.jpg)
Jovović: Pad prihoda u turizmu nastavljen, strategije istekle, privreda zabrinuta
Izvor: Vijesti
Autor: Goran Kapor
Foto: Naslovna Media Biro
Prošlogodišnji pad prihoda u turizmu nastavljen je i u prva tri mjeseca ove godine - ostvareno je 10 odsto noćenja manje nego lani, a zbog kašnjenja u pripremi sezone u mnogim segmentima, turistička privreda ima umjerena očekivanja u pogledu rezultata.
To je za “Vijesti” ocijenio predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva u Privrednoj komori (PKCG) Ranko Jovović, upozorivši da su, iako je turizam glavna ekonomska grana, istekle najbitnije državne strategije i ne postoje važeće - Strategija razvoja turizma, Strateški marketing plan i Strategija razvoja ljudskih resursa u turizmu.
On navodi da Ministarstvo piše novi zakon o turizmu i ugostiteljstvu bez uključenja turističke privrede.
Ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, ocijenio je da je neophodno preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponude, unapređenju avio-dostupnosti, putne infrastrukture...
Kako vidite početak ovogodišnje turističke predsezone? Imate li podatke o turističkom prometu u prva tri ili četiri mjeseca i koliko je to u odnosu na iste periode prethodnih godina?
-Prema podacima Monstata, u periodu januar - mart 2025. godine u kolektivnom smještaju ostvarena su 129.704 dolaska, što je za 6 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Broj ostvarenih noćenja u kolektivnom smještaju je za isti period manji za 4 odsto u odnosu na 2024. godinu i iznosi 289.386.
Ako posmatramo ukupan smještaj (kolektivni i individualni) u periodu januar - mart 2025. godine ostvarena su 200.664 dolaska što je za 4 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Broj ostvarenih noćenja u ukupnom smještaju iznosi 1.188.866, što je manje za 10 odsto u odnosu na isti period 2024. godine.
Prema posljednjim dostupnim podacima Centralne banke Crne Gore, ukupni prihodi od turizma u periodu januar - mart 2025. godine iznose 88,4 miliona eura i manji su za 6,4 odsto u odnosu na isti period 2024. godine
Kako ste zadovoljni sa pripremama za ovogodišnju sezonu koje su trebalo da urade država, opštine i njihova preduzeća, nacionalna i lokalne turističke organizacije, Morsko dobro i ostali? Šta zamjerate i šta bi moglo biti bolje organizovano? Da li ste zadovoljni saradnjom sa tim institucijama?
-Turistička privreda izražava umjerena očekivanja u pogledu ljetnje turističke sezone, nakon što je prošle godine zabilježen blagi pad u ključnim pokazateljima, što opominje da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bismo imali nastavak opadajućeg trenda.
Podatak da se prvi put od obnove nezavisnosti, ako izuzmemo godinu pandemije, prihodi od turizma smanjuju u odnosu na prethodnu godinu, ukazuje da turizam kao strateška privredna grana u našoj državi trpi posljedice pogrešnih poteza u kreiranju turističke ponude, nedostatka dugoročnog plana i vizije razvoja i njegove nepotpune implementacije, kako na državnom tako i lokalnom nivou.
Napominjemo da je u toku izrada novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu bez učešća predstavnika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, da je Strategija razvoja turizma istekla ove godine, da nemamo usvojen Strateški marketing plan, a Strategija razvoja ljudskih resursa u turizmu je istekla još 2014. godine…
Foto: Feral.bar
Uz svima dobro poznati tok procesa sprovođenja tenderskih postupaka za ustupanje - zakup djelova morskog dobra prema Programu objekata privremenog karaktera što je važno pitanje za turističku privredu i uspješno odvijanje ljetnje sezone, i ove godine, nažalost, nedovoljno pripremljeni ulazimo u sezonu.
Podsjećamo da su na XV sjednici Odbora iz decembra prošle godine, zakupci tražili aneksiranje postojećih ugovora iz razloga što je tenderski postupak trebao otpočeti u oktobru prošle godine, da se kasni zbog dužine trajanja cijelog tenderskog postupka, kao i vremenskog trajanje pribavljanja svih neophodnih saglasnosti za dobijanje dozvola za rad.
