Bar, Crna Gora
21 Nov. 2024.
post-image

Barska plovidba i Crnogorska plovidba pred tužilaštvom, zbog lošeg ugovora dnevni gubitak 30.000 dolara

Fizvor: Vijesti

Autor: Goran Kapor

Foto: Gov.me

Najveći gubitaš među 18 državnih kompanija iz resora Ministarstva kapitalnih investicija u prva tri mjeseca ove godine su Aerodromi Crne Gore sa ostvarenim neto gubitkom od tri miliona eura, a zatim slijede Barska plovidba sa minusom od 1,7 miliona eura i Crnogorska plovidba sa negativnim rezultatom od 987.000 eura.

Najbolji rezultat u ova tri mjeseca ostvarila je Elektroprivreda (EPCG) sa neto profitom od 23 miliona eura, zatim Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) sa 5,5 miliona i Rudnik uglja sa neto profitom od 5,2 miliona eura.

To je dio podataka koje je danas predstavilo odjeljenje za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u ovom Ministarstvu i ministar Mladen Bojanić.

 Oni su najavili da će od sada biti praksa da se na njihovom sajtu objavljuju svi detalji o poslovanju i drugi bitni podaci i akta o svim kompanijama iz njihove nadležnosti, kako bi se poboljšala transparentnost a time i unaprijedilo poslovanje.

Bojanić je kazao da gubitak Aerodroma nije nastao samo zbog pandemije koronavirusa, već i zbog velikog broja izgubljenih sudskih sporova im plaćanja visokih obeštećenja iz ranijeg perioda.


On je kazao da Aerodromi imaju izgubljene sporove vrijedne 14 miliona eura, a da im skoro svakodnevno dolaze nove sudske presude na naplatu, a posljednja od prije par dana se odnosi na neplaćene obaveze iz 2010. godine.

Na pitanja o poslovanju Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe, Bojanić je kazao da su Specijalnom državnom tužilaštvu predali dvije informacije na dalje postupanje zbog spornih odluka uprava tih kompanije iz prethodnog perioda zbog čega te kompanije i država sada trpe više milionske gubitke.

On je naveo da je jasno da su nezakonite odluke Barske plovidbe o zaduženju za kupovinu dva broda jer ih nije odobrila Skupština akcionara, kao i da analiziraju i pokušavaju da raskinu ugovore o najmu tih brodova, kao i za dva broda Crnogorske plovidbe, sa kompanijom "See pioneer".

-Zbog takvog ugovora trpimo dnevni gubitak od 30.000 dolara. U Barskoj plovidbi država ima 51 odsto akcija, tako da i sa malim akcionarima razgovaramo o načinu rješavanja problema- kazao je Bojanić.

On je naveo i da rate za kredite za kupovinu brodova dolaze državi na naplatu od 2,9 i 1,7 miliona eura.

Na pitanje o koncesiji za trajektnu liniju Kamenari - Lepetani, Bojanić je kazao da da se priprema dokumentacije i da će konkurs biti raspisan do kraja godine.

U izvještaju za EPCG je navedeno da ima sporna i nenaplativa potraživanja od 181 milion eura, Bojanić je naveo da se dio odnosi na neke socijalne kategorije ali da "izgleda ima i nekih DPS kategorija" od kojih proteklih godina nijesu na vrijeme naplaćeni računi.

-Menadžment kompanije će sve to da ispita i da pokuša da naplati što je više moguće-kazao je ministar.

Na pitanje zvog čega nije došlo do promjena u državnoj kompaniji Monteput, Bojanić je naveo da je sporan statut kompanije u kojem piše da ga ne može promjeniti Vlada kao jedini vlasnik kompanije već samo postojeći odbor direktora.

-Zbog toga smo pripremili odluku o izmjeni odluke o osnivanju, što će biti sjutra na sjednici Vlade. Nakon toga će Vlada moći da promjeni Statut kompanije i da tek onda idemo na imenovanje novih članova odbora direktora-kazao je Bojanić.

On je naveo da će biti preispitana i politika određivanja zarada i nagrada menadžmenta, a da je ideja da one zavise od uspjeha kompanije.

Bojanić je kazao da će se novi direktor Luke Bar birati na konkursu, kao i da je prema statutu kompanije vršilac dužnosti nakon smjene Vladana Vučelića morao biti neko iz kompanije.

Član Odjeljenja za unaprjeđenje korporativnog upravljanja Ana Tošanić Radunović predstavile je rezulate poslovanja i stanja u svih 18 kompanija, sa uporednim podacima i za posljednje dvije godine. Kazala je da će od sada takve izvještaje redovno kvartalno objevljivati.

Član Odjeljenja Vladimir Vukajlović kazao je da će biti objavljena i razna akta i pravilnici ovih državnih kompanija, kao što su o korišćenju vozila, zaradama, nagradama,... jer im je cilj potpuna transparentnost kako bi građani znali kako posluju i šta rade kompanije čiji su vlasnici.