Bar, Crna Gora
20 Sep. 2024.
post-image

Da li kruzeri zagađuju more: Nije bilo ekoloških incidenata, ključna prevencija

Izvor: Pobjeda

 Autorka: Ivana Komnenić

Foto: Naslovna Media Biro

Savremeni kruzeri u potpunosti su ekološki bezbjedni ukoliko se poštuju pocedure i pravila koja važe na njemu – kaže za Pobjedu Božidar Vukšić, referent za ekologiju i zaštitu životne sredine, poručujući da do sada, kada je riječ o akvatorijumu koncesione zone Luke Kotor, a.d. Kotor, sa plovnih objekata koji koriste njihove usluge do sada nije bilo ekoloških incidenata.

Intenzivni razvoj kruzing i jahting turizma u Crnoj Gori donio je i niz dilema i oprečnih mišljenja u vezi sa zaštitom životne sredine.

O tome da li su kruzeri zagađivači mora, imaju li opremu za prihvat i tretman čvrstog otpada i fekalnih voda sa jahti i kruzera, kakva pravila i procedure sprovode u cilju sprečavanja zagađenja mora i zaštite životne sredine, odgovore smo tražili u kompaniji Luka Kotor a.d.

Božidar Vukšić objašnjava da se, zbog neupućenosti, često dešavalo da mediji objave tekstove o ispumpavanjima fekalija i zauljanih voda u zalivu, jer se pranje sidra i sidrenog lanca od naslaga mulja sa dna mora predstavljalo kao izlivanje fekalija sa broda.

- Ovo je potpuno uobičajena praksa za sve svjetske brodove, gdje se mlazom morske vode ispiraju naslage mulja koje su pokupljene sa dna mora.

Vrlo je mala vjerovatnoća da će brod izazvati ekološki incident i zagađenje mora iz razloga što to ne dozvoljava savremena tehnologija na brodu i stroge mjere koje se na njemu sprovode i koje se unose u brodski dnevnik.

O tome govori i činjenica da godišnje veliki broj kruzera dođe u luku Kotor i da nema ekoloških incidenata.

Pravila ponašanja i ekološka politika vrlo su strogi na savremenom kruzeru, o čemu govori i postojanje posebnog oficira za ekologiju na brodu koji brine samo o tome.

Ono što je bitno napomenuti jeste da je brod u potpunosti zatvoreni sistem i da fekalne vode idu u posebne crne tankove gdje se procesom ubacivanja bakterija razlaže ova vrsta otpada, a čvrsti ostatak materije se spaljuje - objašnjava Vukšić.

Božidar Vukšić, foto: Pobjeda

Dodaje da Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama vodi brigu o eventualnim ekološkim incidentima u akvatorijumu, a monitoringom životne sredine se bavi Agencija za zaštitu životne sredine, koja preko svojih podizvođača (Centar za Ekotoksikološka istraživanja, Institut za biologiju mora itd.) vrši potrebna mjerenja kako bi ustanovili zagađenost i stanje okruženja.

Na pitanje da li je do sada zabilježen neki ekološki incident, Vukšić kaže da kada je u pitanju akvatorijum koncesione zone Luke Kotor a.d. Kotor, sa plovnih objekata koji koriste njihove usluge do sada nije bilo ekoloških incidenata i zagađenja životne sredine i mora.

- Preventivno djelovanje se pokazalo ključnim kako ne bi uopšte dolazilo do zagađenja.

 S tim u vezi Luka Kotor je u cilju obezbjeđenja što većeg stepena sigurnosti i bezbjednosti ekološke zaštite okoline kao i što efikasnijeg rada u Luci Kotor, svim korisnicima lučkih usluga ili onima koji se nađu na teritoriji i akvatorijumu Luke Kotor nametnula obavezu da poštuju preventivne mjere koje su ustanovljene od lučkih vlasti i naše kompanije - kaže Vukšić.

Zapovjednik plovila se upoznaje sa Pravilima ponašanja i ekološke prevencije, jer potpisuje potvdu koja je dokaz da je upoznat sa važećim procedurama, a ti obrasci su dostupni na sajtu Luke Kotor.

Plovila koja uplovljavaju u Luku Kotor su dužna da poštuju Pravila ponašanja, mjere ekološke prevencije u luci (LKO 30).

Vukšić pojašnjava da je, u skladu sa pravilnicima, zabranjeno ispuštanje u more prljave tečnosti (kaljuža, otpadne vode, sanitarne vode, mješavina goriva i ulja).

- Takođe, u marinskom dijelu luke Kotor gdje se vežu plovila sa sport i razonodu ( jahte, jedrilice, katamarani, gliseri) važe Pravila o redu u marinskom dijelu luke Kotor, što znači da su plovila ulaskom u ovaj prostor dužna pridržavati ih se.

Oni se nalaze na postavljenoj tabli u Marini luke Kotor, na sajtu kompanije i u ugovorima o vezu sa korisnicma.

Korisnici veza su dužni pridržavati se važećih propisa u pogledu boravka i plovidbe u unutrašnjim morskim vodama, obalnom i teritorijalnom moru Crne Gore, kao i važećih propisa iz oblasti sigurnosti i bezbjednosti, zaštite od zagađenja, kao i propisanih zabrana u lukama Crne Gore.

Ovdje bih napomenuo da su sva plovila dužna da najave predaju brodskog otpada 48 sati prije dolaska (dokument: Notification of ship - generated waste (As per Article 6. of Directive 2000/59/EC as amended).

