Nenezić: Kanjon Međureč je dragulj Mrkojevića
Izvor: Časopis “Glas Mrkojevića” br. 5
Autor: Radomir Petrić
Foto: SO Bar
Predsjednik Skupštine Opštine Bar Branislav Bane Nenezić za naš časopis priča o vezama i prijateljstvima sa Mrkojevićima od svojih najranijih dana, angažmanu Mrkojevića u rješavanju životnih problema kroz organe lokalne samouprave i o svojoj spremnosti da sasluša i pomogne Mrkojeviće i kao predsjednik lokalnog parlamenta i kao poslanik…
Gospodine Neneziću, na početku razgovora za „Glas Mrkojevića“, s obzirom na to da ste bili i prosvjetni radnik, a da ste odavno prepoznati kao sportski čovjek, molimo Vas za komentar o početku gradnje fiskulturne sale u OŠ „Mrkojevići“ u Pečuricama.
-Ovo je jedan zaista veliki projekat na koji se dugo čekalo ne samo po pitanju sporta, već i po pitanju obrazovanja, tj. same škole u Pečuricama.
Djeca u Mrkojevićima napokon dobijaju adekvatne uslove za obavljanje fizičkog vaspitanja.
U prethodnom periodu, generacije profesora fizičkog vaspitanja ulagale su veliki trud u rad sa učenicima u ovoj školi. Sada je tu kolega Aleksandar Jelenić.
Uvijek su bili za nijansu više posvećeni od ostalih, a to se moglo vidjeti i na školskim igrama u kojima su učestvovale generacije djece iz OŠ „Mrkojevići“ koje su postizale sjajne rezultate.
Sada će taj trud biti nagrađen dobijanjem fiskulturne sale, a pored same djece u školi, cijela zajednica dobija jedan prostor u kojem će moći da se obavljaju i vannastavne aktivnosti.
Osim odbojkaškog kluba, koji sada gravitira ovim dijelom naše Opštine zahvaljujući zalaganju profesora Elvira Bajramovića, možda se sada u Mrkojevićima pokrenu i druge sportske grane, da djeca i omladina iz Mrkojevića dobiju jedan kutak za bavljenje fizičkom aktivnošću i mimo škole.
Meni lično čini posebno zadovoljstvo što je ovaj projekat konačno počeo da se realizuje, pošto sam dijete prosvjetnih radnika koji su svoj radni vijek maltene počeli u toj školi.
Sem ovih porodičnih sjećanja iz najranijih dana, poznato je da Vas sa Mrkojevićima vežu i brojna prijateljstva. Što je to što u Vašim očima krasi omladinu i ljude iz Mrkojevića?
-O Mrkojevićima mi je najbolje govorio moj otac.
On je uvijek isticao da je najveće poštovanje kao prosvjetni radnik, a radio je u mnogim školama u barskoj opštini, imao, a ima i dan-danas, od svojih đaka kojima je predavao u osnovnoj školi u Pečuricama.
Dakle, to su vaspitanje, poštovanje… Zaista je jedna velika sreća i zadovoljstvo da imam veliki broj i prijatelja i kumova upravo iz Mrkojevića, i to je nešto na što sam zaista ponosan.
Sa mjesta predsjednika SO Bar rukovodite i procesima, pored ostalih, donošenja planske dokumentacije na lokalnom nivou. Kada je u pitanju ovaj dio barske opštine, koliko ima inicijativa iz Mrkojevića za poboljšanje uslova života, prije svega kroz donošenje Detaljnih urbanističkih planova (DUP), a nakon urbanističkih planova, i drugih inicijativa?
-Što se samog poboljšanja uslova života u Mrkojevićima tiče, mora se istaći da su konačno pokrenuta dva velika projekta na koje se čekalo godinama.
Pored gradnje fiskulturne sale, počinje i izgradnja savremene saobraćajnice kroz Mrkojeviće – rekonstrukcija postojećeg regionalnog puta prema Sukobinu.
Ovaj dio barske opštine tako će zasluženo dobiti ono što mu je svih ovih godina i nedostajalo i pripadalo.
