Život u umjetnosti: Danijela Stanković Drobnjak
Izvor: Bar info
Autor: Radomir Petrić
Foto: Naslovna Bar info
Akademska likovna umjetnica iz Bara Danijela Stanković-Drobnjak, prepoznata po svom autentičnom likovnom izrazu i dugogodišnjem radu kao likovna pedagoškinja u Osnovnoj školi „Jugoslavija“, bila je gošća emisije „Mozaik“ Radio Bara.
Povod za razgovor bilo je njeno nedavno učešće na likovnoj koloniji u Somboru, a razgovor je obuhvatio i njeno stvaralaštvo, značaj umjetničkih kolonija, savremenu umjetničku scenu i ulogu likovnog pedagoga.
Govoreći o svom životnom i profesionalnom putu, Danijela Stanković-Drobnjak ističe da je završila Likovnu akademiju na Cetinju u klasi profesora Smaja Karaila.
Prisjeća se srećnog djetinjstva provedenog uz more, gdje je još kao trogodišnje dijete pokazivala talenat za crtanje, koji su prvi prepoznali vaspitači u vrtiću.
Od najranijih godina, naglašava, znala je da će se baviti umjetnošću.
-Posebno mjesto u mom umjetničkom formiranju zauzimaju Šušanjska plaža, kamenje, more i priroda, koji su trajno odredili tematiku mog stvaralaštva – dominantni motivi mog rada su upravo more, školjke i prirodni elementi primorskog ambijenta.
Vjerujem da svi umjetnici u sebi zadržavaju dječiju radoznalost i sposobnost igre.
Umjetnost je za mene proces posmatranja, istraživanja i oblikovanja svijeta, kroz koji umjetnik prenosi svoje misli, emocije i doživljaje-ističe gošća „Mozaika“.
Poziv na likovnu koloniju u Somboru i značaj umjetničkih poznanstava
Stanković-Drobnjak kaže da je poziv za učešće na likovnoj koloniji u Somboru proistekao iz ranijih kontakata ostvarenih kroz barski Street Art festival.
Ključnu ulogu imala je slikarka Svetlana Zarić iz Sombora, koja je prethodno učestvovala na događajima u Baru.
Kroz ta poznanstva razvijena je saradnja koja je rezultirala pozivom Danijeli Stanković-Drobnjak i njenim kolegama da učestvuju na koloniji.
Organizacija kolonije i stvaralački rad u Somboru
-Na koloniju su, pored mene, otišli i Seada Škrijelj iz Bara i Matan Vukčević iz Podgorice.
Foto: Privatna arhiva
Učesnike kolonije nije povezivala samo umjetnost već i pedagoški rad, jer su mnogi zaposleni u školama ili na fakultetima.
Upravo ta kombinacija umjetničkog i obrazovnog iskustva omogućila je bogatu razmjenu znanja, ideja i profesionalnih iskustava.
Sama kolonija je bila izuzetno kvalitetna, tim Svetlane Zarić pokazao je visok nivo posvećenosti.
Posebno bih naglasila važnost činjenice da je završna izložba održana u gradskoj galeriji „Laza Kostić“ u Somboru, što smatram velikim uspjehom organizatora-akcentuje sagovornica Radio Bara.
Na koloniji je učestvovalo 25 umjetnika iz zemalja bivše Jugoslavije, a tokom četiri dana nastalo je oko 50 umjetničkih djela.
Neki učesnici su donijeli već započete radove, dok su drugi stvarali potpuno nova djela tokom boravka.
Umjetnici su bili smješteni u Vili Kronić, objektu baroknog stila sa velikim dvorištem i sadržajima koji su omogućavali ugodan boravak i koji je ostavio snažan utisak na učesnike.
-Ipak, kolonija nije bila samo prilika za odmor, već prvenstveno radna obaveza, jer je svaki učesnik imao zadatak da izradi dvije slike.
Jedan od najzanimljivijih segmenata programa bilo je javno slikanje u centru Sombora.
Učesnicima kolonije pridružili su se članovi lokalnog udruženja „Likovni stvaraoci 76“, koje obilježava pola vijeka postojanja.
Cijela ulica bila je pretvorena u otvoreni atelje ispunjen štafelajima i slikama, a događaj je bio medijski praćen.
Foto: Privatna arhiva
Nakon nekoliko sati rada na otvorenom, vratili smo se u vilu kako bismo završili i pripremili radove za završnu izložbu.
