Bar, Crna Gora
26 Sep. 2024.
post-image

Kako se sade masline

Društvo maslinara Bar nastavlja elektronsku Školu maslinarstva, započetu prvog novembra. U novom prilogu predstavljamo temu "Sadnja maslina" koju je obradio sekretar Društva maslinara Bar Dino Mujić.

U ovom tekstu nećemo reći ništa novo, ili ti ništa što već neko nije napisao. Ali, zbog naših starih tradicionalnih maslinara, i onih koji to tek počinju biti, smatramo da treba opisati pravilnu sadnju sadnica maslina, kao i mjesto sadnje koje maslina najviše voli.

Kada planiramo zasaditi maslinjak, prvo bi trebalo znati da je maslina osjetljiva na mikroklime. Ako se u samom startu pogriješi sa mikrolokacijom i odabirom sorte masline za određenu lokaciju, naš budući maslinjak neće napredovati onako kako treba.

Događa da se u razgovoru maslinari uzimaju za primjer određene parcele koje su istovremeno posađene, ali ne napreduju isto.Ali kada se zainteresujemo što se dešavalo prije sadnje, uvijek se nađe adekvatno objašnjenje u vezi sa sortom, starosti sadnice, ili načinom sadnje, količinom đubriva i kvaliteton zemljišta.

Maslina voli otvorene položaje i stalno strujanje vazduha. Uspijeva najbolje na dubljim terenima, i mada se u narodu govorilo „neće maslina debelicu zemlju“, sada sa novim zasadima što na primorju, što u unutrašnjosti Crne Gore vidimo i svjedoci smo da itekako hoće.

Svakako da će uz dobro održavanje i na plićim terenima maslina dati dobre prinose, što mi na primorju najbolje znamo. Predlažemo da se na plićim terenima dodaje dobra zemlja oko korijena masline, naravno, ko je u mogućnosti i ima pristup maslinjaku.

Maslina najbolje uspijeva na blagim padinama okrenutim moru koje nisu izložene jakim vjetrovima, narodski rečeno u prisoju. Na onim položajima đe se ne vidi more, a ipak postoji mogućnost sadnje, treba saditi na južnim i zapadnim stranama.

Priprema sadne jame

Kako bi naša buduća sadnica masline napredovala i rasla onako kako mi očekujemo, pored gore navedenih podataka trebamo povesti računa i o sljedećim stvarima:

·        Pravilna veličina sadne jame trebala bi biti 1x1 metar sa 0,80 m dubine. Gornji sloj zemlje odvojiti na jednu stranu, a donji dio obično lošije zemlje na drugu stranu. Prilikom sadnje ukoliko je donji dio zemlje veoma loš, pokušati taj dio zemlje nadomjestiti boljom zemljom ili đubrivom. U sadnoj jami treba dodati tridesetak kg stajskog đubriva koje se promiješa sa zemljom. Ukoliko je rađena analiza zemljišta, onda na osnovu analize dodajemo onih elemenata što fale kroz vještačko đubrivo. Korijen sadnice ne bi trebao biti u direktnom kontaktu sa đubrivom, zato je potrebno izdvojiti lijepe zemlje oko samog korijena. Zavisno od veličine sadnice masline, ostaviti prostor u sadnoj rupi od 10-15 cm da ona uđe u zemlju iznad korijena.Računa se da prilikom navodnjavanja ta zemlja dođe u ravni korijena.

 Fotografija preuzeta iz knjige „Maslinarski priručnik“ Edo Družetić – 2012 Split

·        Razmak sadne jame zavisiće od toga kako maslinar želi da formira krošnju masline. Za formiranje slobodne krošnje koja je na primorju rasprostanjena, treba pedesetak kvadrata. Ukoliko se maslinar odluči na drugačiji oblik krošnje, poput slobodne ili polikonične vaze, onda je potrebno oko 35 kvadratnih metara, što znači da bi trebalo da na nekih stotinjak kvadratnih metara bude posađeno tri sadnice masline. Dešava se da maslinari sade na razmaku od 6x6 ili 7x5 i da pritom formiraju kotlastu krošnju koja traži više prostora. U prvim godinama to nije problem, ali maslina je višegodišnja biljka i kasnije to bude gusto i krošnje tih maslina nemaju dovoljno svjetlosti, teže je na njima odrađivati agrotehničke mjere poput folijarnog tretiranja i zaštite , kao i rezidbe. Preporuka je da se na određenoj parceli posadi nekoliko sadnica maslina manje, kako bi ostale sadnice imale prostor za normalan rast i razvoj. Maslinar će time dobiti prostor da nekad, kada je potrebno, zapali grane od rezidbe i zaostalu travu prilikom košenja.

Vrijeme sadnje

·        Zavisno od toga na kojem terenu sadimo sadnicu masline, i kakva je sadnica-da li je u kontejneru ili je od guke, tj odvaljenica od stabla, zavisiće i termin sadnje. Sadnicu masline koja se nalazi u kontejneru i koja ima već formirani korjenov sistem možemo posaditi u bilo kojem periodu godine. Sadnja u proljeće na terenima koji imaju mogućnost navodnjavanja je dobra, jer sadnica ulazi u ljeto i sa pravilnim navodnjavanjem poraste mnogo više nego nenavodnjavana sadnica. Jedan od važnih detalja prilikom sadnje sadnice masline iz kontejnera je i kolac, odnosno kolci. Takva sadnica ima već formiran korijen i u pravilno pripremljenoj sadnoj jami ona krene da raste mnogo brže nego li sadnica iz guke. Tu dolazi do brzog stvaranja lisne mase i ako sadnica nije dobro pričvršćena uz kolac, ili dva kolca, moglo bi doći do prevrtanja stabla. Kolčevi se stavljaju kontra vjetru, obično je to sjever –jug.                                           

·        Sama činjenica da staro maslinovo stablo ne bi trebalo dirati u proljeće, odnosno skidati sa njega guke zbog presađivanja, govori nam da sađenje masline na tradicionalan način treba odraditi pri kraju jeseni. Možemo vidjeti da maslinari skinu/odvale sa svojih maslina tokom jeseni ili zime sadnice i presade ih u veće kante gdje one formiraju korijen i kasnije mnogo lakše nastavljaju rasti u sadnoj jami.