Elvis Beriša: Romska zajednica je kolateralna šteta podijeljenog društva
Izvor: Radio Tivat
Autor: Dragan Popadić
Foto: Privatna arhiva
Gost emisije Radio Tivta “Trag duše – Drom koi lo” bio je Elvis Beriša, izvršni direktor NVO “Koračajmo zajedno – Amen pirenca”.
Gospodine Beriša, utisak je da je u našem društvu pojačan aminozitet prema Romima?
-Dijelim vaš utisak. Evidentno je, posebno zbog par slučaja koji su se u javnosti pojavili u posljednjih par mjeseci.
Vidjeli smo kako se taj aminozitet pojavljuje prema romskoj zajednici i bez institucionalne sankcije.
Mislim da ova vrsta aminoziteta definitivno ne doprinosi inkluziji romske zajednice i onom što se prema dokumentima i javnim izjavama Vladinih zvaničnika radi na tome.
S druge strane, meni se čini da je to postojalo i ranije. Samo se nekako uspijevalo koliko toliko kontrolisati i sakriti.
Definitivno pitanje identiteta u crnogorskom društvu je veoma osjetljivo.
Možemo govoriti da romska zajednica polako zaboravlja na svoj identitet prateći šta se dešava u smislu političkog, ekonomskog i društvenog konteksta u zemlji.
Imali smo prilike da vidimo da imamo jednu grupu građana koji su nezadovoljni politikom Vlade prije 2020. godine i drugi dio građana koji je nezadovoljan politikom Vlade poslije 2020. godine.
I jedna I druga grupa građana organizuje određene proteste. I jednu i drugu grupu građana podržali su pripadnici romske zajednice.
U cijeloj priči najveća dominacija nije bila ko od manjinskih naroda podržava ove grupe, nego gdje su tu Romi.
Najmanja zajednica a najveća meta za različite napade na njih. Na osnovu i njihove nacionalne pripadnosti, ali i političke orjentiranosti.
Ovakvi skupovi su doprinijeli da se taj aminozitet prema romskoj zajendici još više izrazi.
Hoćete li da kažete da Romima odgovara stabilno društvo, a čim se pojačaju podjele Romi su prvi na udaru?
-Apsolutno da je tako. Kad imate stabilno društvo Romi imaju pravo, kao što i treba, da podržavaju bilo koju grupaciju ljudi.
Kad imate podijeljeno društvo to još više dijeli romsku zajednicu. Romska zajednica je tu kolateralna šteta, dežurni krivac.
Ako Romi podržavaju proteste ljudi koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, onda ih nazivaju “Romite”.
Aludirajući na to da generalno nemaju svoj poliitčki stav, nego da su plaćeni, I to jeftino plaćeni, da bi podržali te skupove.
I to definitivno doprinosi netrpeljivosti prema romskoj zajednici. S druge strane ako Rome vidite na drugim skupovima, onda su Romi izdajice, i pozivaju ih da napuste zemlju.
To, naravno, nije dobro za romsku zajednicu. Romska zajednica na taj način ne može da se oporavi od sistemske nepravde.
To bi trebalo da znaju i jedna i druga strana, ali i romska zajednica. Kako se boriti protiv ovakvih pojava? Kroz institucije sistema to treba riješiti.
Ako neko ne snosi posljedicu zbog onoga što je izgovorio, a širi mržnju prema romskoj zajednici, onda definitivno to podstiče i ostale građane da to rade.
Ako bismo imali jak institucionalni odgovor, onda bi takvih pojava bilo manje.
Uz paralelno rad sa javnošću, sa građanima, sa upoznavanjem izazova, stereotipa i predrasuda prema romskoj zajednici, to bi bila dobra kombinacija.
Vi često učestvujete na međunarodnim konferencijama o položaju Roma. Kakva je sitruacija u drugim zemljama, i šta vam kažu kolege, kakav je položaj Roma u drugim državama?
-Moram da priznam da Romi generalno u svijetu, gdje god da žive, manje-više se suočavaju da pojavom diskriminacije i stigmatizacije.
Međutim, na prostoru Zapadnog Balkana, u zemljama regiona, slični su izazovi i problematika.
Negdje varira i razlikuju se zemlje u regionu prema nekim postignućima kada je u pitanju romska zajednica.
Konkretno, u svakoj zemlji u regionu imate pripadnike romske zajednice, kako u zakonodavnoj, tako i u izvršnoj vlasti.
Mi ovdje govorimo o diskriminaciji kroz zakone i članove zakona koji diskriminišu romsku zajednicu.
Mi u Crnoj Gori govorimo već dvije decenije da treba da imamo pripadnika romske zajednice u parlamentu, a to nemamo,
U drugim zemljama Romima su omogućili mogućnost na političku reprezentaciju. Mi smo tu na nuli i bukvalno stagniramo.
Kosovo i Sjeverna Makedonija imaju konkretne mehanizme za borbu protiv govora mržnje prema romskoj zajednici.
Vlada Kosova je pokrenula onlajn platformu gdje građani potpuno anonimno mogu da prijave i da se pokrene svaki slučaj diskriminacije, gdje se utvrdi da je diskriminacija.
U Sjevernoj Makedoniji imate pri Generalnom Sekretarijatu Vlade formiranu Komisiju koju predvodi pripadnik romske zajednice. Naravno, koji ispunjava uslove.
Mi u Crnoj Gori još pričamo o diskriminaciji a tek odnedavno na našu inicijativu, smo uspjeli da na neki način uvrstimo kao termin koji je definitivno srž problema romske zajednice, a to je “anticiganizam”, u Strateški plan Vlade Crne Gore za naredni četvorogodišnji period.
Vi ste gost naše emisije “Trag duše – Drom ko ilo”, posvećene RE populaciji. Da li mi novinari činimo dovoljno da pomognemo marginalnim grupama, pa i Romima?
-Svaki prilog, svaka incijativa, svaka riječ u medijima koja ima za cilj da osvijesti javnost kad je romska zajednica u pitanju, dragocjena je i daje doprinos. Naravno da to nije dovoljno.
Mediji bi morali da imaju mnogo veću i aktivniju uliogu.Zapravo, mi kroz medije možemo da kažemo šta nas to boli i šta da se promjeni.
Mi smo evidentiračli par medija koji se iz različitih uglova bave pitanjima romske zajednice. Naravno da to nije dovoljno.
Poseban akcenat stavljam na nacionalni javni servis i lokalne javne servise. Koračamo zajedno!-.
