 (1).jpg)
Šušanjska tradicija za Spasovdan: Izlazak vjernika Kotorske biskupije na Velju mogilu
Autor: don Dejan Turza
Foto: Privatna arhiva
Tradicionalno na svetkovinu Spasovdana, Uzašašća Gospodinova, 29. svibnja/maja, vjernici iz Šušanja (Kotorska biskupija) u Baru i okolice, unatoč lošem vremenu, nastavili su višestoljetnu tradiciju okupljanja na Veljoj mogili – mjestu koje povezuje vjeru, zajedništvo i lokalnu povijest.
Dan je započeo svetom misom koju sam u crkvi sv. Petke predvodio kao upravitelj župe.
U svojoj propovijedi, nadahnutoj otajstvom Uzašašća Gospodinova, istaknuo sam kako Isus nije otišao da nas napusti, već da nam pripremi mjesto u Očevu domu.
Uzašašće nas ne odvaja od Krista, nego nas još dublje povezuje s Njegovom prisutnošću u Duhu Svetom, a naš pogled, iako uprt u nebo, treba se pretočiti u konkretna djela ljubavi ovdje na zemlji.
Nakon mise, vjernici su se u procesiji, moleći Litanije svih svetih, uputili prema Veljoj mogili.
Po običaju, sa sobom su nosili kamenje – po jedan kamen za svakog člana obitelji – koje su položili na vrh mogile kako bi „gomila rasla".
Ovaj simboličan čin izražava vjeru u duhovni kontinuitet i povezanost s precima.
Na samom vrhu mogile, nakon molitve, s križem u ruci blagoslovio sam okupljeni narod, kao i cijeli kraj, na sve četiri strane svijeta.
Prema usmenoj predaji, oko 1920. godine, zbog lošeg vremena, svećenik tada nije izišao na mogilu, što su mještani protumačili kao uzrok potresa koji je tog dana pogodio Bar.
Od tada, bez obzira na vremenske uvjete, običaj izlaska na mogilu se ne prekida.
Velja mogila nastala je kao ilirska grobnica i, uz izuzetak Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, smatra se najvećom grobnicom u Crnoj Gori.
Sam naziv „mogila" označava grobnu cjelinu nastalu nabačajem kamenja na prvobitni grob.
U barskoj općini postoji na desetine takvih tumula, no nijedan nije impozantan kao Velja mogila.
Smještena na istaknutom položaju iznad naselja Šušanj, vidljiva je iz velike udaljenosti – i s mora i s kopna.
Građena je od kamenog nabačaja, ima kupasti oblik sa zatupastim vrhom, visoka je nešto više od sedam metara, a promjer joj iznosi oko 30 metara.
Ono što Velju mogilu čini jedinstvenom među svim tumulima u Crnoj Gori jest činjenica da je jedina koja se i dalje aktivno koristi u vjerske svrhe – kao mjesto godišnjeg hodočašća katoličkih vjernika na Spasovdan, čime se održava snažna veza između starine i suvremenog duhovnog života zajednice.
.png)
