Istraživanja nafte i gasa u Jadranu: Šta je sve na kocki kada je riječ o morskoj granici?
Autorka: Dragana Savić
Foto: PNP
Dok se u javnosti govori o različitim zahtjevima koje je Republika Hrvatska postavila Crnoj Gori u vezi sa njenim pristupanjem Evropskoj uniji (EU), čini se da pitanje državne granice i mogućih posljedica njenog razgraničenja ostaje u drugom planu.
A upravo je to pitanje koje zaslužuje posebnu pažnju.
Pitanje morskog razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske ne može se posmatrati isključivo kao pitanje državne granice.
Ono ima i pomorski, ekonomski i potencijalno energetski značaj, posebno za Herceg Novi i Boku Kotorsku.
Još 2. juna 2014. godine, na sastanku u Zagrebu, tadašnji predsjednici Vlada Crne Gore i Hrvatske, Milo Đukanović i Zoran Milanović, razgovarali su o istraživanju nafte i prirodnog gasa u Jadranu.
Prema zvaničnom saopštenju Vlade Republike Hrvatske, iskazana je spremnost da se istraživanja pokrenu bez čekanja konačnog razgraničenja na moru, uz nastojanje da se pronađe rješenje koje ne bi prejudiciralo buduću državnu granicu.
Tokom 2014. i 2015. godine došlo je do neslaganja između Crne Gore i Hrvatske oko toga koja država ima pravo da istražuje moguća nalazišta nafte i prirodnog gasa u dijelu Jadranskog mora.
Hrvatska je u područje predviđeno za istraživanja uključila i približno 1.800 km² morskog prostora za koji je Crna Gora tvrdila da je sporan, jer granica između dve države na moru još nije konačno utvrđena.
To znači da se spor nije odnosio samo na to gdje će prolaziti državna granica na moru, već i na to ko će imati pravo da istražuje i eventualno koristi prirodna bogatstva koja se nalaze ispod morskog dna.
Tokom 2018. i 2019. godine u crnogorskom dijelu Jadranskog mora sprovedena su seizmička istraživanja radi utvrđivanja mogućeg prisustva nafte i prirodnog gasa u podmorju.
U novembru i decembru 2018. godine istraživanja je obavljao brod “Polar Express”, norveške kompanije “Shearwater”, za potrebe italijansko-ruskog konzorcijuma “Eni–Novatek”, uz podršku brodova Ocean Mermaid, 7 Waves i Trio Mare.
U februaru 2019. godine istraživanja je obavljao brod Ramform Titan, norveške kompanije PGS, za potrebe grčke kompanije Energean, uz pratnju brodova Sanco Sea i Thor Freya.
Opština Herceg Novi je 22. juna 2018. godine objavila obavještenje u vezi sa procjenom uticaja planiranih seizmičkih istraživanja na životnu sredinu.
Tokom istraživanja uspostavljen je i sistem obeštećenja registrovanih ribara zbog ograničenja ribolova.
Prema informacijama kojima raspolažemo, među korisnicima naknada bili su i ribari iz Herceg Novog.
Ovi podaci potvrđuju da istraživanje ugljovodonika u Jadranu nije samo teorijska mogućnost, već oblast u kojoj su prethodnih godina postojale konkretne istraživačke aktivnosti, privredni interesi i posljedice po ribarsku delatnost.
Imajući u vidu da je Republika Hrvatska pitanje kopnenog i morskog razgraničenja povezala sa uslovima za pristupanje Crne Gore EU, opravdano se postavlja pitanje šta je Crna Gora tokom prethodnih godina preduzela kako bi zaštitila svoje teritorijalne, pomorske i ekonomske interese.
Posebno se postavlja pitanje da li su nadležni državni organi do sada analizirali rezultate ranijih geoloških i seizmičkih istraživanja, mogućnost postojanja nalazišta nafte i prirodnog gasa, kao i kakve bi posljedice po pomorski saobraćaj, ribolov, turizam i budući razvoj Boke Kotorske moglo imati eventualno prihvatanje hrvatskih zahtjeva u vezi sa razgraničenjem.
Pitanje razgraničenja sa Republikom Hrvatskom nije samo pitanje povlačenja državne granice na karti. Od odluka koje eventualno budu donijete mogu zavisiti pravo korišćenja morskog prostora, prirodnih bogatstava i mogućnosti budućeg privrednog razvoja.
U tom kontekstu, neophodno je sagledati i da li bi eventualno prihvatanje ovakvih i sličnih zahtjeva moglo da proizvede dugoročnu ekonomsku i drugu štetu za Crnu Goru, čije bi posljedice bile veće od koristi koje se očekuju od pristupanja EU.
Državna granica se utvrđuje za generacije koje dolaze, a posljedice takvih odluka ne mogu se mjeriti samo trenutnim političkim okolnostima.
Autorka je sekretarka Opštinskog odbora Herceg Novi i članica Glavnog odbora Pokreta narodnog povjerenja.
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Stav" nisu nužno i stavovi redakcije Feral.bar.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- PNP
- Hrvatska
- Jadran
- Granica
- EU
- Energetika