Cilj je vratiti publiku u kino “Boka”
Izvor, foto: Radio Kotor
Rad u JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor odvija se u skladu sa preporukama i mjerama koje je donijelo Ministarstvo zdravlja Crne Gore, kazao je za Radio Kotor direktor kotorskog Centra za kulturu Vladimir Bujišić.
Izložbe u Gradskoj galeriji Kotor otvaraju se, kao i do sada, četvrtkom, a kino “Boka” uskoro počinje sa radom, ukoliko epidemiološke mjere budu dozvoljavale. Kao što je javnosti poznato, kotorski bioskop dobio je novi projektor – savremenu tehniku za projekciju filmova.
-Gradska biblioteka i čitaonica nedavno je obilježila Međunarodni dan poezije i Međunarodni dan knjige-kaže Bujišić.
Prema njegovim riječima, cilj Kulturnog centra jeste vratiti publiku u kino “Boka”.
Na koji način se odvija rad u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ Kotor?
-Rad se trenutno odvija u skladu sa mjerama koje je donijelo Ministarstvo zdravlja Crne Gore. Trenutno smo veoma ograničeni sa mogućnostima organizovanja manifestacija i ono što je trenutno najaktuelnije to je Plan rada za 2021. godinu koji je trenutno u izradi. Uskoro će biti završen i prezentovan na sjednici SO Kotor.
U Gradskoj galeriji Kotor redovno se (tradicionalno četvrtkom) održavaju otvaranja izložbi akademckih umjetnika. Kakav nas program očekuje?
-Kada se završi Plan rada za 2021. godinu tačno će se znati šta nas od izložbi u Gradskoj galeriji očekuje. Ja bih naveo da je u toku izložba “Meke forme” Darka Vučkovića. U ranijem periodu smo imali izložbu akvarela Bosiljke Bakočević. Izložbu je otvorio akademski slikar iz Kotora Milenko Premović.
Takođe, imali smo grupnu izložbu “Ritam, prostor, tenutak” Isidore Sarić, Vladane Mirković i Milene Krivokapić. Takođe bi trebalo istaći i izložbu pastela Ekatarine Lych, ruske umjetnice koja živi i radi u Crnoj Gori.
Galerija radi svojim uobičajenim tokom, otvorena je svakog dana i svi zainteresovani građani mogu doći i pogledati eksponate koji su u njoj izloženi.
Osim izložbi, Gradska galerija Kotor organizuje svake godine Festival svjetlosti koji privlači pažnju ne samo Kotorana, već i brojnih turista.
-Tako je. To je jedna tradicionalna manifestacija. Nažalost, prošle godine nije održana zbog epidemioloških razloga. Ove godine će ući u plan za 2021. i planirano je da se održi krajem juna. Ako se neke mjere ne pooštre svakako je planirana i održaće se ove godine.
To je manifestacija koja podrazumijeva audio-vizuelne prezentacije, djela likovnih umjetnika koja će se projektovati na fasadama grada i bedemima Starog grada.
U tradiciju je prerasla i nagrada Gradske galerije za najboljeg kotorskog vizuelnog umjetnika koja se dodjeljuje povodom 21. novembra - Dana opštine Kotor
-Jeste, tačno tako. Za najbolji vizuelni rad u 2020. godini koji je nastao u Kotoru proglašen je rad Dušice Ivetić. Naravno i ove godine je planirano da se ta nagrada dodijeli. Tako da će se to svakako tradicionalno nastaviti u godinama koje slijede.
Kako se odvija rad Gradske biblioteke i čitaonice Kotor uslijed pandemije koronavirusa?
-Biblioteka radi nekim uobičajenim tokom. Održavaju se određene manifestacije u njoj. Nešto što je najaktuelnije, što je zadnje održano je i opšitnsko takmičenje u recitovanju povodom 21. marta koji je Međunarodni dan poezije. To takmičenje se odvijalo za učenike osnovnih škola u dvije katergorije.
Prva je bila za učenike od 1. do 5. razreda, druga za učenike od 6. do 9. razreda. U žiriju su bili: dramska umjetnica Tihana Ćulafić, predsjednica žirija, zatim Jelena Đonović, bibliotekarka koja vodi Program za djecu i mlade u Herceg Novom i rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević.
Takođe, obilježen je i Međunarodni dan knjige 2. aprila. Odabran je za dan knjige zato što je to dan rođenja Hansa Kristijena Andersena i naša biblioteka je obilježila i ove godine taj dan promovišući dječiju književnost i razvijanje ljubavi kod djece prema knjizi.
Završeno je renoviranje kina „Boka“. Kotorski kino ima novi projektor. Građanke i građani Kotora uskoro će biti u prilici da gledaju najnovije filmove u kotorskom kinu.
-To je nešto što je veoma lijepa vijest. Konačno je kotorski kino dobio savremenu audio-vizuelnu opremu. Ona je instalirana u kinu “Boka” i uskoro će biti puštena u rad. Još uvijek je testiranje opreme u toku i određeni radovi u zgradi kina “Boka” kako bi ta zgrada bila spremna da u što boljem sjaju dočeka prve gledaoce.
