Vuksanović: Crnogorski interes je suočavanje s prošlošću
Izvor, foto: RTCG
Autor: rtcg.me/M.V.
Pitanja koja je Hrvatska otvorila u odnosima sa Crnom Gorom predstavljaju ozbiljnu opomenu i moraju se rješavati, ocijenio je profesor međunarodnog prava Nebojša Vučinić.
Milun Zogović iz DNP-a smatra da je riječ o pritisku i neprihvatljivom uslovljavanju, Adrijan Vuksanović iz HGI poručuje da je suočavanje sa prošlošću u interesu Crne Gore, dok profesor Dejan Jović upozorava da određivanje ko treba da bude na vlasti u susjednoj državi nije evropska vrijednost.
Sve to je saopšteno u emisiji "Naglas" večeras na TVCG.
Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog prava, rekao je da iz Vlade ne čujemo ništa novo, i da je Crna Gora kroz stavove Hrvatske dobila ozbiljnu opomenu, da pitanja koja su otvorena moraju da budu riješena.
-Mislim da je večeras bilo mjesto u emisiji predstavnicima Vlade. Mislim i da ministar reaguje nakon što se nešto dogodi-rekao je Vučinić.
Osim njega, gosti su Milun Zogović iz DNP-a i Dejan Jović, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kao i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative.
Foto: RTCG
Zogović je rekao da je dok je bio potpredsjednik Vlade tražio reciprocitet, i da je neprihvatljivo da Crna Gora plaća odštetu za logor "Morinj" gdje nije bilo žrtava dok Hrvatska odbija da plati odštetu žrtvama "Lore".
-Mi smo dok smo bili u Vladi ukazivali da moramo da čuvamo dostojanstvo Crne Gore.
Sada dobijamo paket zahtjeva kao jednu prilično nedobronamjernu i ponižavajuću ponudu, gdje se Crnoj Gori daje "uzmi ili ostavi". Prihvatanje većine zahtjeva je veleizdaja Crne Gore.
Mislim da se o tome mora pričati.
Ako naše komšije govore o želji da očuvaju dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom i žele da nam pomognu na putu ka EU, nije mi jasno kako su bilateralna pitanja stavljena u paket sa pregovorima sa EU.
To nije prihvatljivo. Mislim da se ovdje radi o instrumentu pritiska-kazao je Zogović.
Vuksanović je rekao da ponekad djeluje kroz neke nastupe u javnosti kao da je Hrvatska izvršila agresiju 1991. godine, a ne obrnuto.
On je naveo da očuvanje dobrih odnosa treba da bude prioritet a kazao je da je važno zatvoriti sva otvorena pitanja.
-Hrvatska podržava snažno evropski put Crne Gore, kao što je radila i kada smo pristupali NATO.
Sve što Hrvatska traži treba da riješimo radi sebe jer je interes Crne Gore da se suoči sa prošlošću-rekao je Vuksanović.
On je naveo da je tačno da je većina hrvatskih zahtjeva figurirala kao pitanje i prije 2020. godine, ali da nažalost, od te godine imamo politiku koja se može opisati kao destrukcija.
Kazao je da su ovo poznata pitanja.
-Od otvorenih pitanja došli smo do otvorenih problema. Na sve ovo Crna Gora je odgovorila usvajanjem rezolucije o Jasenovcu-rekao je Vuksanović.
Profesor Jović rekao je da je bilo izjava u Zagrebu da se ništa ne može uraditi dok je aktuelna vlast u Crnoj Gori na sceni.
-Upozoravao sam da nije dobro određivati ko treba da bude na vlasti u susjednoj zemlji,i mislim da to nije evropska vrijednost.
Mislim i da su takve izjave u posljednje vrijeme marginalizovane-kazao je Jović.
On je rekao da je Hrvatska imala svoje iskustvo sa Slovenijom, a da je Grčka onemogućila makedonsko pristupanje.
-EU nije pratila sopstveni uspješni talas proširenja, kada je 2004. godine ušlo deset država. Htjeli su da idu na opciju pojedinačnog pristupa.
Ja sam upozoravao da to nije dobro jer u grupnom pristupu nije lako ispostavljati ovakve bilateralne zahtjeve.
Nije nikad popularno kada se neka zemlja u EU, koliko god moćna bila, nađe na putu nekoj evropskoj politici-rekao je Jović.
On je izrazio uvjerenje da će rješenje vezano za otvorena pitanja između dvije zemlje biti nađeno.
Vučinić je rekao da je bio iznenađen nekim pitanjima koje je Hrvatska otvorila. On je kazao da ipak u svemu ovome treba imati u vidu interes Unije kao cjeline.
Vučinić, foto: RTCG
-Odnosno, interes zajednice treba da dominira u odnosu na partikularne interese nekih članica. Mislim da se to ipak prihvata.
U svjetlu sve izvjesnijeg prijema Crne Gore, važno je reći da je proširenje geopolitički interes EU, i mislim da Hrvatska i Crna Gora treba da budu svjesne toga.
Strahujem i da se kompleksnost srpsko-hrvatskih odnosa u posljednjih sto godina želi prebiti kroz neke stvari koje se u ovom kontekstu prijema Crne Gore pojavljuju-saopštio je Vučinić.
Istakao je da se zalaže za pravdu za sve žrtve ratnih zločina, kao i za suočavanje sa prošlošću.
