Uprkos koronavirusu održan tradicionalni zimski kotorski karneval
Izvor, foto: Radio Kotor
Zbog aktuelne epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, ove godine tradicionalni kotorski zimski karneval obilježen je u nešto drugačijem ruhu.
Snimljen je dokumentarni zapis o tradicionalnim kotorskim pučkim svečanostima koji je emitovan na drugom programu TVCG, kao i putem youtube kanala, FB i Instagram profila JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Umjesto petnaestodnevnog programa, u zapisu su prikazani sadržaji i manifestacije koje godinama čine ovu kotorsku tradiciju.
Karnevalska fešta duga pet vjekova nije zanemarena.
-Naš cilj je bio da našim sugrađanima i ljudima koji su dokumentarac gledali na TVCG širom Crne Gore približimo taj duh kotorskog karnevala, da objasnimo šta je, ko su ljudi koji učestvuju u njemu koji godinama unazad predstavljaju duh Karnevala.
Željeli smo da se ljudi upoznaju sa tim na koji način se on organizuje i moje mišljenje je da smo u tome i uspjeli. Ja sam zadovoljan krajnjim rezultatom– kaže za Radio Kotor Vladimir Bujišić, direktor Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Dokumentarac je, navodi on, rađen u skladu sa epidemiološkim mjerama.
-Oslonili smo se na svoje kapacitete iz Kulturnog centra Nikola Đurković. Ovim putem bih se zahvalio kolegama iz Centra: Milošu Dževerdanoviću, Karolini Radulović i Kseniji Stanković koji su najviše napora uložili da bi ovaj dokumentarac izgledao ovako lijepo– ističe Bujišić.
U dokumentarcu je učestvovao veliki broj naših sugrađana. Među njima su Luka Knezović, kapo Kotorskog karnevala, Mirza Krcić, direktor TO Kotor 2012-2017, Zvonko Usanović, predsjednik NVO “Bope”, Zoran Brguljan, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Prčanj, Dragan Sklender Pele, humorista, Vjera Rašković, direktorica JPU “Radost”, Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru, Tanja Popović ispred PPU “Osmijeh”, Vasilije Bajrović ispred NVO “Fešta”, Mirjana Miljanović ispred karnevalske grupe “Za dišpet” i trenerica i koreografkinja mažoretki “Fešta”, Ljubinka Popović ispred karnevalske grupe “Kosmopolitanke”, Rafaela Pina Lazarević, Tanja Dončić i Tina Bjelobrković ispred karnevalske grupe “Karampana”, Boris Radović, kotorski feštađun, Dragan Buzdovan, osnivač i direktor “Teatra 303”.
Kapo Knezović kazao je da je Kotorski karneval tradicija koja traje više od 500 godina. Podsjetio je i da se ove godine nije podigla zastava karnevala, kao i da nije birana kraljica.
U dokumentarcu su istakli i da se zbog nedostatka prostora Kotorski karneval godinama nije održavao u našem gradu. Maskenbal se, ističu, otvaranjem PC “Vukšić” nakon skoro deset godina vratio svom gradu.
-Karneval je viševjekovna tradicija koja čuva nešto što je dugo trajalo, što je mitsko, a sa druge strane odraz društveno-političkih prilika sredine u kojoj se održava što ga čini uvijek svježim i aktuelnim– kaže Krcić.
Iz Kulturnog centra su podsjetili da Kotorski karneval čini niz pratećih manifestacija.
Jedna od njih je Pašticada koja se održava na Prčanju.
Nezaobilazan dio priče o karnevalu i maskenbalu u Kotoru je i humor.
-Uvijek sam se trudio da karnevalska priča ima i svoju humorističku crtu. Kroz pisanje humorističko-satiričnog lista Karampana ja i moji drugari iz Teatra 303 smo doprinjeli da karneval, osim te neke svoje vizuelne forme, ima i ovu pisanu.
Mislim da je narod ostao isti samo je humor promijenjen. Mislim da je danas teže nasmijati čovjeka. Do ‘91 godine imitirao sam pjevače, glumce, sportske komentatore. Međutim, od ‘91 pa na ovamo svi oni su pali u vodu jer je i to neko bilo zdravije vrijeme, a kasnije su na red došli političari.