Svakako ove godine planiramo uvođenje redovnog filmskog repertoara. To će biti savremeni filmovi i svakako i starijeg datuma kao što su do sada emitovani. Tako da se nadamo da ćemo u narednom periodu uspjeti u što većoj mjeri da vratimo publiku u naš bioskop, što zadnjih godina nije bio slučaj nažalost zbog zastarelosti opreme i neadekvatnog repertoara.
Kada govorimo o poslovnim jedinicama Kulturnog centra, ne smijemo zaboraviti ni Staklenu galeriju u kojoj se održavaju izložbe
-Staklena galerija se koristi povremeno, najčešće ljeti pošto Gradska galerija je aktivna svakog dana, a Staklena galerija se koristi za određene termine ljeti kada Gradska galerija ne može primiti te izložbe koje su planirane. Tačno će se znati šta će u njoj biti izlagano kada se usvoji Plan rada za 2021. godinu.
Zbog pandemije koronavirusa Kulturni centar „Nikola Đurković“ nije bio u mogućnosti da organizuje svakodnevne sadržaje. Da li se još nešto radilo u KC osim renoviranja kina „Boka“?
-Mjerama koje su donijete za suzbijanje širenja koronavirusa broj gledalaca u bioskopskim i pozorišnim salama je ograničen na 50. To je nešto što nam u velikoj mjeri ograničava prostor za djelovanje. Imali smo prije nekih mjesec dana dječiju predstavu “Cvrčak i mrav” koja je naša koprodukcija.
Tu smo imali otprilike popunjen kapacitet od 50 gledalaca. A svakako u narednom periodu ćemo pozorišni dio naših aktivnosti organizovati u skladu sa mjerama koje su na snazi.
Zbog nemogućnosti odvijanja sadržaja zbog pandemije koronavirusa, većina sadržaja kako Kulturnog centra tako i drugih ustanova kulture morao se premjestiti na onlajn platforme. Najprije, šta mislite o takvoj vrsti promocije sadržaja i uopšte održavanja kulture , neki kažu „na aparatima“?
-To je nešto što je nužno zlo u ovom momentu. Svi bi, naravno, bili sretni da sve te manifestacije mogu da se održavaju uživo kao što je i do sada bio običaj. Jer nije lako prenijeti emociju i sve što je potrebno gostima i gledaocima. Kako se to radi preko internet platformi, teško je to sve dočarati.
Određene stvari smo odradili preko internet platformi, kao što je recimo izložba dječijih radova na temu karnevala. To su literarni i likovni radovi koje su djeca iz osnovnih škola poslala. Na našim platformama se mogu ti radovi pogledati. Odradili smo i jednu video prezentaciju lista “Karampana” koja se može pogledati na našem youtube kanalu.
I tu je objašnjeno kako naši sugrađani mogu stare brojeve “Karampane” prelistati i pretraživati tekstove u njima. Rad preko interneta je nešto na šta smo prisiljeni i što je u ovom momentu jedini način na koji možemo raditi. Nadamo se da to neće još dugo potrajati.
Nedavno je održan i Tradicionalni kotorski zimski karneval, takođe onlajn, a emitovan je i preko programa RTCG-a. Sada kada je prošlo neko vrijeme, da li biste sumirali utiske?
-Zimski karneval je ove godine morao biti preseljen u virtuelni svijet. Obilježili smo ga tako što smo napravili jedan video zapis koji je emitovan na prvom kanalu RTCG, a može se pogledati i na našem youtube kanalu gdje smo ljudima predstavili naš karneval.
Pošto je to emitovano van Kotora, u cijeloj Crnoj Gori, da bi ljudi mogli da vide kako se organizuje karneval, ko su ljudi koji u njemu učestvuju, da prenesemo tu emociju karnevala. Mislim da smo u tome uspjeli. Reakcije publike su prilično dobre. S obzirom da smo to radili sopstvenim kapacitetima.
Taj dokumentarni zapis su radile kolege iz Kulturnog centra, nismo angažovali nikoga sa strane i radili smo sa ograničenim finansijskim i tehničkim kapacitetima. S obzirom na sve to neko je mišljenje da smo taj posao odradili na jedan veoma kvalitetan način.
Na koji način promišljati o kulturi u vrijeme pandemije koronavirusa? Da li je kultura ugrožena?
-Kultura je jedna od djelatnosti koje su najugroženije trenutno pandemijom kovid 19. Djelatnost svih kulturnih poslenika je veoma ograničena posljednje godine i duže. Ne mogu se baviti onim poslom od koga su navikli da žive i od kojih imaju osnovne izvore prihoda. Tako da svi se dovijamo na određen način da to ostane živo koliko toliko i čekamo neka bolja vremena kada će se sve vratiti na staro i gdje ćemo moći da funkcionišemo onako kako smo u vremenu iza nas navikli.
