.jpg)
Spas za čamce na Bojani: Izum Sokolja Vuljaja
Izvor: Vijesti
Autorka: Jelena Kočanović
Foto: Privatna arhiva
Sokolj Vuljaj je posmatrao oštećene čamce na Bojani, razmišljajući o automatskom sistemu veza koji rješava problem vezivanja čamaca.
Izum- i priča o upornosti koja mijenja industrijske standarde.
U svijetu gdje tehnologija napreduje nevjerovatnom brzinom, crnogorski pronalazači dokazali su da i mala zemlja može dati globalne inovacije.
Vuljaj, muzičar koji se preorijentisao na tehnološke izume, osvojio je nagradu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) u junu za najuspješniju inovaciju u 2023. za rješenje koja preokreće dotadašnju praksu u njegovoj oblasti.
Vuljaj donosi revolucionarno rješenje u pomorstvu - uređaj za privezivanje plovila koji eliminiše potrebu za visokokvalifikovanim osobljem i smanjuje rizik od oštećenja.
Vuljajev uređaj za privezivanje plovila, foto: Privatna arhiva
Inspiracija je - kako je objasnio on, došla iz ličnog iskustva na rijeci Bojani.
-Kao entuzijasta rekreativnih plovila, posedujem nekoliko različitih manjih čamaca kojima uživam na rijeci Bojani.
Međutim, tradicionalno vezivanje plovila, posebno na ovim pristaništima, predstavlja izazov zbog česte plime i oseke, kao i jakih talasa koji uzrokuju kretanje susjednih plovila, te često dovode do oštećenja plovila i pristaništa.
Ova lična situacija bila je jedan od glavnih motiva koji me je inspirisao da pronađem efikasno rješenje za ovaj problem.
Razvio sam dvije vrste mehaničkih uređaja za ručno vezivanje plovila, koji su se pokazali izuzetno efikasnim.
Ovi inovativni sistemi već su prepoznati od strane Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu.
Testirali smo ih punih dvije godine, tokom kojih smo usavršavali prototipove, a zatim ih pripremili za serijsku proizvodnju. Uskoro će biti dostupni na tržištu po povoljnoj cijeni.
Istovremeno, razvio sam i automatski uređaj namijenjen za luksuznije korisnike, koji može da privezivanje obavi za sve vrste plovila - od rekreativnih do vojnih brodova.
Ovaj najnoviji izum predstavlja vrhunac mog rada na unapređenju sigurnosti i efikasnosti privezivanja, i siguran sam da će značajno doprinijeti razvoju i modernizaciji pomorske industrije-objasnio je Vuljaj.
Njegov uređaj, koji kontinuirano prati tačku privezivanja bez obzira na talase, već je dobio preliminarno odobrenje Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO), a evropski patent stekao je, kako kaže, bez ikakvih prigovora.
Vuljaj, koji je samo u 2023. godini podnio rekordnih šest patentnih prijava, je kazao da godišnji budžet za sve pronalazače u Crnoj Gori iznosi svega 20.000 eura, za šta je ocijenio da ne pokriva ni troškove jednog evropskog patenta.
Kreativnost neiskorišćena zbog nedostatka podrške
Izum Vuljaja, prema ocjeni međunarodnih eksperata, ima potencijal da zamijeni tradicionalne metode vezivanja brodova širom svijeta.
U razgovoru za “Vijesti”, Vuljaj je naglasio da su “plovila jedno od najstarijih i najvažnijih prevoznih sredstava u svijetu”, a njihovo vezivanje “i danas predstavlja ključnu komponentu sigurnosti i efikasnosti u pomorskom saobraćaju”.
Njegv izum, kako je objasnio, omogućava automatsko privezivanje, a ključne prednosti uključuju maksimalno iskorištenje prostora u pristaništu, eliminaciju potrebe za visokokvalifikovanim osobljem, samostalno privezivanje i odvezivanje od strane jednog operatera, mehaničke sigurnosne zaštite, smanjenje rizika od ljudskih grešaka, prevenciju sudara, te kontinuirano praćenje tačke privezivanja bez obzira na morske uslove.
