.png)
Pelinković: Naša vizija je da koračamo sitnim, ali sigurnim koracima za progres Mrkojevića
Izvor, foto: Bar info
Autorka: Ivanka Leković
Gost Radio Bara bio je mr Alen Pelinković, NVO aktivista i urednik portala “Glas Mrkojevića”, čiji je i pokretač zajedno sa Sabrijom Vulićem.
Povod za razgovor bile su aktivnosti njegove nevladine organizacije, ali i nagrada Udruženja novinara Crne Gore.
Krajem januara dobili ste nagradu Udruženja novinara Crne Gore. Što za vas ona znači?
- Jako mi je drago kad god se nađem u ovoj prostoriji da razgovaramo o stvarima koje su korisne za Barane generalno.
Krajem januara smo dobili nagradu od Udruženja novinara Crne Gore. Iskren da budem, saznali smo iz medija da smo dobili nagradu, nismo ni znali da smo uopšte nominovani, što nam je prije svega vratilo nadu da u ovoj državi postoje određene stvari koje nisu fingirane, koje su stvarnost, onako kako jesu.
Pelinković i Vulić sa nagradom, foto: Glas Mrkojevića
Nagrada mnogo znači, jer je pečat na dosadašnji rad. Znate kako, novinar ste sa iskustvom i znate dobro da nekad reći istinu nije baš lako, onda vas povezuju sa raznim organizacijama. Međutim, nakon šest godina postojanja, mogu da nas povežu samo sa Mrkojevićima.
Na prvom mjestu naš cilj su Mrkojevići – kultura i tradicija Mrkojevića, a trudimo se da ambijent za život bude bolji. Iskoristio bi priliku da se zahvalim profesoru koji nas je nominovao, tokom dodjele nagrada saznali smo da je to profesor Novica Vujović sa Fakulteta za crnogorski jezik.
Hvala i kompletnom žiriju za ovu nagradu, koja nam puno znači i daje nam energiju da nastavimo dalje, da budemo na istom kursu i radimo dobre stvari.
Svjedok sam da je Glas Mrkojevića učesnik u životu zajednice. Bili ste i na protestima zbog toga što Dom zdravlja u Pečuricama nema ljekara, ni apoteku. Da li su stvari krenule s mjesta?
- Glas Mrkojevića, od samog početka sudjeluje u svim takvim aktivnostima. Podsjetiću od onog puta, pa sale, pa sad Doma zdravlja, trudimo se da damo svoj skroman doprinos, makar da spriječimo tišinu kada su u pitanju neki gorući problemi u Mrkojevićima.
Mislim da smo pokrenuli s mrtve tačke problematiku ambulante i apoteke, vidjećemo kako će to da se odvija.
Definitivno možemo reći da su Mrkojevići fin narod i da je potrebno da postoji veliki problem da ih nešto natjera na protest.
-Istina. Jako ih je teško natjerati, ali prva stvar koja je natjerala Mrkojevića na protest bio je put, zbog koga smo svi zajedno protestovali po onoj vrućini. Prvi protest je, podsjetiću, bio organizovan na prvi dan Bajrama, koji je bio možda jedan od najmasovnijih. To znači da je to baš gorući problem, koji je sve Mrkojeviće natjerao na protest.
Taj se problem rješava.
- Na sreću, svi ti krupni infrastrukturni projekti i gorući problemi za Mrkojeviće idu nekim svojim tokom i napokon gledamo kako se to realizuje. Dočekali smo i taj dan.
Sljedeći broj “Glasa Mrkojevića” očekujemo na jesen. U međuvremenu vaša nevladina organizacija je realizovala važne projekte, možete li nam reći više detalja o tome?
- Sljedeći, sedmi broj “Glasa Mrkojevića” koji od početka podržava Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore očekujemo negdje na jesen. Projekat je podržao ponovo i Fond za manjine. Nažalost, nakon ovoliko godina, budžet koji nam je odobren je minimalan i nedovoljan za tako jedan važan projekat.
Da li je nekome namjera da uguši jedan takav medij ili nešto drugo, ne znamo, međutim mi se borimo svim silama da i taj broj bude u istom svijetlu kao i dosadašnji.
Možete li nam reći nešto više o projektima koje ste sprovodili?
- Sproveli smo jedan jako zanimljiv projekt. Sasvim slučajno smo saznali za taj poziv Uprave za šume, koja svake godine u okviru svog programa rada dodjeljuje određeni broj sadnica za pošumljavanje goleti.Konkurisali smo i podržali su nas.
Ono što je nama jako značajno bilo da se ogroman broj mladih odazvao, bila je jako lijepa atmosfera. Preko 800 sadnica zasadili smo u par radnih akcija i družili se, promovisali zdrave stilove života i učili djecu ono što je bitno – kako da čuvamo prirodu.
To je jedna lijepa investicija u budućnost i zdravlje baš mladih generacija koje dolaze.
- Apsolutno, meni je bilo posebno zadovoljstvo, zaboravio sam na sav teret i brige kako doći do projekta. Kad vidite djecu koja uživaju, ravnopravno se angažuju, a onda prođe neko vrijeme, podsjećaju vas kako treba da se čuva priroda.
Kad vide da je negdje kako ne valje, oni automatski podsjećaju na ono što su naučili.
Sarađujete li sa drugim nevladinim organizacijama?
- Sarađujemo, to nam je jako bitan segment djelovanja. Živimo u vremenu kad bez umrežavanja kao jedinka ne možete ništa da uradite. Od samog početka sarađujemo sa NVO “Građanski aktivizam iz Podgorice”, bili smo im partner na nekoliko projekata.
Pomenuću posebno projekt “Folklor -riznica tradicije i kulture”, koji je imao za cilj da obiđe sva kulturno umjetnička društva, sasluša problematiku i na kraju snimljen je film “Čuvari tradicije”, možda ste imali prilike da ga vidite na javnom servisu.
Sa njima smo radili projekat iz domena ekologije, “Ekološkom sviješću do adekvatnog upravljanja otpadom”, koji je podržalo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Za cilj je, prije svega, imao podizanje svijesti o ekologiji kod onih najmlađih.
Moramo znanje stvarati kod najmlađih jer ono daje najbolje plodove. Zajedno smo radili i na projektu koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. U pitanju je zaštita kultura i tradicije, promocija prava manjih naroda, kao i projekat koji je za cilj imao edukaciju i promociju vrijednosti, multikulturalizma i uopšte prava manjinskih naroda Crne Gore.
Definitivno ste bili aktivni. Kakvi su vam planovi za naredni period?
- Naša neka tendencija i želja je da pređemo na ozbiljnije, možda i evropske projekte, ali polako. Naša vizija je da koračamo sitnim, ali sigurnim koracima, da bi se napravili najbolji rezultati kroz neki period, da bi se osjetio progres-.
