Crnogorska plovidba u plusu skoro milion eura
Izvor: Vijesti
Autor: Siniša Luković
Foto: Arhiva Feral.bar
Državna brodarska kompanija Crnogorska plovidba za devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 973.729 eura, što je višestruko bolji rezultat u odnosu na isti period lani kada je ova firma bila u minusu od 1.282.762 eura.
Podaci su to iz izvještaja o devetomjesečnom poslovanju objavljenom na sajtu Komisije za tržište kapitala.
Ovakav dobar rezultat proistekao je iz prošle godine započetog značajnog poboljšanja prilika na svjetskom tržištu brodskog prostora, odnosno, velikog skoka vozarina, a što je sada već bivši menadžment koji je imenovala Vlada premijera Zdravka Krivokapića, na čelu sa bivšim predsjednikom odbora direktora kapetanom duge plovidbe Jovom Lazarevićem, znao da iskoristi.
Lazarević je uspio da natjera dotadašnjeg unajmitelja brodova kotorske kompanije, firmu “Sea Pioneer” iz Londona, da zaključi nove “time charter” ugovore o zakupu bordova po značajno uvećanim dnevnim najamninama.
Brodovi “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” od kraja trećeg kvartala prošle godine počeli su da plove za čak tri puta veće vozarine nego što ih je “Sea Pioneeru” ranije iznajmljivao nekadašnji DPS-om predvođeni menadžment, a kompanija je već na kraju 2021. ponovno, nakon niza gubitaških godina, bila u zoni profitabilnosti, pa je godinu okončala sa ostatkom dobiti od oko 100.000 eura.
Kompanija je uz to, iz sopstevenih prihoda platila dvije posljednje rate kredita od ukupno 5,2 miliona dolara kineskoj Exim banci uzetog 2012. za gradnju brodova “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” u brodogradilištu u Šangaju, a obezbijedila je novac da iz sopstvenih sredstava u prvoj polovini ove godine završi redovan petogodišnji remont, dokovanje i tzv. obnovu klase za oba broda.
Iako su efekti rada sada već bivšeg odbora direktora sa kapetanom Lazarevićem na čelu bili više nego dobri, Vlada premijera Dritana Abazovića (URA) je ljetos bez obrazloženja, na predlog Ministarstva kapitalnih investicija, koje je u međuvremenu preuzeo Ervin Ibrahimović (BS), smijenila taj Odbor direktora i imenovala novi sastavljen samo od predstavnika stranaka koje su podržavale Abazovićevu vladu.
U novi Odbor direktora tako su imenovani diplomirana pravnica Tena Božović (SDP), srednjoškolski profesor matematike Ahmet Markašević (kadar Demokratske partije iz Ulcinja), ekonomista i bivši direktor Komunalnog preduzeća Kotor Milan Popović, menadžer u pomorstvu Nemanja Popović (SNP) i njegova stranačka i koleginica po struci Ivana Kečina koja ima iskustvo rada u jednoj agenciji za jahting.
Za predsjednika odbora imenovan je Popović, dok je na mjestu izvršnog direktora kompanije ostao Slobo Pajović (DPS), koji je već godinama na toj funkciji.
Aktuelni menadžment nastavio je da proteklih mjeseci ubira plodove rada bivšeg odbora direktora, koji je prije svog odlaska uspio da zaključli i novi “time charter” ugovor na godinu dana za brod “Kotor” sa novim unajmiteljem – kompanijom Global American Transport iz Čikaga (SAD).
Po tom ugovoru, Amerikanci dnevno za “Kotor” plaćaju najamninu od 20.600 dolara, a ovaj unajmitelj je nedavno od “Sea Pioneera” preuzeo i “time charter” broda “Dvadestprvi maj” po sličnim finansijskim uslovima.
Crnogorska plovidba je na kraju septembra imala i 283.296 eura nenaplaćenih potraživanja od dotadašnjeg unajmitelja broda “Dvadesetprvi maj”, kompanije “Sea Pioneer” iz Londona.
Prihodi za devet mjeseci tri puta veći nego u istom periodu lani
Zbog znatno boljih ugovora sa unajmiteljima Crnogorska plovidba je za devet mjeseci ove godine imala skoro tri puta veće prihode nego u istom periodu lani.
Kompanija je od 1. januara do 30. septembra prihodovala ukupno 9.350.720 eura, dok je u istom periodu prošle godine prihod iznosio 3.862.441 euro.
Istovremeno su, u odnosu na lani značajno porasli i troškovi poslovanja (sa 3,79 na 5,9 miliona eura), ali je to prevenstveno zbog toga što je ove godine kompanija obavila obavezan remont i produženje petogodišnje klase za “Kotor” na kojem je tom prilikom ugrađen i obavezan novi sistem za tretman balastnih voda UV zracima, što je koštalo više od 1,84 miliona eura.
