Struja sa krova energetska sjutrašnjica
Autor: Radomir Petrić
Foto: Naslovna Feral.bar
U organizaciji Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Evropske kuće u Podgorici, grupa crnogorskih novinara boravila je u studijskoj posjeti Zagrebu i Križevcima u okviru kampanje Energetski paket. U neposrednom kontaktu sa učesnicima zelene tranzicije na svim nivoima, novinari su se upoznali sa hrvatskim iskustvima na polju obnovljivih izvora energije (OIE), od legislative do Energetskih zadruga i koncepta građanske energije. U prvom dijelu izvještaja iz Hrvatske, Feral.bar prenosi „kabinetske“ impresije:
-Svakog mjeseca Zagreb dobija novi megavat (MW) električne energije sa svojih krovova-.
Ove riječi Julija Domca, osnivača i rukovodioca Regionalne agencije za energiju i klimu REGEA, upućene crnogorskim novinarima, najslikovitije opisuju koliko se pažnje u hrvatskoj prijestonici, na širem planu i u državi Hrtvatskoj, posvećuje OIE, a naročito solarnoj energiji.
Ističući da iskustva Hrvatske na polju OIE mogu pomoći i Crnoj Gori, Domac, koji je i posebni savjetnik predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, kazao je da je u prvih osam mjeseci ove godine udio obnovljivih izvora u raspoloživoj električnoj energiji u Hrvatskoj bio 59,3 odsto.
-Od toga se 40,8 odsto odnosilo na hidroelektrane, a 18,5 odsto na ostale obnovljive izvore.
Predviđa se da će do kraja godine obnovljiva energija ostvariti udio veći od 70 odsto godišnje proizvodnje električne energije, što bi Hrvatsku svrstalo u top pet zemalja EU.
Domac, foto: Dejan Vlahović/Evropska kuća
„Šlepamo“ se na račun hidroelektrana koje su radili naši djedovi i po tom nekakvom udjelu OIE mi smo sada u Top 10 u Evropi.
Međutim, to mi nije neka utjeha kada vidim koliko smo malo napredovali u posljednjih 20 godina, u Hrvatskoj je instalirano 1.000 MW vjetroelektrana i 300 MW sunčanih elektrana, što znači da je energija sunca ono gdje smo podbacili.
Naime, nama najviše energije nedostaje između 10:00-18:00, i zemlja poput Hrvatske je idealna za solarne elektrane.
Inače, na distributivnu mrežu HEP-a (Hrvatske elektro-privrede) do kraja septembra bilo je priključeno 8.779 solarnih elektrana u domaćinstvima i 4.097 u preduzetništvu-kazao je Domac.
Subvencije na strujnim računima ne idu na ruku OIE
Domac ukazuje da građani još imaju dozu zadrške kod ulaganja u OIE jer nisu sigurni u isplativost investicije u solarne panele, „a ona je pri sadašnjim cijenama struje u kontinentalnom dijelu Hrvatske 10 do 12 godina, dok je na primorju do šest godina“.
-Subvencije na računima za struju ne idu na ruku OIE.
Sa ovakvim cijenama elektrićna energija je socijalna kategorija i u Hrvatskoj, kao i u Crnoj Gori.
Crnogorski novinari u posjeti agenciji REGEA, foto:Dejan Vlahović/Evropska kuća
Treba subvencionisati samo socijalno ugrožene građane, a kod drugih treba razvijati ekološku svijest.
HEP je opterećen jer je Vlada Hrvatske vrlo horizontalno fiksirala nisku cijenu električne energije.
Naša domaćinstva plaćaju struju sedam centi po kilovatu (KW) bez PDV-a, dok je kod vas u Crnoj Gori cijena KW deset centi bez PDV-a koji je kod nas četiri centa manji.
Rezultat toga je da je HEP, iako ima puno kapaciteta, finansijski na koljenima, godišnji minus od milijardu eura se dotira iz budžeta a to je opet novac građana-kazao je Domac.
