Održan Okrugli sto “Izazovi profesionalnog novinarstva u Crnoj Gori”
Izvor, foto: Mediabiro
U organizaciji Građanske alijanse danas je u hotelu Podgorica održan okrugli sto na temu “Izazovi profesionalnog novinarstva u Crnoj Gori”. Projekat je podržala američka ambasada u Podgorici. Ovo je ujedno i posljednji panel u sklopu ovog projekta.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da tamo gdje su mediji profesionalni države su zrele i otvorene.
-Pokrenula sam dijalog sa medijima gdje sa predstavnici medijima govorimo o svim temama. Svjesna sam koliki napor ulažete svakog dana, i dans je teško sačuvati kredibilitet. Nakon posljdnih napada na novinare u saradnji sa MUP otvorili smo temu da se izmijene i dopune zakoni kako bi se novinari zaštitili-.
Ministarka je svjesna, kaže, da je fnansijska situacija u medijima izazovna.
-Vjerujem da kad na pravi način urednmo isplate iz javnih sredstava, otvoriće se nove prilike za širok dijapazon za medije. Važno je da razumijemo potrebe medija i da na osnovu toga pokrećemo sve akcije.
Želim da se novinari osjećaju slobodni i da rade uz podršku države. U mom mandatu svi mediji u će u meni imati iskrenog prijatelja-rekla je ministarka Srzentić i zahvalila se organizatorima i američkoj ambasadi.
Nicole Gallagher, šefica Odjeljenja za medije i kulturu ambasade SAD u Crnoj Gori rekla je da Crna Gora želi da bude dio zajednice savremenih evropskih društava.
-Kroz rad i saradnju sa iskusnim predavačima, vjerujem da su mladi ljudi učesnici u programu stekli iskustvo koje će im pomoći da grade svoju budućnost.
Da bi oni i drugi ljudi bili motivisani, neophodno je da dođe do napredaka na dosta polja.
Najvažnije je da novinari profesionalno i bez straha obavljaju svoj posao. Veliki broj slučajeva napada na novinare u Crnoj Gori ostao je nerazriješen.
Sve to narušava njihov integritet. Bez obzira na ime novinara i uređivačku politiku medija, ambasada traži da počinioci budu sankcionisani.
Crna Gora mora ozbljno da se posveti poboljsšanju medijiskih sloboda i to ne samo zbog pristupa EU nego zbog cjelokupnog ambijenta u Crnoj Gori-rekla je ona.
Milan Radović, programski direktor Građankse alijanse, rekao je da je ovaj projekat podržan od strane američke ambasade i zahvalio im što su prepoznali važnost tematike kojim se bavi projekat.
-Ovog puta smo u projektu išli na drugačiji način, uključili smo iskusne novinare, novinare koji se radili sa studentima i to je bilo ono što nedostaje, da se znanje prenosi na mlade novinare, da oni uče od starijih kolega, da znaju da biraju sagovornike.
Važno je podizati nivo znanja kada su u pitanju novinari i imamo pravo zašto danas pričamo o stannju u kojem novinari rade, kakvi su uslovi u kojima rade-rekao je on.
Nakon uvodnih riječi počeo je prvi panel na kom su učestvovali Boris Ristović iz kancelarije Savjeta Evrope koji je ujedno i menadžer projekta, Marijana Camović Veličković iz Sindikata medija Crne Gore i Milan Žugić iz novinske agencije Mina.
Camović Veličković je rekla da zaposleni u medijima rade za zarade koje su manje ispod prosječne, koje kasne, ne plaćaju im se prekovremeni sati, niti rad vikendom i za praznike.
Kazala je da su novinari i u doba pandemije radili punim kapacitetom, od kuće. Kako je pokazalo jedno istraživanje radili su u otežanim uslovima a nekima su i bile zarade smanjene.
Rekla je da zna samo jedan medij koji je davao bonuse novinarima, a novca, kaže, ima kada je država u pitanju.
Nada se da država prati gdje se troši novac namijenjen medijima.
-Smatram da novinari nemaju slobodu u redakcijama i treba se prvo krenuti sa tog aspekta. Mislim da o slobodi više treba da govore novinari nego vlasnici medija-kazala je ona.