Okončan je tender za rekonstrukciju saobraćajnice, dobili smo izvođača radova i taj višegodišnji problem ubrzo će biti riješen.
Što se tiče samih zahtjeva koje dobijamo od Mjesne zajednice Mrkojevići, svi su oni takođedelegirani i usvojeni na sjednicama SO Bar.
Kako ocjenjujete angažman Mjesne zajednice, koliko su aktivni u prosljeđivanju zahtjeva mještana?
-Sve ono što se realizuje jeste dokaz velike posvećenosti i rada ljudi iz MZ Mrkojevići.
Ono što njih krasi je zaista velika solidarnost i zajedništvo, zato je veliki broj zahtjeva koji je delegiran i završen u ovoj Mjesnoj zajednici.
S obzirom na to da je osnov razvoja upravo planska dokumentacija, što se najviše traži iz Mrkojevića – studije lokacije ili DUP-ovi?
-Imali smo u martu javnu raspravu o Prostornom planu države Crne Gore za period do 2040. godine.
Nakon njegovog usvajanja u Skupštini Crne Gore počeće i izrada DUP-ova po svim oblastima i opštinama.
Konkretno u slučaju Mrkojevića, samom izgradnjom novog puta biće neophodno izraditi kompletnu plansku dokumentaciju gdje bi svi mještani svoje parcele i imanja u narednom periodu mogli da valorizuju po ugledu na slične primjere u regionu.
Kako gledate na razvoj turizma koji je sada osnovna privredna grana u Mrkojevićima? Nepobitna je njegova ekspanzija u priobalnom dijelu ove Mjesne zajednice, dok zaleđe obale, čini se, tek čeka svoju šansu. Koliko tu ima prostora za napredak na poljima planinarenja, ruralnog i aktivnog turizma?
-Što se tiče Mrkojevića kada su ove teme u pitanju, ne samo Mrkojevići, nego cijela barska opština ima veliki potencijal za razvoj ruralnog turizma.
Najbolji dokaz toga je veliki broj ljudi iz inostranstva koji je došao ovdje i odlučio da svoj život nastavi u Baru. Upravo su te lokalitete u zaleđu odredili za izgradnju svojih domova.
Ohrabruje veliki broj objekata koji se prave za tu oblast turizma i za tu vrstu klijentele.
Vlasnici tih parcela su imali i nekih poteškoća koje će, nadam se, usvajanjem Prostornog plana i izmjenom zakona biti otklonjene po pitanju namjene takvih lokaliteta.
Zavisno od zakona i same lokacije, odnosno kulture za koju je bila namijenjena, do sada smo tu imali izvjesnih ograničenja za gradnju.
Jedan broj ljudi je imao želju da pravi etno sela, nešto slično imamo u Mrkojevićima u blizini kanjona Međureč koji je nešto po čemu se grad Bar prepoznaje, mjesto na kojem su 90 posto gostiju iz inostranstva.
To je zaista nešto jedinstveno.
Kada je u pitanju poljoprivreda, po kojoj su od davnina Mrkojevići nadaleko poznati,Opština Bar iz godine u godinu daje iz lokalnog agrobudžeta izdašne subvencije. Koliko su, po Vama, Mrkojevići prepoznali značaj ovih izdvajanja iz barskog budžeta, koliko koriste ova sredstva?
-Svake godine je budžet za podstrek poljoprivrede i preduzetništva sve veći i veći, i to je pokazatelj znatno većeg interesovanja.
U početku je, kao što je to i običaj kod nas, narod bio malo sumnjičav, nije se veliki broj ljudi interesovao, ali, kako godinama imamo primjere ljudi koji su na osnovu ove podrške poboljšali svoj posao, očekujem da se u narednim godinama taj broj zahtjeva za subvencije i udvostruči.
Tako će se i ta budžetska sredstva morati povećati upravo za razvoj poljoprivrede, jer se veliki broj ljudi vraća selu, i to je nešto što je ohrabrujuće.
To su ljudi koji su sebe i poslovno i životno ostvarili, sada se vraćaju imanjima, vraćaju se poljoprivredi, voćarstvu, generalno – proizvodnji.
