Kuda će ići trasa auto-puta od Bara do Podgorice?
Izvor, foto: Dan
Zaustavljanje izrade Prostornog plana Crne Gore prolongira rješavanje određenih problema koji su evidentni, a pritom sam svjesna da ministarstvo želi da preispita i sistem planiranja i Zakon o planiranju i izgradnji objekata i zauzme stav za naredni period, ocijenila je za „Dan” Svetlana Jovanović, rukovodilac izrade Prostornog plana Crne Gore (PPCG).
Izradu plana, koji je najvažniji strateški državni planski dokument, zaustavilo je krajem decembra prošle godine Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Ovim dokumentom trebalo bi da se odredi politika racionalne organizacije, korišćenja, zaštite i očuvanja prostora za period do 2040. godine.
Iznoseći karakteristične detalje, Jovanovićeva pojašnjava da planeri čijim radom rukovodi prepoznaju Sinjajevinu kao Park prirode.
– Konceptom plana se predviđa realizacija predloga iz PPCG 2008–2020. da se Sinjajevina zaštiti i mi predlažemo da bude Park prirode. U svakom slučaju vezano za aktuelnu problematiku između Ministarstva odbrane i građana i sa aspekata zaštite potreban je dijalog, dodatne konsultacije i dogovor između nadležnih institucija i ministarstava.
Vjerujem da će da se nađe dobro rješenje gdje Vojska Crne Gore može da vježba, a da se pritom ne ugrozi ništa što je predmet neke zaštite – navela je Jovanovićeva.
Prostorni plan Crne Gore, kako navodi Jovanovićeva, prepoznaće i kopnenu varijantu trase autoputa Bar-Boljare u dijelu oko Skadarskog jezera.
– U Detaljnom prostornom planu autoputa Bar–Boljare planirana je varijanta na dijelu od tunela Sozina do raskrsnice Farmaci. Cilj je izbjegavanje prelaza preko Skadarskog jezera, što je sastavni dio do sada urađene projektne dokumentacije.
Analizirano je više kopnenih varijanti od kojih je jedna uvrštena u vrednovanje sa inicijalnom varijantom preko Skadarskog jezera. Prolazak preko Skadarskog jezera bi uslovio negativan uticaj na biodiverzitet, gubitak vodenih staništa, narušio bi pejzaž i ambijentalne vizuelne vrijednosti.
Kopnena varijanta bi potpuno izbjegla NP Skadarsko jezero i nema uticaja na visoko osjetljive i nacionalno vrijedne predjele – navela je Svetlana Jovanović.
Ona pojašnjava da je u konceptu plana predložena i trasa Jadransko-jonskog autoputa koja je identična sa trasom iz prethodnog plana, i prolazi zaleđem primorskog regiona i u području Crne Gore predstavlja konekciju između Hrvatske i Albanije.
Prostorni plan Crne Gore prostor solane u Ulcinju i dalje vidi kao solanu, navodi Jovanovićeva.
– Mi smo dali preporuku za proizvodnju soli. Tamo nema nikakvog turizma, nijesu planirani hoteli, ni turistički razvoj. Treba forsirati proizvodnju soli jer ako nje nema, bojim se da neće biti ni ptica – navela je Jovanovićeva.
Ona se osvrnula i na prostor Valdanosa za koji poručuje da kao planer ne bi dozvolila gradnju na tom prostoru.
– Valdanos je poznat kao uvala mira i treba sačuvati taj ambijent. Sada je aktuleno to pitanje vraćanja i korišćenja maslinjaka i mi ćemo dati podršku očuvanju toga prostora. I u planu za obalno područje je izričito rečeno da nema gradnje – kaže Jovanovićeva.
Prostorni plan Crne Gore, kako navodi Jovanovićeva, podržaće i aerodrome u Beranama i Ulcinju.
– Nema smisla da u ovom momentu isključimo nešto što je bilo prepoznato kao razvojna tačka – navela je Jovanovićeva.
Prema njenim riječima, ukoliko nastave da rade plan detaljnije će se baviti i Dukljom i KAP-om.
– Daćemo jasne preporuke šta tu treba raditi. Sa aspekta zaštite kulturnog nasleđa, kada je u pitanju Duklja, ističe se potreba rješavanja problema njene zaštite. Važno je da se sa aspekta zaštite prepoznaju te dramatične tačke – poručuje Jovanovićeva.
Prvi plan donijet 1964. godine
Svetlana Jovanović podsjeća na planove koje je Crna Gora imala, a koji su zaboravljeni.
– Crna Gora je imala Regionalni prostorni plan za Crnogorsko primorje koji je donijet 1964. godine, Regionalni prostorni plan Južni Jadran koji je rađen u periodu 1967. do 1970. godine.
To je bio prvi poduhvat u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja na međurepubličkom nivou u SFRJ, koji je obuhvatio prostor tri republike i to Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Takođe, Crna Gora je imala i Regionalni prostorni plan Sjeverne Crne Gore (1971. godine) i prvi Zakon o planiranju i uređenju prostora (1971. godine). Tu je i Generalni plan Boke Kotorske koji je rađen 1970. godine za planski period do 1990. godine. Prvi PPCG urađen je 1986. godine, a urađen je i prvi PPR Crne Gore do 2000. godine i 17 prostornih planova opština – saopštila je Jovanovićeva.
