.jpg)
FUNK 2025: Društvo bez kritičkog mišljenja postaje plodno tlo za govor mržnje, dezinformacije i urušavanje vrijednosti
Izvor, foto: UCG
Društvo bez kritičkog mišljenja postaje plodno tlo za govor mržnje, dezinformacije i urušavanje zajedničkih vrijednosti, poručeno je sa govornice "Medijska pismenost i konstruktivno novinarstvo VS govor mržnje", održane u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025.
Učesnici panela jasno su naglasili da je borba protiv govora mržnje odgovornost svih – medija, institucija, ali i publike.
Ključ rješenja, složili su se govornici, leži u razvijanju medijske pismenosti, obnovi odnosa između građana i medija i povratku osnovnim etičkim principima u informisanju.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da se govor mržnje preliva iz stvarnog u virtuelni svijet – i ono što je najgore, još nema adekvatnog odgovora:
-Mržnja nije zdravo stanje duše. Mržnja je bolesno stanje duha. Ako to shvatimo, možda možemo da „okrenemo priču za 180 stepeni“ i promijenimo pravac, jer nikad nije kasno.
Ako dopustimo da mržnja postane ukorijenjena u našem svakodnevnom životu, da zatruje i dušu i ponašanje — bojim se da sreće za to društvo nema.
Ako pogledate naslove medija, vidjećete da je govor mržnje prisutan, ponekad prikriven, a ponekad otvoren.
Nije dovoljno samo prenijeti informaciju; mediji imaju obavezu da je kontekstualizuju i da pruže kritički osvrt, a ne da šire toleranciju prema mržnji kroz šutnju-smatra Ombudsman.
Pomoćnica direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Elvira Ceković ukazala je na veliku odgovornost koju nose svi akteri javnog onlajn prostora, posebno u vremenu kada se informacije prošire svijetom za nekoliko sekundi.
-Danas, više nego ikada, publika nije samo primalac – mi smo svi postali mali mediji. Dijelimo, lajkujemo, komentarišemo – utičemo.
Svi mi moramo kritički promišljati da ne stvorimo prostor za takve sadržaje koji šire netrpeljivost i diskriminaciju-.
Novinar i osnivač PCNEN-a Dragoljub Duško Vuković naglasio je da je dezinformisanje ozbiljan problem, ali i ukazao da je gore od toga loše informisanje.
-Mimo samih dezinformacija, još je opasniji problem – loše informisanje. Ko uređuje agende? Urednici? Vlasnici? Loše novinarstvo je opasnije od dezinformacija-.
Predsjednik Alumni asocijacije UCG i novinar Srdan Kosović rekao je da činjenica nije dovoljna:
-Kada kažete da nešto nije istina, to još ne znači da ste rekli šta jeste istina – ostaje prostor za sumnju-.
Studentima novinarstva poručio je:
-Ako hoćeš da budeš novinar, moraš da imaš principe – bez obzira na tržišne pritiske.
Konstruktivno novinarstvo nije ništa novo – to je samo klasično novinarstvo koje se zaboravilo-.
Današnje tržište je, smatra on, komplikovano – ljudi više ne biraju jedan medij, ne plaćaju, ne traže odgovornost.
-Nekada ste kupovali novine, vezivali se za njih, osjećali pripadnost. Danas vam je sve dostupno besplatno, pa imate i manja očekivanja-.
Kao dobar primjer naveo je Srbiju, gdje mnogi podkasti funkcionišu na bazi podrške publike.
-Ljudi osjećaju odgovornost i pravo da traže kvalitet. Zato vjerujem da novinarstvo ima šansu da se vrati – ali samo ako se obnovi odnos između medija i publike.
I ako ponovo počnemo cijeniti sadržaj koji je vrijedan – a ne samo dostupan-.
Nakon uvodnih izlaganja, studenti su postavljali pitanja učesnicima govornice.
Govornicu je otvorio prof. dr Edin Jašarović, predsjednik organizacionog odbora FUNK-a i dekan Fakulteta dramskih umjetnosti UCG.
On je izrazio zadovoljstvo što se kroz ovaj panel daje podrška temama od značaja za crnogorsko društvo i istakao važnost otvorenog dijaloga o govoru mržnje i medijskoj odgovornosti.
Moderatorka govornice je bila Milica Nikolić iz organizacije UNESCO.
Aktivnost se realizuje uz podršku projekta “Zajedno za opšte dobro” koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO u saradnji sa Vladom Crne Gore uz finansijsku podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.
