Dabović: Udruženje korisnika vezova u marini Bar želi da probleme rješava sistemski
Izvor, foto: Bar info
Autor: Radomir Petrić
Gost “Promenade” Radio Bara bio je Ivan Dabović, predsjednik agilnog barskog nevladinog udruženja korisnika vezova u Marini Bar koje se od početka svog rada trudi da aktivno afirmiše Bar kao grad koji živi na moru, a ne pored mora.
Molim vas da našim slušaocima predstavite povod za formiranje udruženja.
-I ranije su postojala slična udruženja, ali kratkog daha – obično formirana povodom povećanja cijena vezova ili nekih uslova korišćenja.
To su bila udruženja privremenog karaktera koja su se brzo gasila.
Novo udruženje je, za razliku od tih, osnovano sa željom da traje duže i rješava probleme korisnika vezova na sistemski način.
U oktobru prošle godine nekoliko korisnika komunalnih vezova sjelo je i odlučilo da osnuje udruženje.
Vrlo brzo nakon toga, krajem novembra, Marina Bar objavila je novi pravilnik o raspodjeli komunalnih vezova, što je predstavljalo prvi veliki izazov za udruženje.
Iako ideja pravilnika nije bila loša, uočene su mnoge manjkavosti.
Udruženje je već u oktobru obavijestilo Marinu Bar o svom osnivanju i izrazilo želju za saradnjom, ali prilikom donošenja pravilnika nismo bili konsultovani.
Marina Bar je, dakle, taj postupak sprovela samostalno, bez uključenja udruženja.
Kada je pravilnik objavljen, naši članovi su ga kritikovali, pitali smo zašto nije bilo konsultacija sa nama jer su upravo korisnici vezova ti koji najbolje poznaju problematiku.
Nakon toga, iako smo predali potrebnu dokumentaciju i učestvovali na konkursu, pravilnik je završio na Ustavnom sudu i do danas on nije zaživio – vezovi se koriste po starom sistemu, a Marina Bar i udruženje čekaju odluku suda.
Zadržan je stari sistem, pa vezove i dalje koriste i oni koji faktički ne žive u Baru, već posjeduju formalno ličnu kartu izdatu u ovom gradu.
Koliko članova ima udruženje sada?
-Trenutno brojimo oko 40 članova, ali mnogi korisnici, naročito stariji, nisu ni obaviješteni o postojanju udruženja jer ne koriste društvene mreže ni moderne komunikacione kanale.
Zbog toga pripremamo akcija telefonskog obavještavanja radi širenja članstva.
Šta je zapravo komunalni vez?
-Komunalni vez predstavlja vez predviđen za „običnog čovjeka“ i manje barke. Problem je što zakon uopšte ne definiše pojam komunalnog veza.
Udruženje je slalo dopis Ministarstvu pomorstva tražeći da se to precizno uredi kroz izmjene i dopune Zakona o lukama.
Trenutno, po starom zakonu, čak i vojni brod može biti vezan na komunalni vez, što je apsurd.
Cilj inicijative je da se jasno propiše koje plovilo i kojih gabarita može koristiti komunalni vez.
Na komunalnom vezu smiju biti samo manje barke i čamci bez toaleta. Ako plovilo ima toalet, smatra se jahtom i ne spada u ovu kategoriju.
Međutim, sada je dozvoljeno i da se privredni čamci vezuju, što nije logično niti u skladu s praksom iz regiona.
Mi se inače pozivamo na primjer Hrvatske, gdje su stvari jasno uređene.
Direktor Marine Bar obećao je da će nakon odluke Ustavnog suda udruženje biti uključeno u izmjene i dopune pravilnika. Postavlja se i pitanje snage motora na plovilima.
Problem nije u snazi motora, već u gabaritima plovila – dužini i širini.
Nekada su komunalne marine građene za manja plovila, dok danas postoje čamci sa motorima od 100–200 konjskih snaga, što mijenja situaciju.
Ako se dozvole veća plovila, smanjuje se broj mjesta jer ona zauzimaju znatno više prostora. Zato komunalni vez treba ostati namijenjen malim barkama.
Niste se zadržali samo na dopisivanju sa upravom Marine, već ste pokrenuli i konkretne aktivnosti. Kakav je učinak na terenu do sada?
-U januaru smo reagovali na novi cjenovnik za korišćenje parkinga koji je Marina Bar objavila, što je izazvalo veliko interesovanje javnosti.
