Starčević: Suvozidna gradnja je dio kulturnog pejzaža i naš znak prepoznavanja, kako ličnog tako i turističkog. Mediteran bez maslinjaka, bez podzida, bez terasastih nivoa i bez magarca koji pase na njima, to nije to
Planira se druga faza: Moguće je da se određeni sadržaji stave u upotrebu i prije konačnog završetka radova, upravo ta fleksibilnost otvara prostor da Španjola postepeno zaživi kao kulturni i umjetnički centar
“Održivi turizam nije samo očuvanje resursa, već i jačanje autentičnosti ponude i destinacija”: Turizam danas nije samo industrija već most između tradicija, kultura i ljudi (VIDEO)
Ivetić: Iz Kotora želimo poslati jasnu poruku: da je ovaj grad, pored svojih brojnih istorijskih i kulturnih obilježja, i grad čipke – grad koji svoju tradiciju čuva, njeguje i s ponosom predstavlja svijetu (VIDEO)
“Kotor ovim Festivalom postaje mjesto susreta različitih čipkarskih umijeća i kulturnih izraza, a dobrotska čipka će prvi put biti predstavljena u kontekstu velikih svjetskih tradicija”
DACG: Obuka „Kako unaprijediti položaj zaposlenih u kulturi“ 28. i 29. marta
Kulturološka misija otpora zaboravu: 15. godišnjica časopisa koji otvara dveri prošlosti Crne Gore, ali i podsjeća na ličnosti i vremena koja su obilježila milenijumsko postojanje naše države
“Kordić je posebno naglasila značaj uključivanja lokalnih zajednica u razvoj turizma, ističući da bez lokalnog stanovništva nema ni očuvanja tradicije, kulture i autentičnosti koje planinske destinacije čine jedinstvenim”
Raičević: U svim segmentima težimo uravnoteženom razvoju-modernizaciji infrastrukture, jačanju privrede, očuvanju prirodnog bogatstva i kulturnog identiteta, te stvaranju društva u kome svaki građanin ima jednake šanse za kvalitetan život
“Ova misija zahvalnosti prvi put dolazi u Ulcinj 30. maja u 19:00 u Centar za kulturu, gdje će 14 istaknutih ličnosti iz dijaspore i albanskih krajeva biti nagrađeno „Priznanjima zahvalnosti“
Crna Gora vještinu izrade dobrotske čipke 2013. zaštitila kao svoje nematerijalno kulturno dobro: Na festivalu čipkarski radovi iz Venecije, sa Burana, iz doline Sesije, Bolonje, iz Malje, sa Paga i iz Primoštena i iz Južne Koreje
“Radovi na obali u Baošićima se moraju zaustaviti u cilju zaštite Izuzetne univerzalne vrijednosti svjetskog dobra, kome ovo područje pripada. Za njih nije postojala saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, niti je odobren konzervatorski projekat, zbog čega je i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa pokrenuo postupak za poništenje građevinske dozvole”