Bar, Crna Gora
15 Aug. 2026.
post-image

Đuričić: Vodovodni sistem na maksimumu u uslovima izuzetno sušnog ljeta

Izvor, foto: Bar info

Autor: Radomir Petrić

Da je stanje u vodosnabdijevanju Bara ovih dana idealno-nije, ali, građani i turisti treba da znaju da su u uslovima izuzetno sušnog ljeta, sa nikad manjom izdašnošću naših izvorišta, svi naši raspoloživi kapaciteti na maksimumu, rekao je gostujući u “Promenadi četvrtkom” Radio Bara Mladen Đuričić, direktor DOO Vodovod i kanalizacija (ViK) Bar.

Komentarišući svakodnevne pritužbe stanovnika pojedinih naselja da imaju slab pritisak ili da u određenim periodima ostaju bez vode-Čanj, Brca, Šušanj, Polje i Čeluga najvećim dijelom, Đuričić je istakao da se ovo preduzeće trenutno suočava sa “veoma zahtjevnom situacijom”.

-Visoke temperature, izuzetno loša hidrološka situacija, veliki broj turista i povećana potrošnja vode dolaze u trenutku kada je izdašnost lokalnih izvorišta na veoma niskom nivou.

Posebno je važno istaći stanje na većim izvorištima kao što su Zaljevo, Kajnak, Brca i Sustaš, čija je trenutna izdašnost praktično na samom minimumu.

 Moramo objektivno sagledati situaciju – ljeti je sistem tradicionalno najopterećeniji, posebno u visočijim kotama turističkih naselja, gdje svaki dodatni porast potrošnje otežava održavanje stabilnog pritiska u mreži.

U ovakvim uslovima maksimalno koristimo sve raspoložive kapacitete i nastojimo da postojeće količine vode ravnomjerno distribuiramo.

Važno mi je da istaknem da sistem u ovom trenutku funkcioniše i da je vodosnabdijevanje stabilno, a naš cilj i, zapravo, svakodnevni zadatak je da činimo sve da tako i ostane.

Redovno pratimo stanje svih izvorišta, pumpnih postrojenja i svih ključnih tačaka sistema, kako bismo pravovremeno reagovali i maksimalno iskoristili sve raspoložive količine vode- istakao je Đuričić.

On je naglasio da ViK ima punu odgovornost da na najbolji način upravlja onim što mu je dato na korišćenje i upravljanje, međutim, “odgovornost nije samo na nama”.

-Kada su raspoložive količine vode ograničene, potrošnja vode nije samo preporuka, već je imperativ.

Voda mora biti korišćena racionalno i savjesno, jer svaka neracionalna potrošnja direktno utiče na mogućnost da vodu obezbijedimo korisnicima na visočijim kotama.

Zato je važno da svi zajedno budemo negdje svjesni situacije i da vodu koristimo odgovorno kako bismo raspoloživi resurs sačuvali i obezbijedili stabilno vodosnabdijevanje za sve građane-ukazao je direktor ViK Bar.

Šta je konkretan uzrok problema u pomenutim naseljima?

-Problemi u Čanju, naseljima Brca i Šušanj, kombinacija su više okolnosti-smanjena izdašnost lokalnih izvorišta, povećana potrošnja, konfiguracija terena i kapacitet postojeće distributivne mreže.

Poseban problem predstavljaju viša područja. Kada je potrošnja velika, a raspoložive količine vode ograničene, problemi sa pritiskom najprije se javljaju upravo na tim kotama.

Čanj je dodatno specifičan jer se trenutno oslanja, pored izvorišta Vrelo, i na dva bunara kako bi obezbijedili dovoljne količine vode svim korisnicima.

Putem sredstava javnog informisanja mi smo preporučili na osnovu urađenih analiza, da se za sada voda u Čanju ne koristi za piće.

Vršimo stalni nadzor kvaliteta vode i o svim promjenama ćemo, kao i uvijek, na vrijeme informisati naše korisnike.

Zbog značajno smanjene izdašnosti izvorišta Brca, uveli smo režim planske isporuke vode u dijelu naselja koje se snabdijeva sa ovog izvorišta, a to su Gornja Brca, Zelen, Mogilica, Ratac i Zeleni pojas.

