Miranović: Kulturno blago koje baštini barska opština treba valorizovati, štititi i prenijeti na nove generacije (VIDEO)
Izvor, foto: Media Biro
Drugo izdanje manifestacije "Dani nematerijalne kulturne baštine Bara" počelo je danas u Kući maslina u Starom Baru, i okupilo stručnjake i entuzijaste iz oblasti etnologije, istorije, istorije umjetnosti i konzervacije.
Cilj manifestacije je zaštita i očuvanja kroz adekvatnu valorizaciju prepoznatih vrijednosti, sa željom da određeni elementi nematerijalne kulturne baštine Bara dobiju zakonsku zaštitu i postanu zvanična nematerijalna kulturna dobra Crne Gore.
Riječ je o autorskom projektu istoričarke umjetnosti dr Anastazije Miranović koji se realizuje u organizaciji "Kuće maslina", uz pomoć Opštine i Turističke organizacije Bar.
I ovogodišnje izdanje manifestacije stavlja u fokus bogato nematerijalno kulturno nasljeđe Bara, kao neiscrpno vrelo različitih identiteta, tradicija, običaja, narativa, vještina i umijeća, koji su vjekovima produkovali splet živećeg multikulturalizma ovdašnjih prostora.
U ime domaćina prisutnima se na početku obratila dr Marija Markoč, direktorka „Kuće maslina“.
-Kuća maslina postaje sve značajniji objekat kada je riječ o prepoznavanju značaja svega onoga što čini kulturnu baštinu Bara.
Danas smo ovdje zahvaljujući nosiocima ove divne ideje, autorskog djela Anastazije Miranović koja je prepoznala značaj Kuće maslina i smjestila manifestaciju ovdje u srcu Starog Bara odakle je sve i poteklo.
Danas je riječ o nematerijalnoj kulturnoj baštini Bara, a ono što nas posebno sve povezuje jeste maslina – naša majka, hraniteljica i zaštitnica-poručila je Markoč.
Manifestaciju je svečano otvorila autorka projekta, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica dr Anastazija Miranović.
-Kada smo krenuli u ovu priču znali smo da Bar obiluje bogatim materijalnim i nematerijalnim kulturnim nasljeđem i da ova manifestacija treba da bude tradicionalna, te da sve ono kulturno blago koje baštini barska opština treba valorizovati, štititi, čuvati i na adekvatan način prenijeti na nove generacije- navela je Miranović.
Podsjetila je da Crna Gora zasad ima 20 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih je Bokeška mornarica zaštićena i na svjetskoj listi.
Sa teritorije opštine Bar zaštićeni su kult Svetog Vladimira i vještina izrade čunova na Skadarskom jezeru.
S druge strane, Projekat evidentiranja nematerijalne baštine Crne Gore iz 2012 prepoznaje 12 dobara sa teritorije barske opštine.
-Naravno da je naše nasljeđe mnogo bogatije i raznovrsnije i da imamo puno elemenata nematerijalnog nasljeđa koji bi trebali da prvo u domicilnim okvirima budu zakonski zaštićeni, a onda i na međunarodnom nivou.
Ovakve manifestacije upravo doprinose oživljavanju tog diskursa i inicijalne su da se pokrene ta priča.
Od prošle do ove godine imali smo jedan veliki istraživački rad koji je rezultirao bogatim podacima koji će biti publikovani i snimljeni.
Jedan od rezultata prve manifestacije je dopuna liste prepoznatih elemenata nematerijalne baštine novim elementima, te smo listi dodali i kovački zanat, izradu rakije od murava, uzgajanje svilene bube u tekstilne svrhe, kao i kontekstuiranje tradicije u savremenom modnom dizajnu-kazala je Miranović.
Noseća tema ovogodišnje manifestacije bavi se barskim narodnim nošnjama sa tendencijom rekonstrukcije tzv. "barske narodne nošnje".
Olja Fatić, predstavnica NVU Edukativni centar i Draginja Radonjić, istoričarka i viša kustoskinja predstavile su projekat koji je imao za cilj proučavanje barskih nošnji sa osvrtom na to kako se nošnja danas implementira u KUD-ovima.
-Došli smo do velikih saznanja kako se nošnja veoma kvalitetno čuva na barskom prostoru i koje su to porodice koje je čuvaju.
