.png)
Markoč: Naša je dužnost da, pored Žutice, sačuvamo i Barkinju, Drobnicu, Gloginju, Lumbardinu, Lumbardešu, Sitnicu, Šarulju
Izvor: Štampani časopis “Glas Mrkojevića” br. 6
Autor: Radomir Petrić
Foto: Privatna arhiva
Osvrt na aktuelno stanje i perspektivu maslinarstva u Mrkojevićima daje dr Marija Markoč, direktorica „Kuće maslina“ u Starom Baru.
Kako je Vaše stručno mišljenje o maslinarskom subregionu Mrkojevića?
– Maslinarstvo u Mrkojevićima oduvijek je bilo okosnica života, zamajac privredne djelatnosti koji je stanovnike ovog kraja odveo u svijet.
Mrkojevići predstavljaju izuzetno značajan maslinarski lokalitet ne samo za područje Opštine Bar, već i za cjelokupni crnogorski areal rasprostranjenja masline, koji je značajno pomjerio svoje granice.
Ono na čemu sam veoma zahvalna Mrkojevićima je to što su svoje maslinjake najbolje sačuvali, nikada ih se nijesu lako odricali niti dozvolili savremenim trendovima (mislim na napuštanje poljoprivrede i okretanje ka unosnijim privrednim granama) da odustanu od ove djelatnosti koja je utkana u sve što oni jesu.
Riječ je o lokalitetu koji se odlikuje jedinstvenom kombinacijom agroklimatskih uslova koji izuzetno pogoduju razvoju masline.
Jedna stara italijanska poslovica kaže da maslina uspijeva tamo gdje su joj obezbijeđene pet riječi koje počinju slovom „s“ – sunce (sole), suša (siccita), samoća (solitudine), sasso (kamen) i mir (silenzio).
Sve navedeno Mrkojevići daju maslini, a ona njima plod i maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta.
Kakav potencijal imaju stari zasadi?
– Stari zasadi, odnosno milenijumska stabla maslina autohtonog sortimenta su bogatstvo za koje tvrdim da nedovoljno cijenimo, nesvjesni smo onoga što imamo, odnosno koliku obavezu imamo da isto sačuvamo te koliki potencijal imamo u rukama da ga valorizujemo.
Ne postoje dva identična stabla masline i igra hiperplazija kreira jedinstven izgled stabala koja nose priču sa sobom.
Osim izuzetnog ambijentalnog i ekološkog značaja, ova stabla imaju i značaj s aspekta poljoprivrede, odnosno tehnologije proizvodnje maslinovog ulja.
Nedovoljno je rasprostranjena činjenica, proistekla iz opsežnih naučnih istraživanja, da maslinovo ulje dobijeno od rukom ubranog ploda sa starih zasada, u optimalnoj fazi zrelosti, ima viši sadržaj polifenola kao značajnih hemijskih komponenti s antioksidativnim svojstvima.
Osim što je ovo izuzetno značajno s aspekta zdravstvene dobrobiti, može uticati na povećanje potrošnje maslinovog ulja po glavi stanovnika, s obzirom na to da je i senzorski profil ovih ulja jedinstven i odlikuje se harmoničnom kombinacijom voćnosti, pikantnosti i gorčine, pri čemu je pikantnost izraženija u odnosu na brojna mlađa stabla.
Bijela Glavica, Pečurice, Komina, Mamole i mnogo drugih naučno nevalorizovanih lokaliteta s neistraženim genetskim potencijalom starih stabala (Brinje, Jugoslavići, Katarinino – Ravanj) predstavljaju bogatstvo ne samo Mrkojevića, već i Crne Gore, koje nas odvaja od svih maslinarskih zemalja na svijetu.
Smatram da je dužnost poljoprivredne akademske zajednice u Crnoj Gori da intenzivira aktivnosti na identifikaciji varijeteta i klonova starih stabala maslina koje daju ekstradjevičanska maslinova ulja sa visokim sadržajem polifenola, što će značajno doprinijeti očuvanju maslinarskog genetskog nasljeđa.
