.jpg)
Risan: Završen II Festival etnološkog filma FEF Risan 2023
Izvor, foto: Medaur
Programom ,,Eho-festivala” završen je Drugi Festival etnološkog filma – FEF Risan 2023 koji je trajao od 1. do 5. septembra na više lokacija u Boki kotorskoj.
Ovaj Festival održan u organizaciji NVO ''Medaur'' Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
-Ovogodišnje izdanje je bilo revijalnog i tematskog karaktera, a prikazano je sedam filmova u selekciji reditelja Vladimira Perovića.
Tema festivala je bila patrijarhalnost / patrijarhalizam, pa je i njegov odabir obuhvatio širok spektar etnografskih filmskih tema u istraživanju položaja žena i njihove uloge u društvu u različitim sredinama.
Ono što smo nastojali da postignemo jeste da publici približimo fenomen patrijarhata i da na neki način ukažemo na to da je on i dalje veoma zastupljen kako u savremenim i modernim zajednicama, tako i u onim manje razvijenim.
Iako se teme filmova bave konkretnim primjerima položaja žena u određenoj zajednici, za većinu možemo reći da prevazilaze granice društva o kojem govore.
Problemi žena sa kojima se one susreću u okviru svojih društvenih zajednica koje smo vidjeli na filmovima, možemo reći da su isti ili slični problemi koje tište brojne žene u različitim krajevima svijeta.
U okviru cenralnog programa koji se odvijao tokom dvije festivalske večeri, 1. i 2. septembra, mnogobrojna publika u dvorištu palate Ivelić u Risnu, imala je priliku da pogleda filmove: Prozor crnogorskog reditelja Živka Nikolića (1976), Moja priroda Paule Čenaj iz Albanije (2022), Nedolične Inese Hačatrjan iz Rusije (2021), film 228 turskih reditelja Deniz Šengil i Mazhar Jıldız (2018), Seksualni život moje bake slovenačke rediteljke Urške Đukić, film Vladimira Perovića Sin (2000), kao i Do-muž Ganeša Pandaja iz Nepala (2022).
Nedjelja, 3. septembar, bila je rezervisana za prateći program.
U jutarnjim časovima u ulici Gabela u Risnu održano je predavanje pod nazivom ,,Uticaj patrijarhata na brak - ljubavne i manje ljubavne priče žena sa Balkana” dr Vesne Delić, etnološkinje i antropološkinje iz Podgorice.
Uz brojne konkretne primjere patrijarhalnog modela ponašanja dr Delić je konstatovala da je neophodno stalno podsjećati da je patrijarhat i dalje ukorijenjen duboko u socio-kulturne sisteme naroda sa Balkana, ali kao što smo kroz filomove vidjeli, i u sistemima naroda cijelog svijeta-naveli su iz NVO M;edaur.
-Iako su se tradicija, kulturne, socijalne i ekonomske prilike veoma promjenile, žena je u društvu i samim tim i u braku i dalje podređena muškarcima-mišljenja je Delić.
Istog dana promovisana je knjiga ,,Kad je ponta bila mala” Ive Malešević na Rusovoj ponti u risanskom naselju Carine.
O knjizi su, pored autorke, govorili i: profesor književnosti Neven Staničić, selektor Perović, kao i ilustrator izdanja Vuk Bojanić.
Perović je kazao da je riječ o zbirci koju čini vijenac priča o odrastanju, o ispovjedničkoj, stvarnosnoj, dnevničkoj prozi, tj. o pričama koje imaju elemente fikcije i stvarnost koja se dešavala oko ove i drugih ponti. ,,
-Obuhvata sve nedoumice sa tog puta, sa velikim ispitivanjem šta mogu, a šta ne mogu, gdje sam pogriješila i kako dalje, sa velikom količinom iskrenosti i spremnosti da se nešto lično podjeli.
Ponta je samo metafora za odrastanje-kaže Perović.
Autorka je istakla da je na knjizi radila dvije godine u trenutku kada je imala vremena da uradi nešto za sebe, a sve vrijeme joj je podstrek davao Vuk Bojanić, koji je autor ilustracija. ,,
-Neke priče su fikcija i samo su se fragmenti nekada i negdje desili, uronjene su u neki kontekst, a neke sam zamišljala da će se desiti u budućnosti-navodi Malešević.
Vuk Bojanić mišljenja je da knjiga predstavlja autobiografiju, prošaranu nekim njegovim reagovanjima.
O knjizi je svoj osvrt dao i Neven Staničić koji je kazao da knjiga predstavlja divnu priču o Risnu, prvoj risanskoj urbanizaciji i vezi Risna s morem. ,,
-Priče kolokvijalno vrlo oprezno i bogato barataju i još jednim činiocem pisane ili izgovorene riječi, dijalektom.
Iva koristi bokeljske izraze i dijalekte na veoma diskretan ali orginalan način koji pobuđuju emociju-zaključio je Staničić.
-U dijelu programa pod nazivom ,,Eho-festivala” 4. i 5. septembra upriličena su gostovanja sa projekcijama odabranih filmova na više lokacija, za štićenike Doma starih ''Grabovac'' Risan, kao i za publiku u Zagori u Grblju i u parohijskom domu na Dragalju.
Ovim segmentom željeli smo da filmska ostvarenja ovogodišnjeg izdanja dođu i do najudaljenije publike, ispunjavajući time jednu od misija festivala, a to je decentralizacija kulturnih dešavanja-dodali su iz NVO Medaur.
Prijatelji festival bili su Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ''Organizacija žena'' Risan, JU OŠ ''Veljko Drobnjaković'' Risan, JU Dom starih ''Grabovac'' Risan, Mjesna zajednica Risan, Mjesna zajednica Gornje Krivošije i Mjesna zajednica Savina.
-Drago nam je što je i ovu godinu FEF Risan okupio veliki broj posjetioca, kako u Risnu, tako i na gostujućim lokacijama.
Zhvaljujemo se publici i na spremnosti na interakciju nakon čega, vjerujemo, da smo svi zajedno bogatiji za neka nova saznanja, ali i da smo zajedno poslali pozitivnu poruku o važnosti podsticanja rodne ravnopravnosti kao osnovnog ljudskog prava-poručili su iz Organizacionog odbora FEF.
- Tagovi:
- Risan
- Festival
- Film
- Tradicija
- Vladimir Perović
