Perast: Predstavljeno X izdanje almanaha Lirica
Izvor: Radio Kotor
Autorka, foto: Tamara Vuković
U okviru nedavno završenog 24. Međunarodnog festivala klapa Perast u Muzeju grada Perasta predstavljeno je deseto izdanje almanaha Lirica, zbirke pod nazivom Peraške počasnice, po zapisima Andrije Balovića, peraškog župnika iz 18. vijeka.
Predsjednica NVO Međunarodni festival klapa Perast Tina Braić Ugrinić pročitala je recenziju Jure Šaban Stanića, koji će, kako je navela, od naredne godine biti i umjetnički direktor Festivala.
Urednik ovog izdanja Lirice, Slavko Dabinović, istakao je da deseti broj periodične publikacije donosi četrdeset notnih zapisa na tekstove počasnica.
-Namjera uredništva bila je da se na jednom mjestu zabilježi i sačuva pisana baština u formi pjesama i prezentira zainteresovanoj publici, kako bi se dao doprinos višestoljetnim naporima u očuvanju ostavštine naših predaka.
Ovdje se, na poseban način, kroz muzičku obradu tekstova, odaje Baloviću počast, kako bi se njegov trud u sakupljanju narodnih pjesama otrgnuo od zaborava i sačuvala uspomena na bogatu perašku kulturnu i književnu baštinu, te na taj način održala živom za naraštaje koji dolaze.
Pjesme počasnice date u ovom broju Lirice dobile su dodatnu vrijednost zahvaljujući muzičkoj obradi maestra Maria Katavića, kompozitora iz Sarajeva, urađenoj prema uzorima sačuvanih starih napjeva iz Perasta.
Maestro Katavić je dugogodišnji saradnik Festivala klapa u Perastu, kome je uredništvo, u znak pažnje, posvetilo šesti broj ove cijenjene publikacije.
Ovaj, može se reći jubilarni broj Lirice, potkrijepili smo i tekstovima koji na stručan način prikazuju i analiziraju pjesme počasnica – prilozima dr Zlate Marjanović, etnomuzikološkinje, zatim izvodom iz naučnog rada Hatidže Krnjević „Lirski istočnici“, te naučnim prikazima profesora sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Adnana Čirgića i Aleksandra Radomana, koji su nas sa pozicija struke upoznali sa pojavom počasnica-kazao je Dabinović.
Autor, maestro Mario Katavić, istakao je da je ideja za bavljenje ovom temom potekla od pokojne dr Zlate Marjanović.
-Dok je bila u postelji, telefonski mi je diktirala Balovićeve počasnice koje sam zapisivao u svesku – bila je to njena ideja, kao i ideja Jaminke Šeke i Mikana Kovačevića, koji su tada bili uključeni u rad Festivala.
Napravio sam preko 400 obrada peraških pjesama – od Kube, Kuhača, Vide Matjan, i sve ostalo što sam pronašao.
Sve je to komponovano za klape da se može izvoditi, ali bih najviše volio da se te pjesme i snime.
Da se snimaju bokeljske pjesme, jer u Boki ne možete čuti pravi snimak bokeljskih pjesama – to su uglavnom pjesme iz Hrvatske.
A vjerujte, obišao sam svijet kao muzičar – mnoge velike zemlje, poput Amerike, ponosile bi se da imaju bar jedan posto ovakvog muzičkog nasljeđa kakvo ima Perast-kazao je Katavić.
.jpg)