Radulović: Prodajom brodova Crnogorske plovidbe zaštitili smo državni budžet
Izvor: Dan
Autorka: Svetlana Ćetković
Foto: Vlada CG
Godinu za nama obilježio je snažan fokus na uređivanje pomorskog sektora. Nakon dugog perioda zastarjelih propisa, usvojen je set ključnih pomorskih zakona, koji su prvi put stvorili zaokružen i međusobno usklađen pravni okvir, kazao je u intervjuu za "Dan" ministar pomorstva Filip Radulović.
Kako je istakao, posebno je važno što je Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe usvojen krajem prošle godine i što je to prvi pomorski zakon formalno usklađen sa pravilima EU.
Donesen je i novi Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, kao i Zakon o lukama i Zakon o ugovorima o prevozu putnika morem.
-Prošla godina nije bila usmjerena na brze poteze, već na stabilizaciju, jačanje institucija i sigurnost plovidbe i pripremu razvojnih projekata – naglašava Radulović.
On je rekao da je prodaja brodova Crnogorske plovidbe rezultat višegodišnje primjene lošeg poslovnog modela i gubitaka koji su obilježili poslovanje te kompanije od osnivanja.
Ipak, kako je dodao, u koordinaciji sa Ministarstvom finansija i drugim institucijama, još se razmatra odluka o budućem statusu Crnogorske plovidbe, koja, uprkos podaji brodova, i dalje stvara minuse i ima dugove prema državi koji premašuju 30 miliona.
Šta je, po Vama, doprinijelo činjenici da je Crna Gora u minuloj godini, drugi put u tridesetogodišnjoj istoriji, ostala bez državne flote?
-Crna Gora formalno nije ostala bez državne flote, jer Barska plovidba i dalje ima dva broda.
Međutim, Crnogorska plovidba je prodala svoje brodove zbog višegodišnjih strukturnih problema, lošeg poslovnog modela i ozbiljnih finansijskih gubitaka.
Brodovi su bili tehnički zapušteni, često zadržavani u stranim lukama, a kompanija je bila izložena riziku prinudnih zaplena.
Prodaja je bila jedina odgovorna mjera da se spriječe veći gubici i zaštiti državni budžet.
Šta će biti sa Crnogorskom plovidbom, odnosno šta slijedi – stečaj ili reorganizacija?
-Trenutno se, u koordinaciji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama, razmatraju svi raspoloživi modeli daljeg postupanja, kako bi se donijela odgovorna i pravno održiva odluka o budućem statusu tog društva.
Činjenica je da se Crnogorska plovidba nalazi u specifičnoj situaciji jer je ostala bez osnovne operativne imovine, ne obavlja djelatnost u punom kapacitetu i nema izvore prihoda, dok istovremeno ima značajne obaveze i nastavlja da generiše troškove.
Zbog toga je neophodno sagledati kompletnu finansijsku i pravnu poziciju prije donošenja bilo kakve konačne odluke.
Cilj ovog procesa nije donošenje brzih ili politički motivisanih odluka, već odgovorno upravljanje zatečenom situacijom, uz zaštitu javnog interesa i minimiziranje daljih troškova po državni budžet.
Da li je prodaja brodova Crnogorske plovidbe u potpunosti realizovana?
-Prodaja oba broda Crnogorske plovidbe realizovana je u potpunosti.
Brodovi su prodati u skladu sa važećim tržišnim i ugovornim procedurama, predati su kupcu i više nijesu u vlasništvu Crnogorske plovidbe, niti pod kontrolom države Crne Gore.
Time je proces prodaje, sa formalnog i operativnog aspekta, u potpunosti završen.
Dokle se stiglo sa krivičnim prijavama u vezi sa poslovanjem Crnogorske plovidbe?
-Imajući u vidu stanje u Crnogorskoj plovidbi i okolnosti koje su dovele do ozbiljnih poremećaja u njenom poslovanju, Ministarstvo pomorstva je Specijalnom državnom tužilaštvu podnijelo krivičnu prijavu radi utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti rukovodstva i organa upravljanja iz ranijeg perioda.
