Bar, Crna Gora
29 Mar. 2024.
post-image

Dobrotska čipka autentični kotorski suvenir

Izvor, foto: Dan, naslovna rad Slađana Vučetić

Autor: Biljana Marković

Turistička organzacija (TO) Kotor počela je pripremu izrade Strategije razvoja turizma za opštinu Kotor za period od 2020. do 2024. godine. Po riječima vršioca dužnosti direktora TO Kotor Jovana Ristića, strategija će osim projekata za direktno unaprijeđenje turizma, sadržati i set preporuka za one koji se bave organizacijom privrede i održavanjem grada.

– A sve to je negdje naslonjeno na turizam i doprinosi izgledu grada, ponudi i svemu što Kotor kao destinacija predstavlja. Obaveza izrade strategije započeta je 2020. godine, međutim, na njoj se ništa nije radilo.

U zadnjih nekoliko dana sam sa saradnicima počeo pripremu za izradu tog vrlo ambicioznog dokumenta koji će uključivati širu grupu ljudi koji mogu doprinijeti svojim znanjem i iskustvom. Kao plod toga izaći će dokument koji će biti obavezujući za bilo koga drugog u budućnosti ko bi bio zadužen za njegovu realizaciju – izjavio je Ristić za "Dan".

Smatra da je Kotoru potreban ozbiljan plan koji će predviđati procenat u kojem se mogu obavljati određene privredne aktivnosti, kako Stari grad ne bi bio opterećen radnjama istog karaktera, pri čemu treba uzeti u obzir činjenicu da u njemu stanuje određeni broj građana.

Kada su u pitanju suvenirnice, kojih je u Starom gradu stotinjak, radiće se na promociji domaće radinosti, pa će, u saradnji sa resornim sekretarijatima, LTO za ljude koji proizvode rukotvorine i bave se revitalizacijom zanata, koji su tipični za Kotor kroz vjekove, pokušati da smanji određene dažbine.

– Tu bi trebalo predvidjeti proizvodnju papira i reprinte starih dokumenata, replika novčića iz kotorske prošlosti, pa zašto ne i metalnih predmeta na tradicionalan način, jer je Kotor bio prepoznat i po kovačima. Ukoliko se na pravi način ljudima prezentuje da od toga mogu da žive, ako ih naučimo i finansijski pomognemo da pokrenu tako nešto, mislim da će postojati interesenata – ocjenjuje Ristić.

Kroz međunarodni projekat biće omogućeno da u jednom opštinskom prostoru djelatnost obavlja neko od zanatlija i umjetnika koji se bavi tradicionalnom umjetnošću.

– Konkurs je objavljen, a u užem izboru su gospođe koje se bave izradom dobrotske čipke. One su kao predlog suvenira uradile, jer je i to tema projekta, detalj dobrotske čipke upakovan u ručno rađene drvene kutije.

To je zaista prestižan poklon za bilo koga ko želi da ima nešto autentično sa ovih prostora i na tome se nećemo zaustaviti. Postoji dosta tema na osnovu kojih bi se mogli napraviti reprezentativni suveniri.

Mislim da bi oni trebalo da dođu kao produkt rada upravo ovih zanatskih radionica koje bi trebalo da motivišemo i da otvorimo u narednom periodu, konstatovao je Ristić.

Inače, za sada u Kotoru se izradom dobrotske čipke profesionalno bave Mila Moškov i Slađana Vučetić.

Proizvodna ekonomija je garant budućnosti

Jovan Ristić podsjeća da u Kotoru već sada postoje ljudi koji proizvode predmete iz primjenjene umjetnosti, nakit i male ukrasne predmete, pa čak i ozbiljne umjetničke, a pojavio se i veliki broj slikara amatera.

– Dakle, imamo mnogo talentovanih ljudi, samo ih treba motivisati, usmjeriti i dati im šansu da rade. Isto tako će u ugostiteljstvu postojati određeni broj ugostiteljskih objekata koji će htjeti da prodaju specijalitete lokalne kuhinje, zašto ne i kontinentalne crnogorske kuhinje i da to prave isključivo od domaćih proizvoda.

 Generalno, proizvodna ekonomija je ono što je garant budućnosti opstanka jedne zemlje. Pružanje usluga je vrlo krhka grana ekonomije, dakle moramo se malo više orijentisati na proizvodnju – naglašava Ristić.