I sada kada imitirate nekog pjevača, glumca to nije to. Sada su oni postali demode, a političari su postali in. U tome je i osnovna razlika. Dakle, nije se promijenio narod, samo su se promijenile forme humora– kaže Sklender.
Iz Kulturnog centra su podsjetili da se prošle godine skoro 900 mališana iz kotorskog vrtića “Radost” predstavilo na Kotorskom karnevalu. Kako kaže direktorica Rašković, vrtić se brine da tradiciju prenese najmlađima kako ne bi brinuli za budućnost trajanja Karnevala.
-Svjedoci smo da je posljednjih godina najveći dio karnevalske povorke sačinjen od djece i mladih. A Kulturni centar Nikola Đurković Kotor kao organizator karnevala ima obavezu da afirmiše kreativnost mladih ljudi i da ih usmjerava u očuvanju tradicije.
Prošle godine organizovali smo kreativne radionice izrade karnevalske maske. Kao konačan proizvod imali smo karnevalsku masku sa kojom smo nastupili na Risanskom karnevalu, a dan kasnije na Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu.
Ove godine, uslijed aktuelne epidemiološke situacije, nismo u mogućnosti da organizujemo radionice u klasičnom formatu u kojem smo ih imali prethodnih godina, tako da smo se odlučili za literarni i likovni konkurs koji bi omogućio učenicima da pošalju svoje radove, da pokažu svoju kreativnost i pokažu svoje viđenje Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala – kaže Tomović.
Konkurs je, objašnjava ona, namijenjen svim učenicima osnovnih škola.
-Radovi koji prođu selekciju biće predstavljeni na izložbi, a nakon toga kao konačni proizvod imaćemo publikaciju u kojoj će biti objavljeni likovni i literarni radovi i ona će biti neka vrsta dokumenta o ovogodišnjem Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu.
Nadam se da ćemo već naredne godine zajedno ponovo živjeti ulice kotorskoga grada – poručuje Tomović.
Najstarija i najbrojnija karnevalska grupa u Kotoru je “Karampana”.
U njihovoj radionici, kaže Lazarević, šiju se maske koje osvajaju nagrade na maskenbalima i karnevalima.
Ove godine, iako se Tradicionalni zimski kotorski karneval nije mogao održati zbog nepovoljne epidemiološke situacije, krnjo je, kako tradicija nalaže, ipak spaljen.
Okrivljeni Koronus Judea zvani Gabeljuša spaljen je kao glavni krivac za sve nedaće koje su zadesile građane Kotora u prošloj godini.
Javni tužilac Mungos Katanac zvani Režimilija iznio je niz optužbi na račun ovogodišnjeg karnevala.
-Optužujem ga da je svjesno i sa umišljajem sa COVID-om 19 izazvao pandemiju i zagadio cijeli svijet i potpuno nam promijenio način života i navike. Da je izazvao zatvaranje granica skoro svih država svijeta i time onemogućio putovanja, od Kotora je napravio avetinjski grad i mogućio kučkima lutalicama, mačkama i pantaganama da jedini budu po pjacama, pjacetama, kaletama i ulicama– navodi tužilac.
Kriv je, kaže, što je potpuno blokirao turizam, onemogućio da se pomorci ukrcavaju. Zatvorio je sve hotele, zatvorio je pozorišta, ostavio bez prihoda Turističku organizaciju, a Luku Kotor doveo skoro do bankrota. Prekinuo je skoro sva sportska takmičenja i zabranio je prisustvo publike.
Predsjednica suda gospođa Vulgara Međedica zvana Guberuša osudila je Koronusa na smrt spaljivanjem.
Karnevalsku povorku, između ostalih, dugi niz godina čine: korisnici Doma starih “Grabovac” Risan, učenici JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, učenici Gimnazije Kotor i osnonih škola, studenti Pomorskog fakulteta Kotor, plesna studija “Alisa” i “Infiniti”.
-Pored svih izazova i raznih tumačenja poruka koje nosi, Karneval za Kotor predstavlja simbol okupljanja, zajedništva, radosti i za male i za velike, i za stare i za mlade, i za pojedince i za grupe, i za Kotorane i za furešte– zaključili su iz Kulturnog centra.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