Dalji tok postupka u nadležnosti je tužilaštva, koje cijeni navode iz prijave i sprovodi potrebne izviđajne i istražne radnje.
Ministarstvo je na ovaj način ispunilo svoju obavezu zaštite državne imovine i javnog interesa.
Koliko je obaveza koje je Crnogorska prolovidba imala prema državi izmireno?
-Crnogorska plovidba je djelimično izmirila obaveze u dijelu u kojem je postojala pravosnažna sudska presuda.
Po tom osnovu, izvršena je uplata u iznosu od 2,231.953,47 eura.
Preostali dug prema državi i dalje premašuje 30 miliona eura, a imajući u vidu da je Društvo ostalo bez imovine i prihoda, jasno je da se taj iznos ne može namiriti kroz redovno poslovanje.
Nedavno ste najavili kupovinu remorkera. Kada će stići to plovilo i ko će njime upravljati?
-Planirano inozaduženje za nabavku prvog državnog remorkera dio je šire politike jačanja sigurnosti plovidbe i operativnih kapaciteta naših luka.
Za mene je ključno da remorker bude prilagođen specifičnostima crnogorskih luka, ograničenom manevarskom prostoru, osjetljivoj morskoj sredini i rastućem intenzitetu saobraćaja.
Model i dobavljač biće birani kroz transparentnu proceduru, uz jasno definisane tehničke i ekonomske kriterijume.
Nabavka remorkera nije trošak, već investicija, jer on smanjuje rizik od nezgoda, oštećenja infrastrukture i zagađenja mora, ali i povećava efikasnost rada luka i njihovu konkurentnost u regionu.
Ovaj projekat ima i ekonomske benefite, jer će država godišnje prihodovati znatan dio novca.
Što se tiče upravljanja remorkerom, još nije odlučeno da li bi njime upravljalo postojeće državno ili lučko preduzeće, ili bi se razmatrao drugačiji operativni model.
Cilj nije brzina po svaku cijenu, već donošenje održive odluke koja će dugoročno unaprijediti sigurnost plovidbe, posebno u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva.
Koje zadatke i izazove je Ministarstvo pomorstva dužno da ispuni u vezi sa pregovorima sa EU?
-Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju podrazumijeva značajne obaveze u oblasti pomorstva, jednoj od najstrože regulisanih oblasti prava EU.
Ministarstvo pomorstva ima ključnu ulogu u usklađivanju zakonodavstva sa evropskim standardima, naročito u oblasti sigurnosti plovidbe, prava pomoraca, tehničkih standarda za brodove i luke, kao i zaštite morskog okruženja.
Ministarstvo pomorstva je u 2025. godini pripremilo četiri zakona i svi su usvojeni krajem decembra. Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, Zakon o zaštiti zagađenja mora sa brodova, Zakon o lukama i Zakon o ugovoru o prevozu putnika morem rješenja su koja su nam bila potrebna kako bi se zatvorilo poglavlje 14 – saobraćajna politika.
Poseban fokus je na jačanju administrativnih i inspekcijskih kapaciteta, punoj primjeni međunarodnih konvencija, reformama u upravljanju lukama, transparentnim pravilima koncesija i državne pomoći, kao i na praćenju evropskih zahtjeva za zeleni i održivi pomorski saobraćaj.
Zasad stavljena tačka na pripajanje Port of Adrija Luci Bar
Da li će u ovoj godini konačno doći doći do pripajanja Port of Adrija Luci Bar, ili je država odustala od tog pojekta?
-U ovom trenutku ne vode se konkretni pregovori o pripajanju Port of Adrija Luci Bar, niti postoji odluka koja bi ukazivala na pokretanje tog procesa tokom ove godine.
Takav proces ne zavisi isključivo od države, već podrazumijeva saglasnost svih relevantnih strana, uključujući koncesionara.
Država zadržava interes da se dugoročno unaprijedi funkcionisanje lučkog sistema, ali eventualne promjene moraju biti zasnovane na tržišnoj logici, važećim ugovorima i zaštiti javnog interesa-.