Kako vidite položaj umjetnosti u javnom prostoru Crne Gore?
-Umjetnost je svakako nešto čemu teba posvetiti mnogo veću pažnju nego što je to sada slučaj. Umjetnici su veoma zapostavljeni u našem društvu, tako da tu ima jednog velikog prostora za napredak.
Mi kao Centar za kulturu u budućem periodu trudićemo se da našim lokalnim umjetnicima omogućimo što bolje uslove da zarade, da uspostavimo što prisniju saradnju sa njima i da na što bolji način naše umjetnike predstavimo i široj javnosti Crne Gore.
Odlukom Sreskog narodnog odbora u Kotoru je 12. februara 1949.godine osnovano Narodno pozorište koje je radilo narednih deset godina. Bilo je jedno od pet profesionalnih pozorišta u Crnoj Gori i u prosjeku imalo osam premijera godišnje. Planira li se da se u nekoj bliskoj budućnosti Kotoru vrate “daske koje život znače”?
Bilo bi lijepo nešto tako napraviti ali je pitanje koliko je to u ovom momentu realno. Da postoji kao plan za neki naredni period, svakako. Kada će to biti urađeno i da li će biti - postoje određene ideje, ali to svakako zahtjeva ozbiljan rad na tome i ozbiljno planiranje. U ovom momentu je teško reći da li će Kotor imati svoje pozorište.
U Crnoj Gori inače radi mali broj pozorišta i broj publike nije odgovarajući za formiranje velikog broja pozorišta. Ali da nešto treba raditi u tom smjeru svkakao da, ali o tome ćemo svakako u nekom budućem periodu imati preciznije informacije.
Kulturni centar osnovao je gradski hor koji je nekada takođe postojao u našem gradu. Od tada je nezaobilazan u kulturnim manifestacijama u našem gradu.
-Upravo smo potpisali ugovor sa gradskim horom da nastavi sa radom. Jer u proteklom periodu zbog zdravstvenih mjera koje su bile na snazi nije bilo moguće obavljati aktivnosti hora. Nisu se mogli okupljati na jednom mjestu.
U daljem periodu će raditi. Taj hor ima nekih 25 članova i svakako će imati svu podršku iz Centra za kulturu. Radićemo na tome da se taj vid umjetnosti popularizuje.
Šta je sa stolicama koje su sa Ljetnje pozornice bačene u rijeku? Da li se zna ko su počinioci? Šta ste preduzeli tim povodom u saradnji sa Komunalnom policijom?
-Što se konkretnog čina tiče, odmah po saznanju da su te stolice bačene, da su oštećene kontaktirali smo i Komunalnu policiju i Odjeljenje bezbjednosti Kotor. Njihovi zaposleni su došli na lice mjesta. Napravljen je zapisnik i dalje je sve na organima koji su zaduženi za taj dio.
Još uvijek nismo dobili nikakvu konkretnu informaciju, neko lice nađeno koje je krivo za taj čin vandalizma. To je sve na organima. A što se stolica tiče mi imamo rezervne koje se nalaze u Direkciji za uređenje i izgradnju i te koje su oštećene svakako će biti zamijenjene.
Planovi Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor , iako je teško govoriti o planovima u vrijeme pandemije koronavirusa.
Vrlo je teško planirati na duže staze trenutno. Na kratak period svakako ćemo raditi na dovođenju određenog broja pozorišnih predstava. Naša ideja je da se koncentrišemo na monodrame jer su one ono što je epidemiološki najprihvatljivije. Radićemo naravno i na pripremi Bokeljske noći.
U kom obliku će ona biti ove godine održana još uvijek se ne zna. Sve zavisi od zdravstvenih mjera. Naravno, uskoro ide Kotorski festival pozorišta za djecu koji organizuje Fondacija. To je nešto na čemu se radi u bližoj budućnosti. I naravno radićemo na obogaćivanju filmskog repertoara. To je ono što je svakako srž djelovanja koje ćemo imati u narednom periodu da publiku vratimo u kino “Boka”.
U Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta na Cetinju održan je sastanak na kojem je bilo riječi o aktivnostima Kulturnog centra i pravcu razvoja ove ustanove kulture u budućnosti. Koji su zaključci?
-Razgovarali smo sa prof. dr Draganom Koprivicom. Iznijeli smo neko viđenje budućeg rada Kulturnog centra “Nikola Đurković” vezano i za manifestacije koje ono organizuje i za manifestacije koje bi možda u budućnosti trebalo da povrati pod svoje okrilje. Cilj nam je bio da upoznamo Ministarstvo sa našim idejama.
Njihova reakcija je bila izuzetno pozitivna, tako da se nadam što bližoj saradnji sa Ministarstvom u narednom periodu i da će to donijeti poboljšanje na jednoj kulturnoj sceni Kotora koja je trenutno nije baš naklonjena Kulturnom centru “Nikola Đurković” i tu ima dosta prostora za napredak.
