Predložene izmjene Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju
Izvor: CdM
Autorka: Aleksandra Obradović
Foto: RV
Vlada Crne Gore dostavila je Skupštini Predlog izmjena Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja kojim se produžava naplata posebne naknade do kraja 2034. godine i mijenjaju stope za hotele sa četiri i pet zvjezdica.
Namjera je da se ovim izmjenama obezbjedi finansijska održivost Regionalnog vodovoda (RV) i uredno servisiranje kreditnih obaveza.
Predsjednik Odbora direktora RV Zoran Lakušić upozorava da model kondo hotela već sada stvara milionske gubitke javnom sektoru.
Vlada je uputila Skupštini Predlog zakona o izmjenama Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, kojim se, između ostalog, produžava rok naplate posebne naknade i preciziraju stope za hotelske objekte.
Predloženim rješenjem predviđeno je da hoteli sa pet zvjezdica budu oslobođeni posebne naknade, osim onih koji posluju po kondo i mješovitom modelu, dok će hoteli sa četiri zvjezdice, kao i kondo i mješoviti hoteli sa pet zvjezdica, plaćati naknadu od 0,5 odsto na investiciju.
U obrazloženju se navodi da je cilj izmjena usaglašavanje postojećeg zakona sa Zakonom o izgradnji objekata, Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata i Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, ali i stvaranje održivog modela finansiranja RV.
-Osnovni razlozi za izradu Zakona o izmjenama Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja su potreba usaglašavanja važećeg zakona sa drugim propisima, kao i stvaranje uslova za uspostavljanje održivog modela finansiranja privrednog društva koje obavlja djelatnost regionalnog vodosnabdijevanja i uredno servisiranje obaveza po kreditima-navodi se u obrazloženju Vlade.
Poseban akcenat stavljen je na produženje naplate posebne naknade do 31. decembra 2034. godine, jer je za taj period vezana otplata kredita za drugu fazu regionalnog vodovodnog sistema.
-Kako otplata kredita po ugovoru sa EBRD za izgradnju II faze regionalnog vodovodnog sistema ističe 2034. godine, predlog je da se produži naplata posebne naknade do 31.12.2034. godine, jer RV u suprotnom ne bi bio u stanju da iz prihoda od prodaje vode redovno izmiruje kreditne obaveze-ističe se u dokumentu.
Vlada podsjeća da su međunarodne finansijske institucije još prilikom odobravanja kredita pozitivno ocijenile model finansiranja putem posebne naknade, jer obezbjeđuje stabilne prihode i urednu otplatu dugova.
-Od navedenog perioda pa do danas RV je uspješno izmirivao dospjele rate kredita ka međunarodnim finansijskim institucijama, čime je potvrđena opravdanost i održivost ovog finansijskog modela-navodi se u obrazloženju.
Takođe se podsjeća da je 2019. godine zaključen ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj vrijedan 12 miliona eura za nastavak izgradnje sistema, te da su planirane nove investicije i garancije u narednom periodu.
Predloženim izmjenama, kako se navodi, neće biti potrebno dodatno finansiranje iz budžeta države niti budžeta primorskih opština, a zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.
Lakušić: Kondo hoteli donose milionske gubitke javnom sektoru
Predsjednik Odbora direktora RV Crnogorsko primorje Zoran Lakušić upozorio je da model kondo hotela u praksi u pojedinim slučajevima dovodi do ozbiljnih finansijskih posljedica po javni sektor.
-Suština ovog modela je da objekat funkcioniše kao hotel, a ne kao klasična stambena zgrada. Problem nastaje kada se ovaj koncept zloupotrijebi.
U praksi se dešava da se objekat prijavi kao hotel kako bi investitor ostvario povoljnije uslove, a potom se apartmani koriste kao stanovi ili izdaju mimo hotelskog Ssistema-naveo je Lakušić.
On upozorava da takva praksa direktno utiče na prihode RV i lokalnih samouprava.
-Gubici se na nivou sistema mogu mjeriti milionima eura, jer se naknade obračunavaju prema formalnoj, a ne stvarnoj namjeni objekata.
Time se umanjuju prihodi ključni za finansiranje i održavanje vodovodne i komunalne infrastrukture-kazao je Lakušić.
Dodao je da je riječ o sistemu od strateškog značaja za vodosnabdijevanje primorja, kojem su potrebni stabilni i predvidivi izvori finansiranja, posebno u uslovima ubrzane urbanizacije.
-Neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme kontrole stvarne namjene objekata i dosljednu primjenu zakona, kako bi se obaveze obračunavale u skladu sa realnim korišćenjem prostora, a ne formalnim statusom-poručio je Lakušić.
On je zaključio da će, ukoliko se ne uvedu jasniji kontrolni mehanizmi, privatni interesi i dalje biti ostvarivani na štetu javnog interesa, dok će milionski gubici dugoročno ugrožavati stabilnost ključnih infrastrukturnih sistema i održivi razvoj države.
.jpg)
 (1) (2).png)
