Bar, Crna Gora
25 Jun. 2025.
post-image

Zeković: Dopunjena krivična prijava zbog masakra u Baru

Foto: Ilustracija, polaganje vijenaca na mjesto masakra/Feral.bar

Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Crne Gore izvršena je dopuna krivične prijave podnijete krajem februara 2025.  protiv nepoznatih starješina i pripadnika Desete crnogorske udarne brigade zbog izvršenog zločina u Baru, 1. aprila 1945. godine, nad prislino mobilisanim regrutima Narodnosolobodilačke vojske Jugoslavije, uglavnom pretežno albanske i bošnjačke nacionalnosti, porijeklom sa Kosova.

-Zvanični, vojni, podaci (Vojni arhiv u Beogradu), potvrđuju da se masakr u Baru nesporno dogodio i da se žrtve nadalje ne mogu negirati.

Ovi izvještaji, upućeni višim komandama, nosili su i oznaku “povjerljivo” ili “strogo povjerljivo”.

Ubijena su najmanje 452 regruta albanske i bošnjačke nacionalnosti, dok je njih 104 ranjeno.

Egzekuciju su izvršili pripadnici X crnogorske udarne brigade kojoj su regruti predati na sprovođenje od Skadra do Bara.

Radi se o istoj brigadi čiji su pripadnici i na Cetinju, novembra 1944. godine, izvršili ratni zločin nad civilnim stanovništvom.

Nekoliko partizanskih generala je kasnije osudilo taj zločin nazvavši ga “metkom đaka ponavljača”.

Brojni kosovski i albanski istoričari, univerzitetski profesori i aktivisti za ljudska prava koriste podatke o mnogo većem broju ubijenih ali sam se, kao podnosilac krivične prijave SDT, držao zvaničnih, dostupnih, podataka, iz nespornih vojnih izvora-saopštio je danas Aleksandar Saša Zeković, aktivista sjećanja i član Građanske inicijative “21. maj”.

-Dopunom prijave dostavio sam izvode iz knjige “Sjećanja, razmišljanja, reagovanja”, autora

B

o

š

ka Đuričkovića




, u izdanju Vojnoizdavačkog i novinskog centra Beograd 1990.

Cijenim da je knjiga korisna za dalje postupanje u konkretnom predmetu i rasvjetljavanje događaja.

Đuričković je sproveo i vodio prvobitnu istragu, i ustanovljeno je ono što je naveo u svojim memoarima.

Istraga je kasnije nastavljena u Beogradu “kada su preduzete i određene mjere kažnjavanja”.

Đuričković je inače bio politički komesar Primorske operativne grupe u čijem je sastavu, od sredine februara 1945, ostala samo X crnogorska brigada.

Jedno vrijeme, koje uključuje i događanja u Baru, po sopstvenom priznanju, je bio i njen komadant-dodaje Zeković.

Narodni heroj Jugoslavije i general Jugoslovenske narodne armije (JNA) Boško Đuričković, u svojoj memoarskoj knjizi potvrđuje da se masakr u Baru dogodio, ističe Zeković.

-Đuričković je naveo da je jedan regrut albanske nacionalnosti, u neposrednoj blizini Bara, ispred Biskupije, tokom odmora, ubio crnogorskog sprovodnika.

 Ostali sprovodnici nijesu uspjeli da identifikuju odgovornog. “Tu se dogodio incident koji je kasnije eskalirao u tešku tragediju”, ocijenio je Đuričković.

Ubrzo poslije masakra u Baru, Primorska operativna grupa je rasformirana.

Đuričković u svojim memoarima, kao ključni pretpostavljeni starješina, potvrđuje da se incident dogodio, da je sprovedena istraga koja je kasnije nastavljena u Beogradu, konkretno navodi broj ubijenih i ranjenih regruta, potvrđuje da su pogubljeni od strane X crnogorske udarne brigade kao i neselektivnost u postupanju uz navođenje mogućih motiva takvog postupanja prema Albancima i Bošnjacima regrutovanim sa Kosova-navodi Zeković.

On je ukazao i da SDT ima načina da obezbijedi pristup postojećoj arhivskoj građi u zemlji i inostranstvu, ali i da dođe do novih saznanja “koja će pomoći rasvjetljavanje smrti tolikog broja regruta”.

-U prilog tome ide i nedavni poziv Evropske komisije “da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije, te da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe JNA kako bi se temeljno istražili i evenutalni zločini iz komunističkog perioda”.

Odlučna borba protiv istorijskog revizionizma, da bi bila progresivna i uspješna, treba da podrazumijeva prestanak negiranja Ili ćutanja o zločinima nad nevinim civilnim žrtavma rata i poratnog perioda koji su stradali iz ideoloških ili klasnih razlika-zaključio je Zeković.