Na kraju kolonije organizovana je izložba svih nastalih radova koja će, nakon Sombora, vjerovatno gostovati u drugim gradovima, među kojima se pominje Apatin, čime će dobiti karakter putujuće postavke-.
Inspiracija Somborom i značaj likovnih kolonija
Govoreći o utiscima koje nosi iz Sombora, Danijela naglašava da je boravak bio veoma inspirativan.
Ona i njene kolege odlučili su da u svojim radovima spoje mediteranski duh Bara sa karakterističnim motivima Sombora, poput gradske arhitekture, fijakera i bicikala.
Posebno ju je impresionirala činjenica da bicikl predstavlja jedno od glavnih prevoznih sredstava u gradu, što smatra simbolom kulturnog i uređenog načina života.
Veliki utisak na nju ostavila je i bogata kulturna tradicija Sombora, naročito povezanost grada sa istaknutim umjetnicima poput Save Stojkova i Milana Konjovića.
Posjeta galeriji Milana Konjovića bila je jedno od najznačajnijih iskustava tokom boravka, jer je kroz njegove slike mogla da prati umjetničke uticaje i prijateljstva koja su oblikovala njegov opus.
Posebno se osvrnula na sliku posvećenu Petru Lubardi, koja je na nju ostavila snažan utisak.
Foto: Privatna arhiva
Na pitanje o značaju likovnih kolonija danas, ističe da njihov osnovni smisao nije promocija umjetnika niti sticanje popularnosti, već razmjena iskustava i međusobno učenje.
-Kao primjer navešću susret sa umjetnikom Nevenkom Letićem, koji se bavi hiperrealizmom, kao i brojne razgovore tokom kojih smo svi mi učesnici analizirali jedni drugima radove, razmjenjivali mišljenja i davali sugestije.
Upravo u toj otvorenoj komunikaciji vidim najveću vrijednost savremenih likovnih kolonija – to su razmjena iskustava i stvaralačkih pristupa.
Foto: Privatna arhiva
Primijetila sam ovom prilikom da se mnogi učesnici uglavnom bave pejzažima i mrtvom prirodom, odnosno temama koje su često komercijalno prihvatljive i lakše nalaze put do kupaca.
Za mnoge umjetnike važan aspekt stvaralaštva jeste i mogućnost prodaje radova.
Na inicijativu organizatorke kolonije, ja sam ostala vjerna svojim prepoznatljivim motivima riba, ali sam ih prilagodila somborskom ambijentu – na slikama su se tako našli i riječni i morski motivi, povezani sa elementima somborskog okruženja.
Foto: Privatna arhiva
Smatram da je upravo takvo povezivanje različitih prostora i inspiracija doprinijelo uspješnom uklapanju u zajedničku tematiku kolonije-navodi Stanković-Drobnjak.
Vrijednost likovnih kolonija i značaj umjetničke povezanosti
Na ovakvim okupljanjima, dodaje, formalne titule i akademska zvanja nijesu presudni.
Umjetnici prije svega procjenjuju kvalitet rada, boju, kompoziciju i stil svojih kolega, a razgovori među učesnicima uglavnom se odnose na tehnike rada, umjetnička iskustva i uslove stvaranja u različitim sredinama.
-Takva razmjena mišljenja i savjeta podstiče umjetnike na preispitivanje vlastitih postupaka i otvara mogućnost za usvajanje novih pristupa u radu.
Zato i kažem da je najveća vrijednost likovnih kolonija prije svega međusobna povezanost umjetnika.
Iako svako tokom rada ima potrebu za određenim stepenom samoće i koncentracije, prisustvo kolega i mogućnost razmjene iskustava predstavljaju dragocjen dio procesa.
Tu je i važnost ambijenta u kojem se kolonija održava – boravak u prirodi, kontakt sa vazduhom, vodom i ljudima sličnog senzibiliteta stvaraju atmosferu pogodnu za kreativni rad.
U takvom okruženju nema sukoba ni nadmetanja, već prevladavaju međusobno razumijevanje, podrška i zajednička posvećenost umjetnosti-rekla je gošća „Mozaika“.
Foto: Privatna arhiva
U osvrtu na vlastito stvaralaštvo, ponovo se vratila motivima koji je prate od djetinjstva – Jadranu, obali, oblucima i živom svijetu mora.
To su teme koje se kontinuirano pojavljuju u njenom radu i koje su prepoznatljive publici još od prvih samostalnih izložbi.
