Bar, Crna Gora
21 Jul. 2025.
post-image

Fijasko u Starom gradu: Najstariji dio Budve već bilježi pad prometa za najmanje trećinu

Izvor: Vijesti

Autor, foto: Vuk Lajović

Stari grad je godinama unazad reper kakva će biti sezona u metropoli turizma.

Ako je suditi po padu prometa koji uveliko bilježe ugostitelji, a izdavaoci privatnog smještaja u najstarijem dijelu grada imaju u špicu ljeta praznih kreveta, Budvi se ne smiješi uspješna sezona.

Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve, vlasnik starogradskog restorana “Sambra” Aleksandar Jovanović za “Vijesti” kaže da je pad prometa u odnosu na prošlu godinu 20 odsto.

-Pored nekih objektivnih i dugogodišnjih problema, proglašenje Starog grada za tihu zonu je značajno uticalo na posjetu i pad prometa.

Govorim o restoranima, dok u ugostiteljskim lokalima je pad prometa znatno veći.

 Nažalost, veliki broj “fast food” objekata i vašarska ponuda značajno utiču na pad prometa i kvalitet turističke ponude u Starom gradu-ocijenio je Jovanović.

Jedan od vlasnika ugostiteljskog objekta u kontakt zoni Starog grada za “Vijesti” potvrđuje da taj lokal koji zavisi od emitovanja muzike bilježi pad prometa za najmanje skoro 40 odsto jer gostiju nema niti se zadržavaju.

Prema riječima vlasnika popularnog starogradskog lokala “Mozzart” Starograđanina Luke Vučkovića predsezona je bila rekordna.

-Međutim, kako smo se približavali julu tako su parametri polako počeli da se približavaju prošlogodišnjim.

Sada je teško predvidjeti u kom pravcu ćemo ići u narednom periodu.

Pored brojnih problema koje, inače, kao destinacija imamo, ove godine je tu još i gradnja bulevara Tivat - Jaz koji jeste problem, ali ne toliki koliki se predstavlja.

 Imamo proteste u Srbiji, rat na Bliskom istoku i Ukrajini, a sve su to destinacije s kojih nam, inače, dolaze brojni posjetioci-kaže u razgovoru za “ Vijesti” Vučković.

Ono što ohrabruje, kako naglašava Vučković, je to da i dalje postoji velika želja kod turista za Crnom Gorom kao destinacijom, a posebno za Budvom.

-Na nama je samo da napravimo sadržaje kako bi se ta želja realizovala, a mi kao destinacija prihodovali.

Jako važna stvar je da nas država pokuša razumijeti u vezi s radnom snagom.

Jako teško se dolazi do radnika, postoji brojna papirologija koja treba da se ispoštuje, posebno za strance, a takođe i rokovi.

 I niko ne garantuje da će taj radnik ostati u firmi. Isto moramo imati u vidu da je u odnosu na prošlu godinu i PDV na hranu povećan, pa samim tim mislim da su i određene cijene skočile.

Tako da smatram da su sve to u manjem ili većem dijelu teme o kojima mora da se sjedne i razgovara nakon sezone.

Gledano sa stanovišta ugostiteljstva, tu moramo obavezno čuti hotelijere, takođe kolege koji su na plažama i sve druge koji čine ponudu Crne Gore i Budve-kazao je Vučković.

Što se tiče popunjenosti privatnog smještaja u Starom Gradu, izdavalac Starograđanin Petar Antonioli ističe da gostiju skoro i da nema.

-Da se cijene ne obaraju toliko nisko, ne bi ni bilo gostiju u Starom gradu.

A sve to zato što su nam raskopani putevi Tivat - Budva, otežan pristup za ljude koji žive u Starom gradu, pa samim tim i goste...

Sve vrijeme isti problem se ne rješava, a to je galama od ponoći do tri, četiri sati izjutra.

Tu galamu pravi dvadesetak istih ljudi sa dva-tri mjesta i to je svima poznato.

 Zakon se striktno primjenjuje za žitelje Starog grada, dok ostali privrednici u Starom gradu mogu da rade šta žele, kad žele i kako oni žele-ocijenio je Antonioli.

On naglašava da smo od jedne svjetski poznate destinacije postali “kliše” destinacija.

-Nemamo autentičnost. Što znači da smo izgubili identitet.

Jedino što je ostalo su zidine i Stari grad koje su pod žestokim napadom divlje gradnje, a prepušteni pohlepi pojedinaca od strane svih institucija.

Tako da nam gosti dolaze na noć ili dvije, pa idu negdje da se odmore i uživaju.

Sobe s pogledom sada nemaju privatnost, a za noćenje u Starom gradu su potrebne dodatne zvučne izolacije.

Što se tiče hvalospjeva nadležnih, na to smo navikli iako svi znamo da već duži period idemo ka lošijem kvalitetu ponude.

Samim tim ne možemo očekivati bolje goste.

Ko želi da se izoluje u Starom gradu, kada svakodnevno mora da pazi da ga ne udari neki motor ili trotinet, da ne može da otvori prozor od sobe zbog zadaha pregorjelog ulja od krompira i na kraju da ga svaku noć budi par ljudi u dva ujutru urlajući sporednim uličicama?

Ovaj grad porezom hrani više od pola Crne Gore i ne zaslužuje ovako crn tretman-zaključio je Antonioli.

Starograđanin Đorđe Zenović smatra da je Crna Gora imala četiri “gratis sezone” do korone (2015, 2016, 2017. i 2018. godinu) koje su nam “poklonili” konkurenti na tržištu Grčka, Turska i Hrvatska.

-Što zbog političkih situacija, što zbog prirodnih katastrofa, što zbog unutrašnjih sukoba izazvanih poreskom politikom, Crna Gora je ni kriva ni dužna te četiri godine bilježila određeni nominalni rast noćenja i prihoda.

Nakon korone imali smo još tri “gratis” sezone (2021, 2022. i 2023), ovoga puta zbog rata u Ukrajini i dolaska i ostanka velikog broja ljudi s tog područja.

 Mi smo naravno odmah zaključili da je to zato jer smo najbolji i najljepši i zato što nebo nije niđe ovako plavo, pa se nismo ni trudili da iskoristimo šansu i poboljšamo uslove i turistima i nama, da popravimo loše i upristojimo ponudu.

Ne, mi smo shvatili da to tako treba i da će nam sama od sebe svaka naredna sezona biti sve rekordnija.

Nešto slično se desilo i 90-ih godina kada smo bili zatvoreni, pa su nam jedini gosti dolazili iz Srbije, pa čim smo počeli da zbacujemo lance sankcija i embarga te iste ljude nazivali raznim pogrdnim imenima-naglasio je Zenović, koji je i odbornik grupe građana “Pokret za Grad”.

Te “gratis sezone”, kako dodaje, “nismo upravo tako i shvatili i pozabavili se sobom, ne bismo li prevencijom izbjegli sudbine pomenutih država”.

-Ad hok odluke na državnom i lokalnom nivou, bez ikakve strategije i promišljanja godinama su zbunjivale i privrednike i turiste.

Za to vrijeme konkurencija u regionu je vrijedno i mudro radila na sebi i onom što nude.

Kao rezultat svega toga dogodila se ova sezona, koja uopšte nije loša nego baš kakva treba da bude, možda čak i odlična kakva bi mogla ili trebalo da bude. Ili kakve će biti iduće.

Jer kao i 2014. i 2004. imamo istu sliku. Neukus, nevaspitanje, bahatost, cijene koje nisu odraz kvaliteta. Čast izuzecima- kazao je Zenović.