On je istakao i da je razvio i automatski uređaj namijenjen za luksuznije korisnike, koji može privezivanje da obavi za sve vrste plovila - od rekreativnih do vojnih brodova.
-Ovaj najnoviji izum predstavlja vrhunac mog rada na unapređenju sigurnosti i efikasnosti privezivanja, i siguran sam da će značajno doprinijeti razvoju i modernizaciji pomorske industrije.
Trenutno, prototip automatskog uređaja za privezivanje plovila je u fazi funkcionalne potvrde i prvih testiranja.
Urađen je s podrškom vaučera Fonda za inovacije i mojim ličnim učešćem, što je omogućilo da se realizuje prvi radni model koji uvjerljivo potvrđuje osnovnu funkcionalnost i efikasnost ovog rješenja.
Iako je sprovedeno testiranje u realnim uslovima, ono je bilo izvedeno na ograničenom budžetu, a prototip je pokazao izuzetnu funkcionalnost i stabilnost.
Međutim, ovaj prototip je tek početak i daleko je od finalnog rješenja.
Preostaje izrada više prototipa od adekvatnih materijala otpornih na koroziju i klimatizovane uslove, s ciljem da odgovaraju svim vrstama plovila, od manjeg do većih brodova.
U okviru sljedećeg faznog procesa, planiramo razviti i testirati više prototipa koji će biti prilagođeni različitim veličinama i vrstama plovila, koristeći otpornije i dugotrajnije materijale.
Ovaj korak je od presudnog značaja za usavršavanje finalne verzije uređaja-kazao je on.
Vuljaj je odlučio da patentnu zaštitu obezbijedi preko najzahtjevnije moguće međunarodne rute - PCT prijave pred Svjetskom organizacijom za intelektualnu svojinu (WIPO).
-Proces zaštite za ovaj i sve moje pronalaske pokrećem putem PCT prijave pred Svjetskom organizacijom za intelektualnu svojinu (WIPO), kako bih sigurno ušao u regionalne zone zaštite.
Činjenično je da je jednostavnije i brže ostvariti evropski (EP) ili američki (US) patent direktno, bez potrebe za PCT procedurom.
Međutim, ako želite veću i širu zaštitu na međunarodnom nivou, takav pristup je rizičan, jer postupak ispitivanja može trajati i više od 12 mjeseci-kazao je on.
Automatski uređaj za vezivanje plovila, inovacija koju je razvio Sokolj Vuljaj, dobio je najviši stepen globalne zaštite kroz PCT prijavu i postao prvi unitarni patent iz Crne Gore priznat od strane Evropske patentne organizacije.
Kako je objasnio sam pronalazač, riječ je o najzahtjevnijem putu dobijanja patenta, jer se PCT (Patent Cooperation Treaty) prijava podnosi na ocjenjivanje najstrožim institucijama - Međunarodnoj pretraživačkoj službi (ISA) i Evropskoj patentnoj organizaciji (EPO).
Te institucije rigorozno provjeravaju da li su ispunjeni svi zakonski uslovi za priznanje patenta.
Upravo zato, kaže Vuljaj, pozitivan ishod PCT postupka donosi najvišu moguću zaštitu - njegov rezultat važi u 193 države članice Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO).
Tokom 2023. godine, njegov pronalazak dobio je preliminarno odobrenje upravo od WIPO-a, koje, kako ističe, u potpunosti potvrđuje da su ispunjeni svi kriterijumi za priznanje patenta.
To, prema njegovim riječima, predstavlja prvi veliki uspjeh jednog crnogorskog pronalazača pred ovom međunarodnom organizacijom.
Važnost PCT prijave dodatno je potvrđena i od strane EPO-a, koji je u izuzetno kratkom roku odobrio evropski unitarni patent.
Kako naglašava Vuljaj, to je istorijski uspjeh - jer je riječ o prvom unitarno priznatom patentu u Evropskoj uniji koji je nastao od strane crnogorskog pronalazača.
