Bar, Crna Gora
24 Nov. 2024.
post-image

Za 15 dana u novoj PCR laboratoriji Doma zdravlja Kotor oko 1.000 testiranih iz Kotora i Tivta

Izvor: Radio Kotor

Od početka rada nove PCR laboratorije u kotorskom Domu zdravlja 2. februara do juče, obrađeno je oko 1 000 uzoraka na novi korona virus, kazala je u emisiji “032” specijalista mikrobiolog dr Slavica Dašić, pojasnivši da se radi o testiranim pacijentima iz Kotora i Tivta, te da je od tog broja, 350 njih bilo pozitivno na COVID-19.

-U Kotoru je bilo 250 pozitivnih na koronavirus, a iz Tivta 100. Prema zvaničnim podacima, od početka pandemije u Kotoru je od ovog virusa oboljelo oko 2 000 ljudi-saopštila je dr Dašić.

Zbog prebukiranosti laboratorije, kaže, odlučili su se da postepeno počnu sa radom.

-Da najprije testiramo ljude u Kotoru, odgovorimo potrebama Opšte bolnice u našem gradu, specijalnih bolnica u Risnu i Dobroti, Doma starih Grabovac u Risnu i stanovnika Tivta.

Nadam se da ćemo krajem ovog mjeseca biti u mogućnosti da obavljamo testiranje građana i građanki iz Budve i Herceg Novog, kao što je i planirano-rekla je dr Dašić.

Koronavirus, napominje, najčešće ulazi u naš organizam preko gornjih disajnih puteva, a može i preko sluzokože oka ili organa za varenje.

-Preko organa za disanje ulazi izdisajem, kijanjem, kašljanjem. Kao i ostali virusi, tako i SARS-COV-2, da bi se počeo razmnožavati, traži živu ćeliju-domaćina. Na taj način ćelije našeg organizma postaju praktično mašine za proizvodnju virusa.

Svako strano tijelo koje napadne naš organizam, pa i ovaj virus je zapravo antigen, a mi se protiv njih borimo stvaranjem antitijela-posebnih zaštitnih materija.

Za to je zadužena jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca koji se zovu T i B limfociti. T-limfociti direktno ubijaju viruse, dok B-limfociti imaju posebne receptore pomoću kojih vezuju virusne čestice-antigene, stvarajući kompleks antigen-antitijelo i to je princip imunog odgovora našeg organizma-objasnila je dr Dašić, dodavši da postoji više grupa antitijela A, G, E, M i D, odnosno imunoglobulina.

-M i D prepoznaju antigene i stvaraju kompleks antigen-antitijelo. Pri svakom sljedećem kontaktu sa virusom stvara se velika količina antigena i antitijela i solidan imuni odgovor.

Zato se od nekih bolesti oboli samo jednom u životu-navela je dr Dašić, odgovorivši na pitanje koja je funkcija antitijela u našem organizmu i pod kojim uslovima se ona stvaraju.

U državnim i privatnim laboratorijama u Crnoj Gori koriste se dvije vrste testova.

-Prva grupa su oni koji dokazuju sami uzročnik-virus, odnosno antigen i ti se testovi zato zovu antigenski. Naša laboratorija u Domu zdravlja koristi isključivo ovu vrstu testova, a to su brzi antigenski i PCR testovi.

Obje vrste koriste se od početka do kraja bolesti, dok je virus još uvijek prisutan u organizmu. Ukoliko građani osjete simptome koronavirusa, prvo se treba uraditi brzi test i ako je on pozitivan, PCR nije potrebno raditi.

Kao uzorak uzima se bris nosa i ždrijela, takozvani nazofaringealni bris, iskašljaj, a može i sadržaj iz pluća, odnosno bronhoalveolarni lavat u bolničkim uslovima.

Druga vrsta testova koji su dostupni u privatnim laboratorijama su serološki, koji se rade iz krvi, tačnije seruma izdvojenog iz krvi. Oni se rade 4 do 6 nedelja od početka bolesti i uz pomoć njih dokazujemo prisustvo, odnosno količinu antitijela koja su se stvorila našim imunim odgovorom u borbi sa virusom.

U to vrijeme se virus ne može detektovati-dodaje dr Dašić.

PCR test se, napominje, radi za sve vrijeme prisustva virusa u organizmu.

-Najjasnije će se detektovati ako se bris uzima za vrijeme najizraženijih simptoma, kada se u stvari očekuje prisustvo velike koncentracije virusa. Veoma je važno kako se taj bris uzima, koliko dugo stoji prije obrade i da li je adekvatan medijum u kojem se brisevi transportuju-kaže dr Dašić.

Da se naš organizam još uvijek bori sa virusom, govori nam prisustvo IGM antitijela, dok oni IGG klase pokazuju da smo infekciju već preležali i da se organizam izborio sa njom.

-Antitijela IGG klase se mogu pojaviti već oko 21 dana od početka bolesti, a najoptimalniji period je uzeti krv nakon 4 do 6 sedmica od pojave simptoma, jer se tada očekuje potpuni imuni odgovor-ističe dr Dašić.

S obzirom na to da je imunitet nakon preležanog virusa kratkotrajan, vakcina je, smatra, jedino rješenje. Glavna razlika u odnosu na druge, etablirane vakcine, napominje, je što one ne sadrže oslabljene ili ubijene viruse, već samo uputstvo za izgradnju jednog dijela patogena Kovid-19.

-Vakcine se pripremaju na dva načina. Prvi je dosadašnji, uobičajeni, kada se u organizam unese oslabljeni virus koji podstiče stvaranje antitijela. Takva je, recimo, vakcina protiv sezonskog gripa, koja se prima svake godine.

Drugi, način zahtijeva nov pristup. Radi se o tzv. RNK vakcinama. Umjesto unošenja cijelog uzročnika-antigena, RNK vakcine protiv korona virusa našem tijelu daju genetski kod na osnovu kojeg naš imuni sistem može proizvoditi antigene.

 Takve su na primjer Fajzerove i vakcine Moderna. Dvije doze vakcina se primaju radi potpune zaštite, što je slučaj i sa ostalim vakcinama koje smo do sada primali. Bilo da se radi o Fajzerovoj, Astra Zeneka vakcini, Sinofarm, Sputnjik V, Sinovak ili Kovaksin-smatraju se sigurnima i nude zaštitu od hospitalizacije i smrti-zaključuje dr Dašić.