U Rosama snimaju porodičnu dramu sa primjesama trilera i mistike
Izvor: Radio Jadran
Na Rosama je ovih dana počelo snimanje druge sezone serije „Dug moru“ u produkciji Monteroyal Pictures International Beograd. Producenti serije su Bojan Maljević i Bojana Maljević, reditelj Gorčin Stojanović. U ovom projektu angažovan je veliki broj glumaca i saradnika iz Crne Gore, a pisci scenarija su Novljani Stevan Koprivica i Maja Todorović.
U glavnim i sporednim ulogama su: Branislav Bane Popović, Vule Marković, Srđan Grahovac, Milivoje Obradović, Pavle Popović, Maja Čampar, Aleksandar Radulović, Dušan Kovačević, Kristina Obradović ...
Serija se snima na lokacijama opština Tivat, Kotor i Herceg Novi, najvećim dijelom na poluostrvu Luštica.
Mlada scenaristkinja i dramska spisateljica, Maja Todorović, priča za Radio Jadran kakav je to izazov za nju i kako je poslije više uspješnih i prvonagrađenih drama i scenarija započela rad na drugoj sezoni serije „Dug moru“, koju čini 12 epizoda.
– Reditelj, Gorčin Stojanović, predložio me producentima, kao „logično rešenje“, s obzirom da se serija odvija na relaciji Luštica- Beograd, a ja sam Novljanka koja živi u Beogradu. Zatim sam upoznala Bojanu i Bojana Maljevića, kreatore i producente serije, i nakon nekoliko razgovora, započeli smo saradnju. Kada sam ušla u projekat već su bile napisane tri epizode, na kojima je radio moj profesor Stevo Koprivica – priča Maja Todorović.
Uvijek je, kako kaže, izazov kad se uključujete u neki projekat koji je već postavljen i ima svoju „istoriju“, jer to znači da postoje datosti u koje se treba uklopiti, a zatim pronaći način da se u tim okvirima krećeš dalje i da doneseš nešto novo.
– Ponekad je to teže nego početi projekat iz nule. Kada radite nešto od samog početka to je kao da ste u svom rodnom gradu- tu ste od početka, tu rastete i gradite svoj svijet, odnose… A ovo je kao kada se preselite u novi grad- to je novi svijet koji već postoji i funkcioniše po nekim zakonima i sada treba da se snađete u njemu.
Kroz razgovore i rad sa Bojanom, koja je zaista „srce“ ovog projekta s obzirom da je i producentkinja i kreatorka i scenaristkinja i glumica, i koja odlično poznaje svaki segment ovog projekta, mislim da sam uspjela dosta brzo da uđem u priču i da nastavim da je razvijam- navodi Maja.
Spoj bokeškog i beogradskog miljea
Posebno joj je bilo zanimljivo što prvi put radi projekat koji spaja dva mjesta za koja je vezana:
– Rose, odnosno Lušticu, mjesta na kojima sam odrastala, s obzirom da sam iz Bijele i tu sam živjela do svoje 18 godine, i Beograd, grad u kom sada živim i radim. Ne dešava se tako često da možete da spojite te dvije stvari u jednom projektu. Bokeški mentalitet i milje je moj mentalitet, a sa beogradskim miljeom sam se upoznala vremenom, tako da sam nekako na svom terenu u potpunosti – sigurna je Maja.
Druga sezona ove serije je nešto drugačija od prve, jer je fokus na porodičnoj drami i initimnim ljudskim odnosima, uz primjesu nekih elementa trilera i mistike, objašnjava ona:
– Upravo ta mistična linija mi je bila najveći izazov, iz prostog razloga što nikad ranije nisam imala priliku da pišem nešto tako. Međutim čitajući i istražujući razne legende koje su vezane za Boku, uz pomoć znanja profesora Koprivice, Bojane i Bojana, mislim da se izrodilo nešto zanimljivo i uzbudljivo.
Porodična drama i intimni ljudski odnosi su nešto što je „moj teren“, a još je veće uživanje kad znate da pišete za zaista sjajne glumce koji će sve to što pišete dodatno obogatiti. Zadovoljstvo je pisati za svakog od njih. A i meni je mnogo lakše kada znam za koga pišem, jer već imam u glavi neku ideju kako će to da igraju, kako mogu i ja njima da dodam nešto što znam da će im biti zanimljivo i izazovno za rad- kazuje Maja.
Herceg Novi omiljeno mjesto filmskih stvaralaca
Drago joj je da je Herceg Novi počeo da privlači pažnju filmskih stvaralaca. Nedavno se u Novom snimao i film „Toma“, na kom je takođe sarađivala kao jedan od scenarista.
– Žao mi je što se ove godine nije održao Filmski Festival. Naravno, razlozi su opravdani, ali mislim da svakako treba razmišljati na koji način i u kom formatu može da se održi festival čak i ako ovo epidemiološko stanje potraje. Vidjeli smo primjere ne samo velikih „A“ festivala već i brojnih manjih festivala koji su, ipak, pronašli neki način da obilježe i održe festival.
Nadam se da će se i naš Filmski festival sljedeće godine vratiti u punom sjaju ili – ako ova situacija potraje- u nekom novom formatu. Ja sam dijete tog festivala, godinama sam radila na tom festivalu i volim ga, meni je intimno jedan od najznačajnijih. Prošle godine kada smo imali premijeru filma „Ajvar“ za koji sam pisala scenario, pred punom Kanli Kulom- srce mi je bilo puno- to je zaista posebna vrsta sreće – ističe Maja Todorović.
„Korona udarac“ kob ili pomoć kulturi
Cijela situacija sa korona virusom je uticala na sve segmente života, pa i na kulturu: problem je što je nama kultura već dugo na „aparatima“, dodaje ona. Zato se plaši da bi ovaj „korona udarac“ mogao da bude koban:
-Međutim korona je sa druge strane i pomogla kulturi u smislu da su ljudi imali mnogo više vremena da čitaju, gledaju filmove i serije, snimke pozorišnih predstava, da „posjete“ muzeje širom svijeta – doduše onlajn ali ipak i to je nešto.
Koliko god da nam je teško pala ova godina i koliko god probelma nam je donijela, čini mi se da je cijela situacija donijela i bar jednu dobru stvar: napokon smo našli malo vremena za sebe, podsjetili se šta je zaista važno u životu, pružili sebi šansu da uživamo u nekim sadržajima i momentima za koje inače nemamo vremena, da radimo na sebi, da se dodatno obrazujemo…
Mnogi su za to vrijeme došli do brojnih kreativnih rješenja i ideja… Naravno, ne mislim niti želim da nam se opet desi nešto slično, i naravno da sam svjesna koliko je problema donijela korona, ali zaista mislim da je možda cijelom čovječanstvu trebao taj podsjetnik- da nismo nikakva nezaustavljiva sila i da cijeli poredak može da nam sruši nešto tako nevidljivo kao što je virus- zaključuje Maja Todorović.
„Dug moru“ je prva inostrana produkcija dugometražnog igranog formata, koja se snima u Crnoj Gori tokom Covid-19 pandemije.
*Fotografije: Miodrag Miša Jelić, privatna arhiva