Ova mjera je bila neophodna kako bi se raspoložive količine vode ravnomjerno rasporedile i obezbijedilo što urednije vodosnabdijevanje svih korisnika u uslovima izrazito nepovoljne hidrološke situacije.

Dakle, treba sagledati cijeli sistem od svakog izvorišta pojedinačno, preko pumpnih stanica, rezervoara, do distributivne mreže i krajnjeg korisnika.

U uslovima kakve imamo ovog ljeta, svi ti segmenti su dodatno opterećeni, pa se sistem prati slobodno mogu reći iz časa u čas kako bi na sve okolnosti imali adekvatan i pravovremeni odgovor.

Imate li podatke koliko se potrošnja vode povećava tokom jula i avgusta u odnosu na ostatak godine?

-Ljetnja sezona je potpuno drugačiji režim rada cijelog sistema.

Nemamo samo veći broj ljudi na teritoriji opštine, već istovremeno imamo i najveću potrošnju vode, i to u periodu kada su lokalna izvorišta zbog suše na najmanjoj izdašnosti.

Najbolji pokazatelj su upravo podaci o potrošnji.

Tokom 2025. godine potrošnja od juna do septembra činila je čak 48% ukupne potrošnje vode na godišnjem nivou, dakle, praktično gotovo polovina godišnje potrošnje ostvaruje se u samo četiri ljetnja mjeseca.

I u ovoj godini već imamo vrlo izražen sezonski trend. Prema polugodišnjem pregledu, potrošnja ostvarena samo u junu i julu čini oko 40% ukupne dosadašnje potrošnje u 2026.

Broj stalnih korisnika u 2026. godini povećan je za 6%. Kada tome dodate veliki broj turista i sezonskih korisnika, jasno je koliko je dodatno opterećenje sistema.

Koliko trenutno Bar zavisi od vode iz Regionalnog vodovoda?

-Prema ugovorenim obavezama za jul je planirana minimalna količina od 75 sekundnih litara, a za avgust 95.

Međutim, trenutno već preuzimamo oko 130 litara tokom dana samo za područje Šušanja, uz dodatne količine koje se preuzimaju na odvojcima za Dubravu i za Zaljevo, što je dodatnih nekih 50 sekundnih litara.

To znači da na današnji dan preuzimamo 180 litara u sekundi, odnosno količinu koja je značajno veća od ugovorenih za ovaj period.

Da pojasnim jednu stvar koja se često ne vidi kad se govori o dodatnoj količini vode-nije dovoljno obezbijediti vodu, već morate imati odgovarajuću komunalnu infrastrukturu koja tu vodu može prihvatiti i dovesti do krajnjeg korisnika.

Zato dugoročno rješenje ne vidim samo u lokalnim količinama vode, već i u izgradnji i unapređenju infrastrukture koja će omogućiti da raspoloživa voda bude i pravilno distribuirana do potrošača.

Kako je u priobalnom dijelu Mrkojevića-Dubrava, Veliki Pijesak, Utjeha, Hladna Uvala, riješen prihvat vode iz Regionalnog vodovoda?

-Za područje Svetog Ivana podsjećam da je 2020. godine realizovana faza izgradnje vodovodne mreže u naselju, što je bio značajan iskorak u rješavanju vodosnabdijevanja tog kompletnog područja.

Međutim, razvoj naselja i rast potrošnje zahtijevaju kontinuirano unapređenje i proširenje sistema.

U saradnji sa Opštinom posebno smo usmjereni na rješavanje problema u bezvodnim područjima.

To su veoma važna pitanja i moramo ponuditi kvalitetna i dugoročno održiva rješenja, kako u pogledu vodosnabdijevanja, tako i u pogledu odvođenja otpadnih voda.

Nadam se da će to biti prioritet i lokalne samouprave u narednom periodu. Kada je riječ o Utjehi, trenutno tamo nema izgrađene distributivne mreže.

Zbog toga smo već ušli u proceduru pripreme odvojka na sistem Regionalnog vodovoda.