Kada već pričamo o povratku, neizbježna tema je dijaspora. Dok je malo teže očekivati od naraštaja koji su rođeni i stasali u inostranstvu da se vrate u Crnu Goru, koliko je, po Vama, realno da se njihovi roditelji koji su odavde krenuli „trbuhom za kruhom“ vrate u zavičaj, u Mrkojeviće, i svojim iskustvom, znanjem i kapitalom „podignu“ rodni kraj?
-Znate kako, malo je nezahvalno da ja odgovaram na to, to je više pitanje upravo za našu dijasporu, ali, sâm pokazatelj da su upravo ljudi koji žive u dijaspori bili pokretači i prvi glavni donatori izgradnje fiskulturne sale u Mrkojevićima govori da oni ne zaboravljaju svoj zavičaj.
To su ljudi koji bi sigurno bili pokretači ili pokrovitelji drugih projekata od opšteg dobra,možda bi u tom smislu trebalo razmišljati o pravljenju nekog udruženja za otkup i lakšu distribuciju proizvoda koji bi tako lakše bili plasirani na tržište, da se tako poljoprivreda pomogne.
Na nivou lokalne uprave, preko Sekretarijata za privredu prethodnih nekoliko mjeseci smo se potrudili, a to će tek biti u ekspanziji, da se poljoprivrednicima omogući pomoć u onome što je njima najveći problem – u administraciji.
Da se čovjeku koji se bavi proizvodnjom i koji nije toliko upućen u dokumentaciju omogući da ispuni sve ono što je neophodno kako bi mogao da aplicira na javne pozive i konkurse koje raspisuje Opština.
Kroz cijeli naš razgovor o Mrkojevićima neizbježno se provlači nit solidarnosti i pomoći. Mogu li Mrkojevići da pokucaju na Vaša vrata – i kao predsjedniku SO Bar i kao poslaniku u Skupštini Crne Gore – ako imaju neku inicijativu, problem, sugestiju?
-Naravno! Dio njih je to već uradio, ja maltene svakodnevno provodim svoje vrijeme u rješavanju takvih situacija.
Pozivam ovako građane sa teritorije MZ Mrkojevići koji imaju svoje zahtjeve, a koji se tiču mog posla predsjednika Skupštine Opštine Bar, da mi se slobodno obrate.
To posebno mogu da učine zbog mogućnosti koje imam kao poslanik u Skupštini Crne Gore, gdje mi je ovih nekoliko mjeseci otkako sam postao poslanik već prišivena etiketa velikog lokalpatriote.
Upravo to mi i jeste primarni cilj, da svoju funkciju iskoristim za dobrobit svoga grada.
Između ostalog, u skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu i planiranje, čiji sam član, pokrenuo sam pitanje koje će biti intenzivirano, o ustupanju dijela državnog zemljišta za potrebe DOO Možura Bar, kako bi ono što je to privredno društvo samostalno uradilo do sada bilo valorizovano i kako bismo poboljšali poslovanje Možure, produžili njen radni vijek i Opštinu Bar kao mjesto pozicionirali tamo gdje i pripada, da bude prvi grad na Primorju.
I, na samom kraju ovog intervjua, otkrijte nam koje mjesto u Mrkojevićima najradije obilazite…
-Kao što sam prethodno rekao, ja u Mrkojevićima imam i kumove i prijatelje i kod svih njihodlazim, ali ipak moram da istaknem jedan prirodni dragulj Mrkojevića prije svih ostalih mjesta.
To je Međureč, kanjon kojim sam prije nekih 7–8 godina prošao po prvi put sa grupom drugara, i on je tada na neki način oživljen.
To je zaista dragulj koji je prethodnih godina dosta valorizovan, a po meni, tek treba da dobije punu valorizaciju svog pravog potencijala.
Ovaj kanjon je nešto što je izuzetno specifično ne samo u Crnoj Gori nego i u Evropi i u svijetu, i nešto što preporučujem svakome da proba.
Jeste malo fizički zahtjevnije, ali imamo veliku sreću da imamo grupu momaka iz Bara koji su pripadnici Službe zaštite, koji na profesionalan i lijep način kao vodiči mogu da omoguće da čovjek jedan dan uživa u prolasku kanjonom!