EU fondovi olakšali energetsku tranziciju
Prema njegovim riječima, članstvo Hrvatske u EU dalo je vrlo bitan impuls energetskoj zelenoj tranziciji: pokrenula se državna administracija, „a i ljudi su generalno dobro informisani i pozitivno gledaju na OIE”,
- Takođe, tu su i EU fondovi, kada ih nije bilo, morali smo nagovarati gradonačelnike da uđu u te projekte.
Danas je situacija drugačija, ali, problem je zakonska regulativa, jer u Hrvatskoj postoji loša praksa da se zakoni donose, ali se ne primjenjuju.
Godinama se čekaju podzakonski akti, a to je povezano i sa zapošljavanjem politički podobnih.
No, tako ne možete očekivati da posao bude kvalitetno urađen. Na kraju dana, posao uvijek završi sposoban , a ne politički podoban-naglašava Domac.
Za zeleuu tranzixiju ključna politička volja
Nova uprava Grada Zagreba, predvođena gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, liderom zeleno-lijeve koalicije „Možemo“, insistira na zelenoj politici i ubrzanoj energetskoj tranziciji.
Crnogorski novinari u posjeti Gradu Zagrebu, foto: Dejan Vlahović/Evropska kuća
Cjelokupna energetska obnova je je jedan od najvećih prioriteta Grada Zagreba, poručila je gostima iz Crne Gore načelnica Gradskog ureda za ekonomiju, ekološku održivost i strateško planiranje Grada Zagreba Ana Pavičić Kaselj.
Ona je naglasila da bez političke volje nema zelene tranzicije, za što je kao primjer navela praksu prethodne vlasti, sa Milanom Bandićem na čelu, koja je 20 godina, sve do 2021, vodila Zagreb.
-Politička volja je neupitna, jer ako ima političke volje, onda nećete uložiti u fontanu, nego ćete uložiti u obnovu, nećete sebi graditi spomenik, nego ćete uložiti u društvo, stanovništvo, obrazovanje. u energetsku efikasnost, u sve ono što koristi običnom građaninu.
Moglo se uraditi mnogo više da je prethodna vlast više radila na zelenoj tranziciji.
Ako govorimo da je grad Zagreb sa 800.000 stanovnika u protekloj deceniji sproveo energetsku tranziciju na 88 zgrada, to može izgledati da je to dosta, ali, sa druge strane imamo grad sa 100.000 stanovnika koji je za to vrijeme uradio puno više.
Dakle, moralo je bolje.
Građevine su stare, u prosjeku su starije od 50 godina i većini zgrada je istekla upotrebna vrijednost, to je trebalo mnogo ranije riješiti.
Zagreb je dosta veliki, imamo preko 1.000 ustanova i javnih objekata koje su sve potencijal da se pokrene talas investicija, i mi sada idemo sa obnovom 50-100 zgrada javnog sektora.
To su zgrade stare više od 100 godina i neki novi potres ne bi izdržale.
Njihova cjelovita obnova koja podrazumijeva i konstrukciju, protivpožarnu i energetsku obnovu, jedan je od naših najviših prioriteta u Gradu Zagrebu
Plan je da se 2025, 2026. i 2027. godine solarnim panelima prekriju svi krovovi javnih ustanova-škola, domova zdravlja, kao i 26 vrtića koji će se graditi.
Energetsku obnovu radićemo u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB)-navodi Pavičić Kaselj.
Pavičić Kaselj, foto: Feral.bar
Na pitanje Feral.bar da li grad Zagreb tretira bio-gas sa sanitarne deponije za proizvodnju eektrične energije, Pavičić Kaselj je odgovorila da za sada „nema korišćenja ovog resursa“.
-Razmatrali smo to pitanje, pravili strategiju, ali, do sada ne koristimo bio-plin-.
Solarne elektrane planirane i na stambenim zgradama
Pavičić Kaselj je najavila da će Grad Zagreb solarne panele postavljati nakon javnh ustanova i na krovove stambenih zgrada, za što se priprema nekoliko modela,
-Ići ćemo kroz energetske zadruge, da i građani dobiju nešto od tog solara nazad. To je veliki potencijal i to su milioni eura koji će se ulagati svake godine.
