Županović: Gost će uvijek platiti kvalitet, ali ne i linearno podizanje cijena svake godine
Izvor: Radio Kotor
Autor: Predrag Nikolić
Foto: Privatna arhiva
Sve skuplji smještaj i ugostiteljske usluge doprinosi da turistički proizvod Kotora bude prilično nekonkurentan, ocijenio je prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam i zamjenik predsjednika UO Fakulteta za saobraćaj, logistiku i komunikacije Univerziteta Adriatic.
U emisiji “032” Radio Kotora ponovio je da poboljšanje stacionarnog turizma stvara novac bez opterećenja destinacije, a da se kruzing mora svesti u optimalne mjere budući i da se prema EU indikatorima, kada je u pitanju “carring capacity” - održivost destinacije, vrlo lako može zaključiti da je Kotor, u periodu od marta pa skoro do oktobra, u “crvenoj zoni” u smislu održivosti njegovog užeg urbanog jezgra.
Ističe da će gost uvijek platiti kvalitet, ali apsolutno ne i linearno podizanje cijena svake godine.
-Prema dostupnim podacima na nivou Crne Gore imamo pad u kolektivnom smještaju od 3,5 %, najviše uzrokovan padom na zapadnoevropskim tržištima, pretežno njemačkom.
I u drugim klasterima, baltičkih i zemalja Beneluksa, takođe imamo pad u kolektivnom smještaju.
Što se tiče privatnog smještaja pad je od 11,8 % najviše zahvaljujući padu sa emitivnog tržišta Ruske federacije, ali i sa regionalnih tržišta Albanije, Srbije i Kosova.
Sličan trend je i kada je riječ o kolektivnom smještaju u Kotoru, prevashodno zbog pada broja dolazaka sa emitivnog tržišta Turske.
Što se tiče individualnog smještaja, nemamo zvanične podatke po opštinama.
S obzirom na sve faktore, kao što su određeni radovi na Jadranskoj magistrali, otežani transfer gostiju gdje imamo mali “roster” kada je u pitanju aviodostupnost, ne mogu da kažem da sam preveliki optimista kada je ova sezona u pitanju-kaže Županović.
Mišljenja je da Kotor istovremeno može očuvati svoj prepoznatljiv kulturni identitet i biti snažan turistički brend.
-Subjektivan sam kada je Kotor u pitanju.
Kotor je za mene više od grada, brend Crne Gore u svakom smislu, ne samo u kulturnom i turističkom, već i kada su u pitanju njegova prošlost, istorija i ljudski resursi koje je iznjedrio.
Kotor apsolutno može da zadrži svoj izgrađeni i mukom stečeni status pod zaštitom Uneska i to uvijek svima treba da bude prioritet.
Znači, nijedan turistički kompleks ili gradnja ne može da dovede do toga da se taj status ugrozi.
Apsolutno sam protiv bilo kakvog turističkog ulaganja koje bi dovelo do iole značajne deterioracije u tom smislu.
Međutim, vidimo da imamo ipak neke negativne tendencije u tom dijelu, da u odnosu na prethodni popis imamo nekoliko stotina stanovnika manje, a nekoliko hiljada stanova više, pa se pitam za koga se grade i kome su potrebni.
Na koncu, ne samo na području Kotora nego i čitave Crne Gore, proizvodi se jedan “bumerang” efekat, a to je značajno veća cijena stana što onemogućava mlađim i srednjim naraštajima da riješe svoje stambeno pitanje.
Došli smo u situaciju da ga je maltene nemoguće riješiti-kaže Županović.
S druge strane, ukazuje na strane direktne investicije i udio ulaganja u stanogradnju, kao najlakši vid zarade i profita investitora.
-Njihova participacija značajno je veća nego recimo 2020. ili 2021.
Značajno manje je procentulno ulaganje u banke i kompanije, a s druge strane, ako posmatramo apsolutne iznose kada je u pitanju ulaganje u stanogradnju, vidjećemo da je taj, nakon jednog značajnog rasta do 2021. odnosno od 2022. do 2024. u apsolutnom iznosu konstantan na oko 450 do 460 miliona eura godišnje-kaže Županović.
S druge strane, kako ističe, život značajno poskupljuje.
-Cijene hrane u posljednje tri godine poskupile su oko 33 %.
Ono što vidim kao veliku barijeru, kada je crnogorski, a time i kotorski turizam pogotovo u pitanju, jeste cjenovna politika.
Činjenica je da su po zvaničnim podacima od prvog januara 2022. do kraja marta 2025. usluge u turizmu, uključujući smještaj i ugostiteljske usluge, poskupili 43,2 %.
To naš turistički proizvod i u Kotoru i u Crnoj Gori čini prilično nekonkurentnim.
Signifikantan primjer, koji jednostavno upućuje na to da su gosti iz regiona već prošle godine imali neke druge tendencije, što zbog bolje cestovne i aviodostupnosti, što zbog cjenovnog približavanja sa Hrvatskom, je činjenica da je ova zemlja sa tržišta Srbije, BiH i Kosova, imala preko 500.000 noćenja više u 2024. u odnosu na 2023. godinu i preko 130.000 dolazaka više-kaže Županović.
Smatra da svima mora biti jasno “da će gost uvijek platiti kvalitet, ali apsolutno ne i linearno podizanje cijena svake godine”.
-Kažu podignut je PDV 15 % i ja sam to kao opravdan razlog notirao u nizu slučajeva. Međutim to nije jedini razlog.
Mi imamo rast cijena iz godine u godinu. Tačno je da su određeni efekti “Evrope sad 2” takođe uticali na povećanje troškova u turizmu, ali ne u ovoj mjeri sigurno-kaže Županović i podsjeća da je “Evrope sad 1” samo dovela do prelivanja iz jednog dijela bruto zarade u drugu, odnosno da nije uticala na povećanje zarada.
Ističe da Kotor mora raditi na poboljšanju stacionarnog turizma.
-Opet ću navesti primjer Opatije koja sa samo 14 hotela ima 50 dvorana i 6.000 sjedišnjih mjesta za konferencije, gdje se godišnje održi preko 50 poslovnih i naučnih skupova i konferencija.
Tu se stvara novac a da se ne opterećuje destinacija. To je indikator da Kotor mora ići u tom pravcu ako želi da umanji gužve i da bude drživ kao destinacija.
Takođe, koliko god to bude zvučalo jeretički, ja i dalje mislim da Kotor ne može da se oslanja na kruzing turizam i da se to mora dovesti u neke optimalne mjere.
Kotor jednostavno ne može da izdrži ovoliki pritisak na infrastrukturu.
Na interentu imate osnovne EU indikatore kada je u pitanju “carring capacity” i održivost destinacije i vrlo lako se može zaključiti da smo u periodu od marta pa skoro do oktobra u “crvenoj zoni” kada je u pitanju održivost užeg urbanog jezgra.
Svakako da se tog vida turizma (kruzing) ne treba odreći, već ga optimizovati, jer Kotor kao jedna mala sredina to ne može da izdrži.
Mišljenja sam i da Kotor mora da ima sopstveni javni saobraćaj prije svega u funkciji smanjenja pritiska na uže urbano jezgro i manjeg korištenja automobila, što bi značajno smanjilo sadašnje gužve-ocijenio je Županović.
.jpg)