Godišnja cijena parkinga iznosila je 150 eura, ali ni komunalni ni komercijalni korisnici vezova nisu imali nikakve privilegije.
Smatrali smo to nelogičnim, jer vlasnici plovila moraju imati pristup svojim brodovima.
Nakon pokretanja inicijative, uspjeli smo se izboriti za povoljnije rješenje: po istoj cijeni od 150 eura godišnje, omogućeno nam je korišćenje dva parking mjesta umjesto jednog.
Mada je udruženje tada postojalo tek dva mjeseca, ovo je za nas bio veliki uspjeh.
Iako se ne slažemo uvijek sa upravom Marine, ona nam je izašla u susret na više naših inicijativa i saradnja sa njima za sada funkcioniše korektno.
Nakon rješavanja pitanja parkinga, prijavili smo se na konkurs Opštine Bar za dodjelu sredstava nevladinim organizacijama i naš projekat „Plavi Eko Talas“ je prihvaćen.
On obuhvata radionice za djecu i čišćenje podvodnog dijela Marine. Prva aktivnost bila je ekološko predavanje u OŠ „Srbija“ u Starom Baru, održano povodom Dana planete Zemlje.
Djeci su predstavljeni važnost očuvanja mora, problem zagađenja i klimatske promjene.
Projekat je nastavljen akcijom podvodnog čišćenja Marine u junu, kojoj se odazvalo 6–7 ronilaca i veći broj volontera na kopnu.
U akciji je izvađen jedan i po veliki kontejner otpada, među kojim su bili gume i razni predmeti koji nemaju veze sa brodovima.
Iako za korisnike Marine to nije bilo iznenađenje, volonteri koji su prvi put došli bili su šokirani.
Problem otpada traje dugo, a uzrokovan je i neredovnim čišćenjem i slabim bagerovanjem Marine.
Zbog pozitivnih reakcija planirana je nova, veća akcija čišćenja krajem septembra, jer se mnogi volonteri i ronioci već prijavljuju za učešće.
Imate li još neku akciju u vidu?
-Pripremamo još ozbiljniju inicijativu koja se odnosi na građane Bara i Marinu, ali, ne bih sada otkrivao detalje jer plan zahtijeva širu i ozbiljniju razradu.
Biće održane i dodatne radionice za djecu, uključujući radionicu u OŠ „Anto Đedović“ i posebne aktivnosti za učenike OŠ „Srbija“ u Starom Baru, kako bismo im približili život u marini.
Cilj je da djeca koja žive na moru dobiju priliku da se upoznaju sa čamcima i marinskim životom, jer većina nikada nije kročila na plovilo.
Udruženje je imalo i inicijativu prema Marini Bar za postavljanje odbojnika na nultom gatu, zbog učestalih slučajeva da automobili upadnu u more usljed kvara kočnica ili drugih razloga, što je izazivalo veliku štetu čamcima.
Marina je uvažila zahtjev i odbojnici su postavljeni, čime su ovakvi incidenti spriječeni.
Takođe, na prvom gatu uvedene su elektronske brave i kartice, čime je smanjena cirkulacija putnika i spriječeni rizici od požara izazvanih neopreznim ponašanjem prilikom masovnih ukrcavanja na taksi čamce.
Fokus udruženja sada je na povećanju standarda i kvaliteta na nultom gatu, gdje plovila i dalje imaju najmanje uslova.
Pored većih projekata, udruženje stalno radi i na manjim inicijativama koje mogu realizovati samostalno, uz pomoć članarina i vlastitog budžeta.
Udruženje broji oko četrdesetak članova i redovno ulaže sredstva u unapređenje života u marini, pa iako se sve ne predstavlja javno, postoji niz aktivnosti koje doprinose zajednici.
Koje plovilo vi posjedujete?
-Imam mali čamac od 5,90 metara, marke Fortis, sa kabinom, a moj prvi čamac bila je “Istranka”.
Kao i mnogi drugi vlasnici, zbog posla i manjka vremena sve manje koristim plovilo, ali i pored toga ostajem entuzijastičan i spreman da vodim nove inicijative kroz udruženje.
Ovim putem upućujem poziv svim korisnicima vezova koji još nisu članovi da se pridruže udruženju, jer svaki novi član jača glas organizacije, omogućava da se čuje dalje i snažnije, a zajedničkim radom može se ostvariti još više rezultata-.
.jpg)