Svakom novinaru, smatra, treba da bude dozvoljeno da iznosti mišljenja u javnosti i društvenim mrežama, ali danas mnogima to pravo nije omogućeno. Izuzetak su, kako je pokazala praksa, samo zaposleni u RTCG.
Žugić je pričao na temu etičkog i profesionalnog izvještavanja.
-Nikada nije bilo važnije objektivno i pravovremeno izvještavati u situaciji u kojoj živimo. Kada govorimo o Crnoj Gori, ne postoji jedinstveno samoregulaciono tijelo koje bi moglo da kontroliše koliko se poštuju etički standardi u Crnoj Gori.
Danas je svaki čovjek novinar, imaju svoje profile, mogu slobodno sve da kažu pa i da izmisle- rekao je on.
Medijskoj pismenost svi mediji moraju posvetiti više pažnje, i treba da se razmisli da se taj predmet izučava u školama, kazao je Žugić, dodajući da djeca treba da nauče da razlikuju prave od lažnih informacija.
-Nekad nam je više važno koliko neka vijest ima lajkova i na osnovu toga se rukovodimo, ali, to ne treba da bude glavna stvar. Nikada nije bilo važnije da se za neku informaciju pronađu dva ili više izvora-rekao je Žugić.
On je dodao da crnogorska scena vapi za jedinstvenim samoregulacionim tijelom kako bi se svi mediji ujedinili, “a postojanje tog tijela pomoglo bi i građanima”.
Docent doktor Branko Bošković sa UCG govorio je o formalnom obrazovanju mladih novinara.
-Nešto što na prvi pogled nije jasno ljudima je da novinari ulaze u posao kroz vrlo široko polje. Danas je svijet svakako kompleksan i biti novinar znači imati vrlo široko znanje.
Novinari moraju puno da se pripremaju da prate događaje koji se odvijaju u kontinutetu. Stvaranje studija novinartsva je samo potvrda brige društva i institucija i dokaz da je ovo oblast koja je važna.
Formalno obrazovanje treba da se doprinese da se novinari izdvoje i uzdignu u odnosu na druge. Učenje kroz praksu je jednako važno, to je na neki način širenje komunikacije, to približava novinare onome o čemu žele da govore-rekao je on.
Granica tolerancije građana se pomjerila i novinari imaju ulogu da sačuvaju poredak i pojedinca, treba da štite ličnost i privatnost, rekao je i dodao da je poštovanje ličnosti važno jer doprinoosi stvaranju autonomnog pojedinca.
-Ovo sve doprinosi povjerenju između građana ali i građana i institucija. Novinari kroz formalno obrazovanje moraju učiti da komuniciraju preko različitih vrsta medija-rekao je.
Vesna Rajković Nenadić iz Instituta za medije zahvalila je ministarki Srzentić što je došla da čuje glas struke.
-Odmah ili nakon studija studenti dobijaju samo teorijsko znanje, ali na i praktično. Sa druge strane ima ljudi koji se bave novinarstvom, a nijesu završili školu za to. Tu je ključ u neformalnom obrazovanju.
U redakciji manje-više se nema sluha da se pomogne mladim novinarima, zbog obimnosti posla. Ljudi sa Fakulteta treba da shvate da nijesmo konkurencija.
Novinari se mijenjaju, mi nemamo ni definiciju štr je to novinar, da li je to neko ko ima svoj blog ili radi u redakciji a ne radi u korist javnog izazova. Izazov je da se u Zakonu o medijima definiše pojam novinara.
Novinarstvo je profesija koja se stalno mijenja, značajan je uticaj Twitera, novinari moraju da prate te promjene. Novinari moraju da uče i da se prilagode današnjici. Novinari treba i da prođu dosta edukacija radi daljeg usavršavanja, novinari moraju da budu “tri u jedan”-rekla je.
Nikola Saveljić, student, ispričao je svoje iskustvo sa praksi.
-Praksa je neophodna da bismo mogli da primijenimo znanje na više sfera. Mladim studentima se ne daje prava šasa da nauče i da se probiju na polju gdje je puno konkurencije. Drugačije je kad učite za ispite i kolokvijum a drugačije je u praksi. Pitanje je koliko novinar ima vremena da bude tačan kad postoji potreba za ekskluzivama i brzom izvještavanju-rekao je on.
- Tagovi:
- Tamara Srzentić
- Mediji
- Sindikat medija