U Baru postoji šest, sedam nošnji – mrkovska, krajinska, šestanska, spičanska, zubačka, šušanjska i starobarska nošnja, kao i naravno crnogorska koja je nošena u Crmnici, a početkom 20. vijeka se nosila i u ostalim krajevima Bara kao odraz državne pripadnosti.
Barska opština je podijeljena u nekoliko regija, tako da je to jedan relativno veliki prostor koji izlazi na dvije obale i koji je vjekovima bio pod različitim uticajima kultura i civilizacija, te je to sve dovelo do ovolike raznolikosti na prostoru Bara što se pretočilo i u narodnu nošnju.
Gotovo svako selo unutar regija ima neku specifičnost i pravo je bogatstvo da se međusobno mogu prepoznavati i odvajati.
Bar je prava riznica materijalne i nematerijalne baštine, te nam ideja za nove projekte ne nedostaje-kazala je istoričarka Draginja Radonjić.
O značaju zaštite, očuvanja i valorizacije nematerijalne kulturne baštine na događaju je govorila Tanja Vujović, etnološkinja iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
-Ukazala sam na to da više računa trebamo voditi o dokumentovanju, evidencijama i popisima svakog oblika kulturnog nasljeđa, jer kad se ono dokumentuje mi smo ga već zaštitili.
Mislim da su za Bar maslinarstvo, uljarstvo i barske vode segmeti našeg nasljeđa koji trebaju hitnu zaštitu.
To ne mora biti formalno-pravna zaštita, nego zaštita u dokumentovanju, evidentiranju, obilježavanju i govorenju o tome.
Kada detektujete sto voda i česama u barskom kraju i na mapi pokažete gdje su one, kako one izgledaju i šta im treba vi ste ih zaštitili iako formalno-pravno nisu stekle taj status-navela je Vujović.
Značaj i neophodnost preventivne konzervacije u očuvanju kulturnih dobara/kulturne baštine Crne Gore istakla je konzervatorska savjetnica, mr Magdalena Radunović.
-O ovih 20 zaštićenih kulturnih dobara moramo se stalno edukovati, te organizovati ovakve radionice i manifestacije jer kulturno nasljeđe je dio nas, sve je to dio naše istorije koja nas je oblikovala kao pojedince i društvo i svi mi crpimo buduće ideje u umjetnosti, kulturi, nauci i modi iz prošlosti.
Bilo koji pojedinac može da uputi inicijativu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, ali osnovni uslov da se nešto proglasi zaštićenim kulturnim dobro je da to bude živo nasljeđe, da se ono praktikuje, te i dalje održava i ima praktičnu primjenu-navela je Radunović.
Tokom današnjeg program bilo je riječi i o običaju iznošenja šestanskog banira/ranke i tradicionalnom iznošenju kamena na Velju mogilu za Spasovdan.
-Jedna o živućih tradicija po kojima su prepoznati mještani Šestana jeste obilježavanje katoličkog praznika Tijelovo kada se u rane jutarnje sate izdiže banir ili ranka – raspeće ukrašeno sa tri vrste drveća.
Taj ritual koji je nekada bio paganski, a sada je dio hrišćanstva obilježava napredak i slogu.
Njemu prisustvuju svi odrasli muškarci, a prethodi mu ritualno pripremanje jela prijesnac kojeg pripremaju mlade nevjeste.
Još jedna od živućih tradicija je ritualno iznošenje kamena za Spasovdan na Velju mogilu ili Šušanj.
Manifestacije nalik današnjoj su prilike da i mlađi naraštaji saznaju kakve su sve kulturne blagosti i kakvo je kulturno nasljeđe jednog bogatog mediteranskog podneblja kakav je Bar sa svojom okolinom-ispričao je prof. Neđeljko Đurović.
Tokom današnjeg programa interesantna izlaganja su imali i prof. Dejan Paladin, konzervatorske savjetnice iz Narodnog muzeja Crne Gore mr Ana Abramović Orlandić i mr Marina Šoć i Ljubica Miličić, etnološkinja iz JU Muzeji i galerije Budve.
Osim u konstruktivnim i inspirativnim razgovorima posjetioci su uživali i autohtonim specijalitetima koje su pripremile vrijedne ruke Žena Bara.
Program manifestacije "Dani nematerijalne kulturne baštine Bara" biće nastavljen sjutra, 20. oktobra, sa početkom u 11:00 kada će biti prezentovana izdanja i publikacije koje se bave kulturnom baštinom barskog kraja - Zupci times, Glas Mrkojevića, kao i slikovnica Marija i Petar u spičanskoj nošnji.
