Svinjštik, Orluja greda, Bijela rudina, Veliki Laštik, Visino brdo, Ljuteza, rijeka Orahovštica, istočna strana Sojak, Ostrik, Baline i Bistrica).
To bi bila trasa odozgo na dolje.
Jednim od zahtjeva, koji su Crmničani podnijeli, jeste da se dopuni projektni zadatak na način da u analizi varijantnih rješenja uključi i varijanta brze saobraćajnice preko Skadarskog jezera.
To bi značilo da se iskoriste resursi koje imamo: željeznica i postojeća magistrala.
Još 2019, Sekretarijat za razvoj koji sam vodio, poslao je Predlog izmjene Državne studije lokacije Virpazar, upravo za tu izmjenu – za pravljenje brze saobraćajnice od Virpazara do Tankog rta i izmještanje kompletne željeznice sa postojeće trase, čime bi se dobile dvije osovine za brzu saobraćajnicu, a željeznica bi dobila potpuno drugačiji koridor i takođe izlazila na Tanki rt.
To bi bilo i rješenje za Virpazar, jer bi u potpunosti bio rasterećen i bez fizičkog kontakta sa željeznicom, a alternativnom saobraćajnicom u zaleđu, imao bi vezu sa Ostrosom i Barom.
Dobilo bi se preko 150 mjesta za parkiranje, deset za autobuse.
Od dijela puta koji vodi prema benzinskoj pumpi, a spušta se prema Virpazaru iz KO Orahovo, bio bi nadvožnjak ispod koga bi išla željeznica, koja kroz tunelsku cijev preko rijeke Orahovštice i tunelom izlazi do Tankog rta-navodi Gojnić.
Na ovaj način, bilo bi riješeno pitanje željezničkog i drumskog saobraćaja. Ovo rješenje je Opština pripremila 2019. Od tada, kako ističe naš sagovornik, nije bilo nikakvog odgovora.
-U periodu kada je Ratko Mitrović bio ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (2020. godine) poslali smo predlog, kao i nekoliko urgencija, ali nijedan put nije bilo ni odgovora-objašnjava Gojnić, dodajući da su taj predlog napravili glavni gradski arhitekta, Igor Milošević i on ispred Sekretarijata za razvoj.
Napominje da je ove godine Komisija za prostorno planiranje Opštine Bar, kojoj je predstavio ovaj plan, prihvatila ovaj dokument u cjelosti.
Da li je plan otišao prema Vladi, s obzirom da Državna studija lokacije ima svoje granice i da određene stvari mogu da se promijene samo ako Vlada u tome učestvuje, naš sagovornik nije siguran.
Ukoliko do toga dođe, ima nade da zahtjevi Crmničana budu uvaženi.
-Ja se nadam, jer poenta je u tome da se sa brzim saobraćajnicama dobija sva komunikacija koja je neophodna Baru i Viprazaru.
Važno je napomenuti, takođe, da bi se trajno riješilo pitanje otpadnih kolovoznih voda koje se slivaju s puta Viprazar-Podgorica i kao i od strane Željeznice (svaki željeznički prag je baktericidno obrađen, u njega su svakakvi otrovi utrpani kako bi što duže trajao) a sa njih vremenom sve to odlazi u jezero.
Ovim projektom bi se kompletan dio Virpazar-Tanki rt, riješio i jezero zaštitilo i od auto puta i željeznice, a otpadne vode bi bilo moguće kontrolisati izgradnjom brze saobraćajnice.
Dakle, to je definitivno projekat koji je od interesa i za NP Skadarsko jezero-uvjeren je Gojnić.
On ističe da je veliki dio planova već obrađen, a uz “male prepravke bi ljudi od struke mogli taj dio da prilagode i dovedu na nivo tehničkog rješenja, odnosno projektne dokumentacije koja može da bude realizovana”.
- Tagovi:
- Crmnica
- Put
- Saobraćaj
- Prostorni plan
- Igor Gojnić
