Bar, Crna Gora
22 Feb. 2026.
post-image

Mustafić čestitao Međunarodni dan maternjeg jezika

Foto: Bošnjačko vijeće

Čestitamo Međunarodni dan maternjeg jezika i podsjećamo na važnost njegovanja, očuvanja i korištenja našeg jedinstvenog jezičkog i kulturnog nasljeđa. Jezičko trajanje je svjedočanstvo identiteta, kulture i opstojnosti naroda, potvrda njegovog duhovnog bića. U jeziku je zapravo narodno sjećanje, jer jezik pamti i ono što često istorija i dokumenta ne zabilježe, navodi se u čestitki Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori na čijem je čelu Suljo Mustafić.

 -Bošnjački narod i njegov jezik su dio mozaika bogastva nacionalnih i jezičkih raznolikosti današnje Crne Gore.

Uprkos stoljetnjim osporavanjima Bošnjaci su istrajali u očuvanju svog maternjeg – bosanskog jezika.

Gdje god živi, a na prostoru Crne Gore, bošnjački narod je autohton, utemeljen i svoj na svome, a njegova jezička tradicija duboko je ukorijenjena, kao najdublja istina o njegovom identitetu-saopštili su iz tog vijeća.

Oni podsjećaju da se od ranih notarskih knjiga grada Kotora iz 1436.godine, brojnih osmanskih deftera – izvještaja o gradovima, od XV pa sve do kraja XIX vijeka, kolašinskog Mevluda na bosanskom jeziku Hafiza Gaševića, zapisa o Staroj Podgorici iz 30-ih godina XX vijeka, kroz istraživanja istoričara, etnografa, zemljopisaca, sa stotinama dokumenata i svjedočanstava “svjedoči o jezičkom kontinuitetu bošnjačkog naroda i njegovog jezika i na prostorima današnje Crne Gore”.

-Prisjetimo se i sevdalinke ili veličanstvene “Hasanaginice”, koje su očarale Evropu i velikane kao što su bili Gete i Puškin.

Podsjetimo se usmene epike, rapsoda Avda Međedovića ili književnih gorostasa- Selimovića, Skendera Kulenovića, Nedžada Ibrišimovića, Dževada Karahasana, Ćamila Sijarića, Huseina Bašića i mnogih, mnogih drugih.

Ipak, najvredniji čuvar te tradicije sam bošnjački narod, koji je gradio i ljubomorno, do danas, očuvao svoj autentični jezicki identitet, sa svojim posebnostima.

Na svim dosadašnjim popisima stanovništva, i pored pritisaka i asmilacije – bošnjački narod je kazao kazao da je njegov maternji jezik bosanski- i po popisu iz 2023. ukupno je oko sedam procenata građana u Crnoj Gori pripadnika ove jezičke zajednice.

Ostvarivanje jezičkih prava nije ničiji hir, niti politička floskula, jer su ta pitanja u Crnoj Gori polovično rješena i naše insistiranje da se prava na slobodno korištenje jezika, iz slova zakona preliju u praksu, sasvim su legitimna-poručuju iz Bošnjačkog vijeća.

-Ukazujemo da ustavna i zakonska rješenja u vezi sa slobodnom upotrebom maternjeg jezika manjinskih naroda, nisu primjenjena u praksi te je takvo stanje nedopustivo i potrebni su sistemski pomaci u institucijama-zaključuju.