Takođe, na ovu temu imali smo sastanke sa predstavnicima Regionalnog vodovoda i trenutno se rade potrebne tehničke pripreme i dokumentacija.

Dakle, da se shvatimo: nije cilj samo da obezbijedimo dodatnu količinu vode u trenutku kada je potrošnja najveća, već da izgradimo infrastrukturu koja će omogućiti da ta voda dugoročno i pouzdano stigne do korisnika ili potrošača, nazovite kako god.

Koliko su danas lokalna izvorišta sposobna, imajući u vidu ove zaista ekstremne vremenske uslove, da odgovore potrebama Bara?

-Naš vodovodni sistem je veoma kompleksan.

Čini ga 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata, 17 crpnih stanica na izvorištima i 13 prepumpnih stanica za visočije zone vodosnabdijevanja, sa ukupno 52 ugrađene pumpe i 14 distributivnih rezervoara.

Taj sistem karakterišu kombinacija novih i dotrajalih dionica, izražene sezonske oscilacije, konfiguracija terena koja dodatno komplikuje distribuciju vode.

Ono što trenutno osjećamo jeste direktna posljedica veoma nepovoljne hidrološke situacije, dugog perioda bez padavina i ekstremno visokih temperatura.

Više od dva i po mjeseca nije palo kapi kiše.

Trenutno je izdašnost lokalnih izvorišta na samom minimumu, što je posebno izraženo kod velikih izvorišta kao što su Zaljevo, Kajnak, Brca i Sustaš.

Vodoizvorište Velje oko je totalno presušilo, tako da je to ogroman problem. Međutim, bilo bi pogrešno ovo posmatrati samo kao problem jedne ljetnje sezone.

Klimatske promjene i sve češći ekstremni vremenski uslovi pokazuju da moramo planirati dugoročno.

Zato smo u poslednjoj godini intenzivno radili na rekonstrukciji kritičnih dijelova mreže.

Napomenuću rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Save Kovačevića u Sutomoru, Podgoričkoj, Ulici partizanski put u naselju Rutke.

Tu su izvršene zamjene dotrajalog azbestno-cementnog cjevovoda polietilenskim cjevovodom u dužini od 250 metara, izmještanje 30 kućnih priključaka…

To naselje je prošle godine konstantno bilo u problemima, gdje smo imali mnogo kvarova, vjerujte na nedjeljnom nivou po dva kvara.

Što se tiče Šušanja, u Zelenom pojasu realizovano je trajno izmještanje i polaganje novih cijevi promjera 355 i 450 milimetara u dužini od po 100 metara uz magistralni put.

Izvedeni su radovi na cjevovodu prečnika 400 milimetara u zonama Črvanj i Zeleni pojas, a sada su u toku značajni radovi u Zelenom pojasu i naselju Ratac koji su sinoć kasno završeni, a koji imaju za cilj poboljšanje vodosnabdijevanja u tim naseljima.

U prethodnoj godini, evo samo podatak da smo imali preko 1.000 intervencija na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži govori o kompleksnom sistemu i o samoj težini održavanja kompletne mreže.

Da napomenem da je u saradnji sa Opštinom Bar izgrađen i magistralni cjevovod od naselja Popovići do naselja Mirovica, što će omogućiti bolje vodosnabdijevanje niza naselja na tom području i bolju preraspodjelu vode u sistemu.

Takođe, velika sredstva uložena su u digitalizaciju sistema kroz implementaciju SCADA sistema u dvije faze, koji je značajno unaprijedio način na koji upravljamo vodovodnom mrežom, jer danas imamo mnogo bolju kontrolu i brže reagujemo u realnom vremenu.

Ove godine smo takođe pustili u rad i senzorsku mrežu za praćenje stanja pritiska i protoka vode u glavnim i tranzitnim cjevovodima i pojedinim objektima, što će i te kako olakšati rad na upravljanju i održavanju sistema, a značajna sredstva smo uložili i u obnovu pumpnih postrojenja.

Ipak, pored svih ovih aktivnosti, uvijek je cilj dugoročno poboljšanje sistema i u tom pravcu smo ka Opštini Bar delegirali projekte za koje smo preuzeli obavezu za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a koje je neophodno realizovati u narednom periodu-.