Inspiracija Barom, istorijom i lokalnim identitetom
Na pitanje da li će nova iskustva iz Sombora proširiti tematski okvir njenog rada, Danijela odgovara da će i dalje ostati vjerna primorskim motivima, ali da će ih vjerovatno dodatno razvijati i mijenjati.
Ističe da se proces stvaranja često odvija spontano i da konačan izgled slike nerijetko bude drugačiji od prvobitne zamisli.
Tokom rada pojavljuju se nova rješenja, mogućnosti i pravci koji mogu potpuno promijeniti tok stvaranja.
-Što se tiče inspiracije koju pronalazim u Baru i njegovoj istoriji, svaki umjetnik treba dobro da poznaje sredinu iz koje potiče jer umjetnici svojim djelima predstavljaju grad iz kojeg dolaze, posebno kada izlažu van svoje sredine.
Zbog toga je važno da se u njihovim radovima prepoznaju lokalni motivi, istorija i kulturni identitet.
Navešću kao primjer radove svojih kolega sa kolonije, koji su uspješno spojili motive Bara i Crne Gore sa karakterističnim elementima somborskog krajolika.
Istorijsko znanje predstavlja važan segment umjetničkog rada, naročito kada se stvaraju djela sa autentičnim lokalnim motivima ili kada naručioci traže prikaze istorijskih i kulturnih znamenitosti poput manastira Ostrog ili Stare masline.
U takvim situacijama umjetnik mora posjedovati i znanje i odgovarajuću stručnost-.
Iskustvo likovnog pedagoga i prepoznavanje talenata kod djece
Gošća “Mozaika” odavno je poznata i van Bara po svom pedagoškom radu u OŠ „Jugoslavija“, a potvrda tome je i činjenica da je njena nekadašnja učenica, mlada umjetnica Jovana Ivanović u nedavnom gostovanju u “Promenadi četvrtkom” Radio Bara s velikim poštovanjem govorila o svojoj prvoj profesorki.
Danijela se prisjeća da je u vrijeme kada je predavala Jovani tek završavala fakultet i sticala prva iskustva u nastavi, kroz osmijeh kaže da joj je Jovana bila svojevrsni „pokusni kunić“ prve generacije učenika.
-Sačuvala sam neke od njenih ranih radova i kasnije joj ih poklonila kao uspomenu.
Generalno, rad sa djecom zahtijeva mnogo energije, naročito u periodu kada nastavnik istovremeno gradi profesionalnu karijeru, podiže porodicu i izvršava brojne životne obaveze.
Zbog toga sam jedno vrijeme manje izlagala i više energije usmjeravala na nastavu i porodicu.
Danas, kada imam više vremena za sebe i stvaralaštvo, ponovo intenzivnije razvijam umjetnički rad. Inače, u učionici se darovita djeca veoma lako uočavaju.
Njihov pristup zadatku, način razmišljanja i kvalitet rada izdvajaju ih od vršnjaka-spontano koriste perspektivu ili pokazuju napredniji nivo razumijevanja likovnih elemenata.
Međutim,talenat sam po sebi nije presudan – često djeca sa manje prirodnog dara, ali više rada i upornosti, postižu bolje rezultate od talentovanijih vršnjaka-.
Foto: Bar info
Značaj likovne kulture i razvoja kreativnosti kod djece
-Ovom prilikom bih uputila, smatram- važnu poruku roditeljima o značaju razvijanja estetske kulture i kreativnosti kod djece od najranijeg uzrasta, bez obzira na to da li će se ona kasnije profesionalno baviti umjetnošću.
Roditelji često najveći značaj pridaju predmetima poput matematike i jezika, ali, upravo su likovni izraz i sposobnost vizuelnog oblikovanja osnova iz koje su nastali i brojevi i slova.
Čovjek je prirodno predodređen za kreativno izražavanje kroz sliku i zvuk.
Još je praistorijski čovjek stvarao ritam i zvuk udarajući kamen o kamen, jednako kao što je crtanjem i simbolima počeo da oblikuje prve oblike komunikacije.
Na taj način se povezuje umjetnost sa samim počecima ljudske civilizacije, i to je njen trajni značaj u razvoju svakog pojedinca-ukazuje Stanković Drobnjak.
Kreativnost, obrazovanje i izazovi savremenog doba
Prema njenim riječima, slikarstvo i muzika duboko su ukorijenjeni u ljudskoj prirodi, “mi se rađamo sa kreativnim potencijalom”.