Koji su potencijali za budućnost u pogledu novih zasada, uzgajanih po novim savremenim agrotehničkim mjerama i introdukovanim sortama? Pored Žutice, koji biste sortiment preporučili maslinarima u Mrkojevićima?
– Bavljenje savremenim maslinarstvom više ne predstavlja izbor maslinara, već je ovo obaveza svih nas. Kada govorimo o savremenim praksama u maslinarstvu, to ne znači da odbacujemo tradiciju niti da se odričemo svojih korijena.
Zapravo, savremeno maslinarstvo u nekim od vodećih zemalja u uzgoju masline i proizvodnji maslinovog ulja, u prvom redu u Španiji, nije ni moguće implementirati u Crnoj Gori. I zaista, nema potrebe za takvom težnjom.
Savremeno crnogorsko maslinarstvo treba da prihvati sve potencijale i ograničenosti područja, sa fokusom na veoma kompleksnu konfiguraciju terena, ali i na još uvijek limitirana finansijska sredstva koja su na raspolaganju kompletnoj poljoprivrednoj zajednici Crne Gore.
Takođe, smatram da je uzgoj introdukovanih, tj. inostranih sorti, odličan način da crnogorski maslinari prevaziđu problem neredovne rodnosti, kao i da im se na taj način otvara mogućnost sadnje maslina i na značajno većim nadmorskim visinama.
Ipak, neophodna je informisanost, s obzirom na to da se kvalitetno višesortno maslinovo ulje (kupaž) ne dobija od kombinacije svih sorti u maslinjaku, već je u pitanju proces koji iziskuje znanje i domišljatost.
Domaćim maslinarima je gotovo u potpunosti nepoznata niša maslinarstva pod nazivom „Ostale autohtone sorte masline – pored Žutice“, a ona može predstavljati okosnicu razvoja savremenog crnogorskog maslinarstva.
Naša je dužnost da, pored Žutice, sačuvamo i Barkinju, Drobnicu, Gloginju, Lumbardinu, Lumbardešu, Sitnicu, Šarulju…
Od inostranih sorti maslina, standardno zadovoljavajuće rezultate pokazuju Frantoio, Leccino i Pendolino (iako je pogrešno mišljenje da služi samo kao sorta za oprašivanje).
Ipak, od italijanskih sorti uljarica preferiram Coratinu, a u lokalitetu Mrkojevića se dobro pokazao i Picholine (italijanski i marokanski).
Dostupan sadni materijal hrvatskog sortimenta je donio značajan broj sadnica Oblice, koja ne predstavlja sortu za koju bih dala poljoprivrednu preporuku.
S druge strane, Istarska bjelica i Buža daju odlične rezultate, a za prave ljubitelje maslinarstva i uljarstva vrijedi se potruditi oko uzgoja Levantinke.
Takođe, dostupnost španskog sortimenta u Crnoj Gori je na velika vrata uvelo Arbequinu, ali preporučujem da se uvijek radije izabere Arbosana.
Očekujem da me pozove neki mrkovski maslinar i pokaže sadnicu Leucocarpe – bijele, tj. biserne masline u punom rodu.
Koji je genetski značaj starih zasada Mrkojevića, s obzirom na to da su mnoga od starih stabala identifikovanih 2015. godine na teritoriji Mrkojevića?
– Osim neprocjenjivog kulturno-istorijskog značaja, stari zasadi maslina predstavljaju „zakopano blago“ koje može značajno doprinijeti i razvoju savremenog maslinarstva i odrediti dalji putokaz razvoja ove za mene i dalje zlatne grane poljoprivrede.
„Kuća maslina“ će se potruditi da već naredne godine kroz neki od projekata finansiranih od strane dostupnih programa Evropske Unije započne upravo aktivnosti na identifikaciji genetske raznovrsnosti starih stabala maslina na teritoriji Mrkojevića.
