Mapiran crnogorski “Titanik”
Izvor, foto: LABMA
Tim LABMA je u saradnji sa Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) prvi put naučno mapirao i digitalizovao ostatke parobroda “Cetinje”. Digitalizacija i mapiranje će pomoći boljem razumijevanju samog lokaliteta, ali i njegovoj zaštiti, saopšteno je iz kotorske Laboratorije za arheologiju pomorstva (LABMA).
Mapiranje je obavljeno u sklopu projekta "Podvodni kulturni predjeli Crne Gore", inicijative koju sprovode LABMA, Centar za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta Kotor, u saradnji sa relevantnim institucijama, sa ciljem da se doprinese digitalizaciji podvodne kulturne baštine Crne Gore.
-Lokalitet je dokumentaovan akustičnim sonarom za daljinsku detekciju i mapiranje morskog dna Side Scan Sonar EdgeTech 4125, a mapiranje su vodili eksperti ZHMS mr Luka Ćalić i mr Radovan Kandić, načelnici odsjeka za hidrografiju i okeanografiju i geodeziju i pomorsku kartografiju.
Prikupljeni podaci su dostavljeni Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Podjednako udaljen od sve tri obale Tivta, Krašića i Bijele, tačno na sredini Tivatskog zaliva i na dubini od 41 metra nalazi se najveća pomorska grobnica iz II Svjetskog rata u Crnoj Gori, parobrod "Cetinje".
Njegova nesvakidašnja burna i istorijska uloga otpočela je kad je crnogorski prestolonasljednik Danilo upravo na palubi “Cetinja” 22. aprila 1913. potpisao sporazum sa Esadom Pašom o predaji Skadra Crnoj Gori-ističu iz LABMA.
Prema istim navodima, tokom povlačenja crnogorske vojske u I Svjetskom ratu austougarska vojska je artiljerijom potopila “Cetinje” 1916. pod mostom nadomak Skadra, pri čemu je stradalo 16 ljudi.
Već naredne 1917. godine brod je izvađen, popravljen i preimenovan u "Pionir".
Kraj I Svjetskog rata parobrod je dočekao u Luci Bar.
Od Barskog društva brod je 1925. otkupio Lale Zuber-Novaković, da bi ga pet godina kasnije preuređenog prodao društvu "Boka" u Kotoru.
-Tada je prilagođen zalivskoj plovidbi i preimenovan u "Cetinje".
Tokom II Svjetskog rata sudbina mu nije bila naklonjena, pa je više puta mijenjao zastave, da bi poslednjih dana rata bio korišćen u redovnom prevozu, na liniji Tivat - Đenovići.
Na jutarnjoj plovidbi, 10. decembra 1944. udrario je o minu pri čemu je stradalo 240 ljudi.
Preživjeli su kapetan Božo Paparela, sedam putnika i trojica članova posade.
Brod je bio prepun vojnika, italijanskih i njemačkih zarobljenika, kao i putnika iz Boke Kotorske kojima je to bio najbrži način prevoza u Tivatskom zalivu.
Krajem šezdesetih godina XX vijeka splitski “Brodospas” je pokušao izvući "Cetinje" s ciljem da ga preda željezarama kao sirovinu.
Pri pokušaju vađenja, krhka olupina se praktično prepolovila, tako da je jedan dio ponovno pao u more.
Rezultati mapiranja pokazuju da se na morskom dnu nalaze ostaci krmenog dijela brodske olupine, brodski dimnjak sa postoljem i rasuti neidentifikovani dijelovi brodske konstrukcije-navode iz LABMA.