Sektor turizma i dalje opterećuju brojni izazovi. Ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponude, unapređenju avio-dostupnosti i putne infrastrukture, kao i na prevazilaženju hroničnih izazova, poput problema sa čistoćom, bukom, sivom ekonomijom i nedostatkom kadrova.
Crna Gora mora uvesti strateški pristup razvoju turizma, sa fokusom na održivost, jednostavnije procedure, partnerski odnos između države i privrede i sistemsko rješavanje višegodišnjih problema.
U suprotnom, crnogorski turizam bi mogao izgubiti trku sa konkurencijom što bi moglo nanijeti dugoročnu štetu ekonomiji zemlje.
Koji su to glavni problemi poslodavaca iz oblasti turizma i ugostiteljstva? Kako vidite njihovo rješavanje? Kako je povećanje stope PDV-a uticalo na rad hotelijera i njihove cijene prema gostima?
-Karakteristika našeg turizma je koncentracija na relativno kratak period godine, a Crna Gora mora da bude prepoznata kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine.
Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjeveru.
Pored toga, ukidanje poreskih olakšica za izgradnju hotela visoke kategorije, koje su ranije stimulisale razvoj kvalitetne ponude u našoj zemlji, može usporiti investicije u visokokvalitetni smještaj, koji je neophodan za produženje sezone i privlačenje visokoplatežnih gostiju.
Već duže vrijeme se ukazuje na neophodnost bolje avio-povezanosti kako bi se povećao broj stranih turista.
Neophodno je da se opredijelimo za koncept razvoja aerodroma kao jednog od najznačajnijih resursa sa nemjerljivim uticajem na razvoj naše destinacije.
Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekfentnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima tokom cijele godine, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.
Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna aviokompanija Air Montenegro i prilikom definisanja prioritetnih tržišta i strateških ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi.
Za turističku privredu je važno da se obezbijedi završetak svih građevinskih radova i infrastrukturnih projekata i u roku da se realizuju sve planirane aktivnosti i blagovremeno pripremi turistička destinacija prije početka ljetnje sezone.
Foto: Feral.bar
Svjedočimo nezavršenim radovima na bulevaru od Tivta do Budve, što opterećuje cijeli primorski region i pristup Aerodromu Tivat.
Dodatno opterećenje u vidu povećanja stope PDV-a za usluge u turizmu sa 7 na 15 odsto, koje je stupilo na snagu 1. januara 2025. godine, nepovoljno će uticati na konkurentnost crnogorske ponude, posebno imajući u vidu konkurenciju u regionu kod kojih su ove stope znatno niže.
Povećanje poreskih opterećanja ne vodi nužno povećanju prihoda od poreza, već smanjenju naplate i povećavanju sive zone.
Povećati za 114 odsto cijenu bilo kojeg proizvoda je veoma rizičan potez, naročito ako se zna da turistički proizvod spada u cjenovno osjetljive proizvode, koje je potrebno dugotrajno pažljivo planirati, bez mogućnosti uticaja ad hoc rješenja.
Turistička privreda će tražiti vraćanje stope PDV-a na smještaj na pređašnji nivo.
Šta očekujete od ovogodišnje turističke sezone? Da li može biti bolje od prošlogodišnje?
-Zaključak sa sjednice Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, koja je održana 25. aprila u Skupštini opštine Budva, je da bez hitnog i koordinisanog djelovanja institucija, ključni problemi koji opterećuju turističku privredu prijete ozbiljnim posljedicama po uspješnost ljetnje sezone, održivost biznisa i ukupne javne prihode.
Na sjednici su predstavnici lokalne samouprave Budva, turističkih organizacija, privrede i državnih institucija otvoreno ukazali na višestruke izazove, čiji se efekti već osjećaju na terenu.
Prošlogodinšnji pad prihoda u turizmu, koji se nastavlja i u prvom kvartalu 2025. godine, predstavlja ozbiljno upozorenje i zahtijeva hitne i strateški promišljene mjere kako bi se izbjegao nastavak negativnog trenda, posebno u uslovima kada nedostaju ključni strateški dokumenti i kada je uključenost privrede u kreiranje zakonskih rješenja zanemarena.
Kašnjenja u sprovođenju tenderskih procedura za zakup djelova morskog dobra i neizvjesnost oko spremnosti kupališta mogu ozbiljno ugroziti početak sezone.