Bez subvencija, koje će kad-tad prestati i sa visokim cijenama energenata to bi se višestruko isplatilo.
Dok god imamo subvencioniranu električnu energiju, investicije u OIE i energetsku efikasnost nisu isplative. To zavisi od političke volje, čak i u EU puno toga zavisi od političke volje-.
Kako bi se Zagrepčani podrobnije informisali o tome šta ih na ovom planu isčekuje, gradske vlasti su pune dvije godine razvijale namjensku web aplikaciju.
Pomićnik načelnice Ivan Ivanković pojasnio je da Energetski info centar grada Zagreba u onlajn formi sada ima nekoliko aplikacija koje građanima „približavaju pitanja energetske efikasnosti i OIE“.
-Centar je sada u informativnoj fazi – omogućava građanima da urade proračun sunčanog potencijala za njihov krov.
Korak dalje je povezivanje sa nacionalnim sistemom identifikacije, čime se rješava problem GDPR regulacija, da se mora paziti na podatke građana.
Za porodične kuće u Hrvatskoj stvar solarnih elektrana je riješena uz EU regulative, ali, zgrade su problem jer nedostaje ključ raspodjele potrošnje-naveo je Ivanković.
EU statistika
Hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je da je udio ukupne energije iz OIE u 2021. iznosio 31,3 odsto, a u EU 21,8 odsto.
Udio električne energije iz solarne energije u Hrvatskoj je lani bio 1,06 odsto, u Sloveniji 3,32, Mađarskoj 12,58, u Austriji 4,22 odsto.
U Hrvatskoj očekuju da bi usljed bitnog rasta proizvodnih kapaciteta solarnih elektrana do kraja ove godine mogli stići do 500 MW iz solarnih panela.
Strateški energetski cilj je da do 2030. Hrvatska iz OIE ima 42,5 odsto energije u bruto potrošnji.
Inače, na sajtu Currentresults, objavljeno je da Zagreb godišnje ima 49 sunčanih dana, odnosno oko 2.000 sunčanih sati, a ova procjena zasnovana je na podacima koje je Hrvatski meteorološko-pomorski zavod prikupljao od 1971. do 2000.
Studijska posjeta crnogorskih novinara Hrvatskoj, foto: Dejan Vlahović/Evropska kuća
Domac: REGEA spremna za saradnju sa Crnom Gorom
Na pitanje Feral.bar kako struka u Hrvatskoj komunicira sa javnošću u situacijama kada se na terenu pojavi otpor prema energetskim investicijama, Domac je odgoorio lakonski:
-Struka skoro da ništa i ne govori, nažalost-.
Na pitanje Feral.bar da li bi REGEA bila voljna da dio svog bogatog iskustva prenese u Crnu Goru, odgovor je bio opširniji:
-Zainteresovani smo da sa potencijalnim partnerima iz Crne Gore sarađujemo na projektima zelene tranzicije jer OIE imaju veliki potencijal u proizvodnji energije.
Preblizu živimo da bismo se ignorisali, zato to mora biti zajednička priča.
Drago bi mi bilo da skupa radimo sarađujemo, radimo projekte i osmišljavamo izvore finansiranja, mi smo već pružali konsultantske usluge Glavnom gradu Podgorici na izradi Akcionog plana održivog korišćenja energije-rekao je Domac.
Komentarišući navode novinara Feral.bar da su u saobraćajnom špicu ujutro oko 07:00 i popodne između 16:00-17:00 zagrebačke ulice zagušene, Domac je otkrio i jednu, kako je kazao ekskluzivu:
- Imamo još da radimo na planu urbane mobilnosti i razvoju javnog prevoza, ali, radi se na tome da do kraja godine svi autobusi u gradskom prevozu budu „čipovani“, kako bi građani mogli pratiti kada autobusi dolaze i koliko im treba vremena tim prevozom do određene lokacije-.