-Vladavina prava je temelj Evrope. Ekonomija je metod da se do toga dođe-kazao je Vučinić.
On je rekao da se plaši da nema jedinstvene strategije, i da Vlada mora ozbiljnije da priđe rješevanju ovih pitanja.
-Komisija je formirana, skoro 30 ljudi u njoj. Za ovakve stvari se ne formiraju tako velike komisije.
U nekim pitanjima, u Hrvatskoj primjećujem da nema baš uvijek dobre namjere, jer na kraju krajeva interes Hrvatske je da Crna Gora bude dio EU-kazao je Vučinić.
Zogović je kazao da "kad se voda zamuti ide se prema izvoru".
-Tu se vidi najbolje rješenje.
Oni koji su nazvali aerodrom po najvećem ratnom zločincu i razbijaču Jugoslavije, Franju Tuđmanu, sada traže od Crne Gore da promijeni naziv bazena.
Ako je cilj da dođemo do dogovora i da se niko ne osjeća poniženo, moramo znati kako se raspala Jugoslavija.
Nije država Srbija tražila od Crne Gore brod "Jadran", iako je imala raloga, već samo za protokolarne svečanosti.
Intencija je ovdje da se Srbija okrivljuje za sve. Ona, kao što vidimo, danas brod ne traži- rekao je Zogović.
Zogović, foto: RTCG
On je kazao da se stvara pogrešan utisak - postavljaju se neosnovani zahtjevi prema Crnoj Gori, i to u cajtnotu, kada Crna Gora grabi ka EU.
Prvi nerealni zahtjev je razgraničenje po principu koji predlaže Hrvatska, dodao je. On je rekao da je isto i sa brodom "Jadran".
-Što se tiče zakona o spomen-obilježjima, nadam se da će Ustavni sud preispitati njegovu ustavnost, jer tu ima dosta spornih stvari-kazao je Zogović.
On je kazao da je ploča u Morinju postavljena pravnom hajdučijom, te da odluka inspekcije o uklanjanju ploče neizvršena, jer je neko u Vojsci to uporno odbijao.
Kazao je da se ploča mora u skladu sa zakonom ukloniti. Neki zahtjevi nijesu sporni, dodao je, poput rješavanja imovinskih zahtjeva.
-Posebno da se otkrije način i osnov kako je ta zemlja promijenila vlasnika.
Ne dozvoljavam da se mijenjaju teze i da neko pod navodno dobrim namjerama reketira Crnu Goru-kazao je Zogović.
Kako je dodao, na sceni je brutalan pokušaj reketiranja i omalovažavanja Crne Gore.
Vuksanović je rekao da se stalno postavlja pitanje šta će Hrvatska da uradi, ali je suština šta će Crna Gora da uradi.
-Brod 'Jadran' treba da nas spaja, a ne razdvaja. Treba da ga koristimo zajedno, kao partneri u NATO, to sam i ranije predlagao. Neki bi ga najradije dali Srbiji.
Neki koji ga danas brane najradije bi cijelu zemlju predali drugome. Što se tiče Tuđmana, on je bio legitimno izabrani predsjednik Hrvatske.
A evo, kada pričate o njemu, recimo, Rusija se ne bi saglasila sa vama. Upravo mu je Rusija 1996. godine dala orden Žukova-rekao je Vuksanović.
On je kazao da DNP ne obilježava 21. maj i ne čestita Dan nezavisnosti.
-Da je politika koju predstavljate bila pobjednička, ne bi danas pričalo o državnim pitanjima, nego o stvarima iz jedne regije-rekao je Vusanović.
Zogović je rekao da je referendum 2006. godine pokraden i da je tada nastala privatna država Mila Đukanovića, i da su to legitimni stavovi.
Jović je kazao da su devedesete godine u Hrvatskoj stalno žive, i da nema maltene dana da se ne govori o tome. Hrvatska, dodao je, gradi vanjsku politiku na tim principima.
-Oni imaju jednu vrstu etno-vanjske, domovinsko-ratne politike.
Moram reći da se nažalost u Hrvatskoj slabo poznaje Crna Gora, nije velika tema, i malo se zna šta se tamo stvarno dešava.
Onda se pojavila neka priča, propaganda, da će smjenom vlasti Crna Gora izaći iz NATO, otpriznati Kosovo, okrenuti se ka Rusiji...
Ništa od toga se nije desilo, neki od nas su govorili da se ništa neće desiti, i često smo bili na meti kritika zbog takvih naših stavova, pa čak i iz Crne Gore-kazao je Jović.
Jović, foto: RTCG
On je rekao da ne vjeruje da će se Hrvatska upustiti u konflikte sa moćnim, uticajnim zemljama iz EU, koje zagovaraju članstvo Crne Gore.
U emisiji je emitovan i intervju sa bivšim šefom crnogorske diplomatije Miodragom Lekićem, koji je kazao da je Prevlaka najkomplikovaniji i najbitniji problem u kontekstu odnosa sa Hrvatskom.
-Danas plaćamo vrlo veliku cijenu simulacije rada na tom problemu proteklih decenija. Danas je došlo do kulminacije kroz vrlo povoljan momenat za Hrvatsku-rekao je Lekić.
- Tagovi:
- HGI
- Adrijan Vuksanović
- Hrvatska
- EU
.jpg)