Odgovorno tvrdim da se upravo u Mrkojevićima nalazi „rezervoar gena“ kada je riječ o neistraženoj genetskoj raznovrsnosti stabala maslina.
Ovo je od naročite važnosti iz razloga što bi ovakva istraživanja doprinijela programima hibridizacije, odnosno stvaranju varijeteta otpornih na određene uzročnike bolesti i štetočine koji često desetkuju rod masline u Crnoj Gori, što bi u krajnjem uticalo na redovniju rodnost maslina, zdravstvenu ispravnost ploda, odličan kvalitet maslinovog ulja koje se može bezbjedno čuvati i koristiti sve do naredne maslinarske sezone.
Može li se napraviti ekspozitura „Kuće maslina“ u Mrkojevićima ili jedno odjeljenje posvećeno Mrkojevićima u „Kući maslina“?
– Misija i vizija „Kuće maslina“ DOO je, između ostalog, promocija svih krajeva Crne Gore u kojima je zastupljeno maslinarstvo.
Uzimajući u obzir dugovječnost ove poljoprivredne grane u Mrkojevićima te koliko je proizvodnja maslinovog ulja uticala na privrednu djelatnost ovog kraja, smatram da bi upravo od Mrkojevića trebalo i da započnemo ovu priču.
Kombinacija materijalnog i nematerijalnog bogatstva mrkovskog maslinarstva treba da bude trajno sačuvana u „Kući maslina“ – jezgru crnogorskog maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.
Koliko je proizvođača iz Mrkojevića zastupljeno u „Kući maslina“ i kakva je procedura da bi nečiji proizvod bio u ponudi?
– Iako bilježimo zainteresovanost mrkovskih poljoprivrednih proizvođača za projekat „Kuće maslina“, rekla bih da je nedovoljno proizvoda iz Mrkojevića zastupljeno u našem multifunkcionalnom centru.
Osim maslinovog ulja i sapuna na bazi maslinovog ulja, prisutan je i sok, sirup i vino od šipka, sok od koprive i mandarine, kozji sir u nekoliko varijanti (bez dodataka i sa dodatkom maslina i smokava), ali i likeri kao što su limunćelo i mandarinelo, sve od sirovina s područja Mrkojevića.
Smatram da je za izlaganje proizvoda u „Kući maslina“ potrebna samo volja, jer u kvalitet proizvoda ne sumnjamo i isti veoma jednostavno potvrđujemo.
Administrativno-birokratska procedura je svedena na minimum i mali tim vrijednih ljudi je svakog radnog dana na raspolaganju proizvođačima da im sve objasni i pripremi.
Izložbene pozicije su u potpunosti besplatne za proizvođače i to će ostati tako dok god obavljam funkciju izvršne direktorice ovog novoformiranog društva.
Što je najvažnije, proizvođači sami, uz našu preporuku, određuju otkupne cijene svojih proizvoda, pa su na taj način zaštićeni od nepravedne trgovačke politike kakvu srijeću u supermarketima.
Mjesta ima za svakog proizvođača, a ja ovom prilikom pozivam proizvođače iz Mrkojevića da nam se pridruže u „Kući maslina“ u što većem broju.
Koliko pažnje mrkovski maslinari poklanjaju kvalitetu proizvodnje ulja i marketingu – ambalaži?
– Hvala Vam na ovom pitanju. Mrkovski maslinari spadaju u red onih proizvođača koji imaju odličan proizvod u svojim domaćinstvima, ali je njihov marketing u potpunosti izostao, čast izuzecima.
Naime, svjedoci smo ekspanzije proizvodnje maslinovog ulja širom svijeta, ali i u Crnoj Gori. Pakovanja maslinovog ulja su raznovrsna i značajna finansijska sredstva se ulažu u marketing u regionu, koji i prodaje proizvod na današnjem „nemilosrdnom“ tržištu.