Podršku koju je dobio kroz program “Vaučeri za patentnu zaštitu i razvoj pronalaska” Vuljaj ocjenjuje kao izuzetno značajnu i presudnu za njegov inovatorski put.
Kako ističe, bez te pomoći vjerovatno ne bi imao dovoljno hrabrosti da ideje pretoči u konkretna rješenja, da ih zaštiti i pripremi za komercijalizaciju.
-Takva podrška predstavlja pravi životni preokret za početnike i male inovatore. Ona im pruža sigurnost i motivaciju da istraju i unapređuju svoja rješenja-kazao je Vuljaj.
Ipak, uz priznanje važnosti programa, upozorava da je finansijska podrška koju on obuhvata godinama bila daleko od dovoljne.
Prema njegovim riječima, ona ne pokriva ni 15 odsto stvarnih troškova potrebnih za dobijanje, zaštitu i održavanje patenta.
-U Crnoj Gori ima mnogo talentovanih i inovativnih ljudi koji žive prosječno, a njihova kreativnost ostaje neiskorišćena upravo zbog nedostatka sistemske i finansijske podrške.
Ako bismo obezbijedili konkretniju i stabilniju pomoć, vjerujem da bismo podstakli razvoj raznih oblasti nauke i tehnologije, što je u interesu ukupnog razvoja države-poručuje Vuljaj.
Vuljaj upozorava da se u Crnoj Gori često brkaju osnovni pojmovi poput inovatora, pronalazača i korisnika inovacija, te da se zaštita intelektualne svojine pogrešno tumači i primjenjuje, što otvara prostor za manipulacije i kršenje prava.
Kako ističe, pronalazač je onaj ko stvara novo i originalno tehničko rješenje, dok inovator razvija postojeće ideje na novi način, a preduzeća koja primjenjuju inovacije jednostavno koriste već razvijene tehnologije.
Kritikuje praksu Zavoda za intelektualnu svojinu koji, bez nadležnosti za tehničku pretragu, izdaje rješenja o priznanju patenta na deset godina, iako takav patent ne postoji u svjetskoj praksi, već samo korisni modeli ograničenog dejstva.
Vuljaj smatra da se u Crnoj Gori nerijetko i prijave za patente pogrešno prikazuju kao priznati patenti, čime se širi lažna slika o inovatorskim uspjesima.
Posebno ukazuje na problem finansiranja - iako postoji program vaučera, godišnji budžet od 20.000 eura smatra nedovoljnom i diskriminatornom podrškom za sve pronalazače, pri čemu su mu u 2024. godini odbijeni zahtjevi za povrat WIPO i EPO taksi i izradu prototipa jer su sredstva već bila potrošena.
Vuljaj ističe da trošak validacije jednog evropskog patenta prelazi 45.000 eura, pa je teško očekivati podršku za više istovremenih prijava.
Zbog toga apeluje na uvođenje sistemske, stabilne i veće podrške inovatorima, uz jasno razgraničenje pojmova i odgovornosti.
Mladima koji imaju ideje savjetuje da rade organizovano, istraže stanje tehnike, potraže mentore i ne odustaju pred preprekama, jer, kako kaže, “uspjeh se ne može sakriti ni od jedne sile ili vlasti”.
Kad je stala muzika, okrenuo se inovacijama
Vuljaj ističe da je u jednoj godini podnio najviši broj patentnih prijava pred Svjetskom organizacijom za intelektualnu svojinu (WIPO), dodajući da smatra da je važno pojasniti razlog tog uspjeha.
Gotovo četiri decenije profesionalno se bavi muzikom, komponujući i aranžirajući preko 1.000 numera, kako kaže, za regionalne izvođače, ali i za svjetske zvijezde, poput Rite Ore.
Njegove orkestracije, kako navodi, “korišćene su tokom nekoliko njenih koncerata za kulminaciju atmosfere”.
Tokom 26 godina muzičke karijere, Vuljaj je u tandemu sa suprugom - autorkom više od 350 tekstova i brojnih video spotova postigao značajan uspjeh, uključujući i turneje širom svijeta, sve do pandemije koronavirusa.