-Pitanje zato nije da li čovjek posjeduje kreativnost, već da li će je tokom života razvijati i nadograđivati ili će interesovanja usmjeriti ka drugim oblastima poput sporta, matematike ili nekih drugih profesija.
Postoje i ljudi koje umjetnost jednostavno ne privlači, ali da je kreativni impuls sastavni dio ljudskog bića-dodaje likovna pedagoškinja OŠ “Jugoslavija”.
Posebnu pažnju posvetila je uticaju savremene tehnologije na razvoj dječije kreativnosti.
Istakla je da su računari i mobilni telefoni doveli do kulture brzog preuzimanja gotovih rješenja, zbog čega se sve češće javlja nedostatak originalnosti i samostalnih ideja.
Foto: Bar info
-U radu sa učenicima često se susrećem sa situacijama u kojima djeca žele da rješenja pronađu na internetu, ali ih podsjećam uvijek da je sve što pronađu već nečiji autorski rad i da je važno razvijati sopstveni izraz i maštu-.
Uticaj rada sa djecom na umjetničko stvaralaštvo
Govoreći o povezanosti pedagoškog rada i ličnog umjetničkog razvoja, ističe da joj je posebno zadovoljstvo kada vidi da su njeni učenici nastavili školovanje i profesionalni razvoj u oblasti umjetnosti.
Kao primjer navodi upravo Jovanu Ivanović, čiji je talenat prepoznala još tokom školovanja i čiji uspjeh danas doživljava kao jedno od najvećih profesionalnih priznanja.
-Istakla bih ovom prilikom bivšeg učenika Borka, dječaku sa razvojnim poteškoćama koji je pohađao integrisano odjeljenje.
Na preporuku defektološkinje posvetila sam mu dodatnu pažnju i postepeno mu zadavala sve složenije zadatke.
Njegov napredak smatram jednim od svojih najvećih pedagoških uspjeha.
Imali smo izložbu organizovanu u školi povodom završetka njegovog osnovnog obrazovanja, kao i zajedničke posjete Cetinju i Srednjoj likovnoj školi, nakon koje je Borko jasno izrazio želju da upravo tamo nastavi školovanje.
Tu je i svjež primjer učenice koja je osvojila prvu nagradu na konkursu Srednje likovne škole na Cetinju.
Nakon posjete školi i dodjele nagrada, djevojčica je odlučila da će upravo tamo nastaviti svoje obrazovanje, što vidim kao potvrdu važnosti neposrednog iskustva i susreta sa umjetničkim okruženjem-.
Poređenje obrazovnih uslova i iskustva iz Slovenije
Stanković Drobnjak smatra da su za razvoj umjetničkog obrazovanja važni i adekvatni uslovi rada.
Kao ilustraciju navodi nedavnu posjetu osnovnoj školi u slovenačkoj Ajdovščini, sa kojom njena škola ima uspostavljenu saradnju.
Tokom boravka prisustvovala je času likovne kulture i ostala impresionirana opremljenošću škole.
Učenicima su bili dostupni brojni materijali i alati – od peći za obradu gline i grafičkih presa do štafelaja, blokova, ormara za odlaganje radova i specijalizovanih učionica.
Foto: Bar info
Smatra da su takvi uslovi teško dostižni u domaćem obrazovnom sistemu, posebno u vremenu kada digitalni uređaji sve više potiskuju praktičan i manuelni rad.
Budući planovi i administrativne prepreke za umjetnike
Govoreći o predstojećim aktivnostima, gošća “Mozaika” je najavlila izložbu u galeriji „Nebojša Glogovac“ u Nevesinju, planiranu za kraj juna.
Iako je priprema izložbe u završnoj fazi, ističe da umjetnicima značajan problem predstavljaju administrativne procedure vezane za transport umjetničkih djela preko granice.
-Prije svega, to je složena dokumentacija koju je potrebno pripremiti za iznošenje slika i smatram da bi službenici nadležnih institucija trebalo bolje da razlikuju autorska umjetnička djela od predmeta koji predstavljaju nacionalno kulturno blago.
Prema mom mišljenju, nedostatak stručnog znanja u toj oblasti nepotrebno komplikuje rad umjetnika i organizaciju međunarodnih izložbi-zaključila je Danijela Stanković Drobnjak.
 (1) (2).png)