„Kuća maslina“ DOO će sprovesti program obuke proizvođača koji će za cilj imati i podizanje svijesti potrošača upravo kada je riječ o tome šta treba da se nađe na etiketi maslinovog ulja.
Veoma je važno naučiti sve aktere u ovom sektoru da poznaju pravila i propise, da znaju da tumače nutritivne deklaracije i ostale oznake, ali i da znaju pravilno da reklamiraju svoj proizvod kako bi privukli kupce.
Vebsajt „Kuće masline“ je još jedan kanal komunikacije (u potpunosti besplatan) koji je na raspolaganju svim proizvođačima da reklamiraju svoje proizvode i da pronađu put do krajnjih kupaca.
Koliko su mrkovski maslinari spremni da poslušaju savjet struke?
– Kao i većina tradicionalnih proizvođača, nijesu uvijek u potpunosti spremni da prihvate savjete stručnjaka, oslanjajući se na prakse koje su im do sada donosile rezultate.
I to treba poštovati iz razloga što proizvođač najbolje poznaje svoje gazdinstvo, svoj biljni materijal i kvalitet krajnjeg proizvoda.
Ipak, sa zadovoljstvom mogu konstatovati da je sve više maslinara na području Mrkojevića koji su obnovili stare zasade, ali i onih koji su osnovali nove maslinjake.
Kao agronom, ali i kao sudski vještak, često imam upite mrkovskih proizvođača kada je riječ o agrotehnici i tehnologiji proizvodnje i zaista me raduje što su značajni pomaci napravljeni.
Uz savjet stručnjaka, kao i konstantnu brigu poljoprivrednih proizvođača, uspjeh ne može izostati.
Postoje li prakse kojih se treba lišavati, odnosno prekinuti s njima u mrkovskom maslinarstvu?
– Svakako da je u crnogorskom maslinarstvu i dalje prisutan niz tradicionalnih poljoprivrednih praksi kojih se treba vremenom odricati.
Ono što mi se lično nikako ne dopada u mrkovskom maslinarstvu je prečesta, i to čak nerijetko potpuno nepravilna regenerativna rezidba starih stabala Žutice.
Potrebno je poznavati ovaj komplikovan proces, dinamiku koju zahtijeva, kao i pripremu i održavanje radikalno orezanog stabla prije i nakon izvršenog procesa.
Posljednjih decenija napravljen je iskorak kada je riječ o ranijoj berbi maslina i češćoj upotrebi električnih tresača i slične mehanizacije, ali je sakupljanje maslina sa zemlje i dalje prisutno, nažalost.
Takođe, značajan broj proizvođača ne dozvoljava da protekne suviše vremena između trenutka završetka berbe i trenutka otpočinjanja prerade maslina, što je za svaku pohvalu.
Mehanički postupak hladnog centrifugiranja je pravi izbor za proizvodnju maslinovog ulja vrhunskog kvaliteta, ali smatram da crnogorsko uljarstvo ide ka značajnom predimenzioniranju kapaciteta prerade, što ne ide u korist malim proizvođačima koji žele da proizvedu maslinovo ulje isključivo od svojih maslina, pa bilo to i svega 100 kilograma ploda.
„Kuća maslina“ DOO će, u saradnji s Opštinom Bar, upravo izvršiti nabavku postrojenja koje će biti malih kapaciteta, kao i pakeraj, tako da će svaki proizvođač znati da je dobio maslinovo ulje isključivo od svog ploda, koje će moći adekvatno da spakuje u našem centru koji će nuditi i otkup maslinovog ulja zadovoljavajućeg kvaliteta i sortimenta.
Način čuvanja maslinovog ulja je i dalje neadekvatan, što ukazuju i hemijske analize i monitoring koji sprovode nadležne institucije.
Zato je otkup maslinovog ulja i smanjenje viškova na tržištu odličan način da se prevaziđu određene staromodne prakse koje donose negativne rezultate-.