-Za vrijeme pandemije, sve muzičke aktivnosti su pretrpjele ogroman pad... Bio sam potpuno isključen iz muzičkog svijeta na godinu dana-.
U tom periodu okrenuo se davno potisnutoj strasti - inovacijama.
-Stvorio sam sedam inovacija koje sam prvenstveno registrovao u Zavodu za patente Crne Gore-.
Njegovi pronalasci, za razliku od većine koji se oslanjaju na dorade postojećih tehnologija, “pripadaju različitim tehnološkim oblastima i rješavaju specifične probleme nezavisno od postojeće tehnologije”.
Ističe primjer tende i prekrivača za čamce koji “štiti od padavina i sunca uz dvostruko pretvaranje u djelić sekunde”.
Taj pronalazak je dobio evropski patent bez ikakvih prigovora.
Još jedan primjer je automatski uređaj za vezivanje plovila, koji rješava višedecenijski problem koji takođe nosi evropski patent.
-Dva moja izuma koja se bave konverzijom i proizvodnjom energije putem gravitacione sile pokazala su se pred WIPO-om kao tehnološki napredniji od postojećih rješenja u svijetu- kaže Vuljaj.
Pored njih, dva konvertera koji pretvaraju morske talase u električnu energiju, prema njegovim riječima, predstavljaju “nove morske i okeanske elektrane od postolja do generatora”, i višestruko su ispred trenutnog stanja tehnike.
-Trenutno, sedam mojih pronalazaka ispunjava sve uslove za patentiranje prema WIPO-u- navodi on.
Na pitanje kako uspijeva da razvije i zaštiti toliki broj ideja, odgovara da svaki izum mora proći složen i dugotrajan proces, od inicijalne ideje, preko detaljne pretrage međunarodnih baza podataka, do profesionalne prijave.
-Patentna prijava mora sadržati precizan opis i profesionalne crteže-naglašava, dodajući da je podrška porodice ključna:
-Zahvaljujući supruzi i ćerki, koje su takođe nadarene i snalažljive, uspio sam da razvijem inovacije koje su stekle međunarodno priznanje-.
Patentna borba: međunarodni uspjeh, domaća birokratija
Uprkos njegovim uspjesima, proces dodjele državne nagrade nije prošao glatko.
Vuljaj je otkrio da je istu nagradu 2023. godine odbio, jer su rezultati međunarodnog ranga koje je postigao ignorisani.
-Zamolio sam ministarku u MPNI Anđelu Jakšić-Stojanović da ponovo razmotri postupak dodjele... bilo je vrlo važno da me uvažava u svojoj odluci i postupku-.
Nakon što je obavijestio Ministarstvo da je Evropska patentna organizacija odobrila patent za njegov izum, uslijedila je, kako kaže, “modifikovana odluka u kojoj se briše moj međunarodni uspjeh iz 2023”.
Dodijeljene su dvije nagrade, sada uvećane, ali bez priznanja njegovih najvažnijih postignuća.
-Nagrade se dodjeljuju na osnovu postignutih rezultata u Crnoj Gori, poput podrške Fonda CG za razvoj inovacija, pri čemu odluka ne ostavlja mogućnost žalbe-.
Ipak, Vuljaj je, kako je kazao, taj izazov i nepravdu iskoristio kao dodatnu motivaciju za dalje radove, a nagradu od Ministarstva je u iznosu od 3.000 eura je odlučio da donira Osnovnoj školi “Mahmut Lekić” u Tuzima, a kako kaže, sa namjerom da pomogne u poboljšanju školskih uslova.
-...Uspio sam da ostvarim sedam međunarodno priznatih pronalazaka, koji u tehnološkom smislu nadmašuju trenutno dostupna svjetska rješenja.
Prema rezultatima Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, ovi moji pronalasci nadmašuju ukupni uspjeh svih drugih crnogorskih pronalazača od postojanja naše države do danas, čime sam doprinio razvoju naučno-tehnološkog obogaćenja naše zemlje na svjetskom nivou-kazao je on.
.jpg)