Bez jasnog strateškog pravca, čak i najveće prednosti koje Crna Gora ima kao destinacija, prirodne ljepote, raznovrsna ponuda i kulturno nasljeđe, mogu biti dovedene u pitanje
Aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta predstavljaju permanentan proces koji zahtijeva partnerstvo državne administracije i privrede, sa ciljem kreiranja adekvatnog zakonodavnog i strateškog okvira, te efikasnih mjera i instrumenata za jačanje konkurentnosti ekonomije i pojednostavljenje administrativnih procedura.
Crna Gora ima mnogo komparativnih prednosti kao turistička destinacija, od prirodnih ljepota, raznolikosti turističke ponude, visokog standarda kategorizacije u svim oblastima, izuzetnog bogatstva kulturnog i istorijskog nasljeđa, prisutnosti u skoro svim segmentima turističkog proizvoda.
Međutim, ukoliko ne budemo razvijali dostupnost destinacije i rješavali ostale infrastrukturne probleme sve nabrojane prednosti mogu biti ugrožene.
Foto: Feral.bar
Uspješno i kvalitetno upravljanje turističkom destinacijom preduslov je uspješnoj relizaciji turističkih sezona, a sve to zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost naše turističke ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora.
Stalni sezonac će teško zaživjeti bez jasnih subvencija nakon sezone
Šta se dešava u vezi obećanja o lakšem zapošljavanju stranih radnika u crnogorskom turizmu? Da li će to moći da se primjenjuje u ovogodišnjoj ljetnjoj turističkoj sezoni? Da li Granična policija, koja kontroliše strane radnike, treba da ima više razumijevanja za poslodavce i njihove probleme u pronalaženju radnika?
-Privrednici na sjednicama Odbora kao jedan od najvećih problema ističu nedostatak kvalifikovane radne snage.
Postupci za dobijanje radnih dozvola su spori, komplikovani i često neefikasni.
Ukazali su na to da radnici iz trećih zemalja čekaju mjesecima na dozvole, što im onemogućava da na vrijeme započnu rad.
Prioritet su aktivnosti na smanjenju izazova koji predstavlja nedostatak radne snage na sezonskim poslovima u turizmu uz dugoročno jačanje domaćeg stručnog kadrovskog potencijala.
Potrebno je omogućiti poslodavcima da u najkraćem roku i uz digitalizaciju i jednostavne procedure, bez odlaska na šaltere, obezbijede odgovarajuću radnu snagu za svoje potrebe.
Pored ovih mjera, važno je i dalje raditi na pojednostavljivanju procedura za registraciju i zapošljavanje stranaca.
To može djelimično ublažiti pritisak u sektorima sa izraženim deficitom kadrova, ali ne i zamijeniti potrebu za dugoročnim jačanjem domaćeg stručnog kadrovskog potencijala.
Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o stalnom sezoncu i Privredna komora je nakon konsultacije sa odborima udruženja, objedinjene komentare dostavila priređivaču zakona u predviđenom roku.
Privrednici su iskazali mišljenje da će institut “stalnog sezonca” teško zaživjeti, ukoliko država na precizan način ne bude definisala subvencije poslodavcima za period kada “stalni sezonci” ne budu radili.
U svakom slučaju će institut “stalnog sezonskog radnika” dati jedan pozitivan uticaj na tržište rada, ali on neće biti dovoljan.
Dugoročan potez koji bi mogao riješiti problem sa turističkim kadrom mogao bi biti potpuno otvaranje prema svim tržištima rada bez ikakvih ograničenja.
Svjedoci smo da uprokos svemu nema dovoljnog interesovanja domicilnog stanovništva za veliku većinu poslova iz oblasti turizma i ugostiteljstva.
Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.
Kako su brojne analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postupka i elektronska registracija zaposlenih predstavljao bi veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi.
Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno.
Omogućavanje elektronskog pristupa prema svim nadležnim institucijama, bez odlaska na šaltere, ubrzao bi postupak dobijanja dozvole za sezonski rad, prijavu i odjavu sezonskih radnika i poboljšao efikasnost sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu, doprinio porastu broja formalno angažovanih sezonskih radnika u ovom sektoru, kao i rastu budžetskih prihoda po osnovu plaćenih poreza i doprinosa-.
.png)