Kada je riječ o opremi za prihvat i rukovanje otpadom, pa i fekalnim, zakonska regulativa nalaže da korisnici luke posjeduju potrebnu opremu, u skladu sa međunarodnim i domaćim propisima.

Shodno tome Plan upravljanja otpadom (br. 0306-2301 od 27.07.2022) definiše ove stavke.

- Ovdje se nalaze informacije o godišnje predviđenim količinama otpada koje prihvatamo sa brodova i kapacitetima lučkih postrojenja i opreme za ovu potrebu.

Saglasnost na Plan je dobijena od Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama i Agencije za zaštitu životne sredine.

Otpad koji nastaje na jahtama i sa njih, kao i sa drugih plovnih objekata obuhvaćen je ovim Planom upravljanja otpadom, pri čemu godišnje količine nastalog otpada zavise od broja jahti i drugih plovila koja borave u luci Kotor.

Luka Kotor selektivno sakuplja otpad sa jahti i ostalih plovnih objekata, kao i otpad koji nastaje na prostoru same luke, privremeno ga skladišti na lokacijama njegovog nastanka, do momenta predaje ovlašćenom operateru koji posjeduje sva potrebna rješenja izdata od strane Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore za organizovano prikupljanje, transport, privremeno skladištenje i konačno zbrinjavanje (izvoz ili prerada) opasnog i neopasnog otpada, Hemosan d.o.o. Bar i Komunalno d.o.o. Kotor - kaže Vukšić.

Prevoz opasnog otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija.

- Mi kao nosioci projekta (plana) dužni smo da postupamo u skladu sa pravilnikom o načinu vođenja evidencije otpada i sadržaju formulara o transportu otpada koji propisuje način vođenja evidencije (količine i vrste otpada), sadržaj i način popunjavanja formulara o transportu i način sačinjavanja godišnjih izvještaja o otpadu Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine.

U slučaju zauljenih i fekalnih voda preuzimanje otpada se vrši direktno sa broda, ubacuje se u specijalizovani kamion ili kamion-cisternu.

Prevoz opasnog otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija - objašnjava Vukšić.

Pravila

- Privredno društvo Luka Kotor a.d. Kotor brine o sprovođenju procedura i postupaka dobijenih sertifikatom (ISO 14001) - Sistem menadžmenta životne sredine (EMS) koji nam nalaže da sprovodimo procedure i postupke dobijene ovim sertifikatom.

Kompanija uspješno implementira alate sistema kvaliteta menadžmenta prema zahtjevima ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015 koji se realizuje kroz zaštitu životne sredine.

Ovo podrazumijeva preventivno djelovanje u cilju sprečavanja akcidenata na akvatorijumu luke, eliminisanje i smanjivanje štete u slučaju povrede procedura zaštite životne sredine, poštovanje pravila ponašanja i sprovođenje mjera protiv zagađenja.

Kada je riječ o procedurama i obrascima primjenjuju se Lkp 13. Korišćenje i skladištenje opasnih materija; Lkp 25. Održavanje i kontrola čistoće; Lkp 26. Praćenje i mjerenje učinka zaštite životne sredine; Lkp 27. Preventivne i interventne mjere zaštite akvatorijuma; Lkp 28. Pripravnost za reagovanje u vanrednim situacijama i odgovor na njih; Lko.117 (P.28)/01 Plan reagovanja u vanrednim situacijama i odgovor na njih, a i Plan bezbjednosti Luke Kotor se bavi ovom temom - kazao je Vukšić.

Sertifikaciju vrši renomirana međunarodna sertifikaciona kuća „Bureau Veritas“ Ltd.

Nadzorna posjeta resertifikacije sistema menadžmenta kompanije prema zahtjevima novog standarda je potvrđena i validna od 5. novembra 2022. godine.

Nakon ove sertifikacione nadzorne provjere, sertifikati Luke su produženi na period od još tri godine, uz obavezan godišnji pregled.

Shodno važećim propisima i procedurama, službe kvaliteta i zaštite životne sredine vrše aktivnosti redovnog obavještavanja nadležnih organa Crne Gore, kao što je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore kojoj prosljeđuju potrebne informacije u vezi sa istraživanjem o otpadu o čemu govori Godišnji izvještaj o otpadu (0301-466 od 28. 02. 2023).

Luka Kotor a.d. utvrđuje i preispituje značajne aspekte životne sredine koji su povezani sa prethodnim, tekućim i planiranim aktivnostima, uzimajući u obzir odgovarajuće kriterijume zaštite životne sredine, zakonske propise i druge zahtjeve, interese zaposlenih i ostalih zainteresovanih strana.

Kontrola i nadzor

Zakonom o lukama (Sl. list CG, br. 51/2008, 40/2011, 27/2013 i 18/2019) u skladu sa članom 26. Zakona, organ uprave, odnosno pravno lice i koncesionar obezbjeđuju ispunjavanje uslova utvrđenih međunarodnim i domaćim propisima kojima se reguliše sprečavanje zagađivanja životne sredine s brodova, zaštita morske sredine i priobalnog područja i civilna odgovornost za štetu izazvanu zagađenjem.

- Prema Uredbi o održavanju reda u lukama, Lučka kapetanija je ovlašćena da kontroliše lučka postrojenja, uređaje i opremu koji mogu ugroziti ljudske živote, plovidbu ili zagaditi obalu i vodu, a korisnik luke je dužan da čisti vodene površine i morsku obalu u luci i sidrištima od zauljanih i drugih materija.

Inspekciju domaćih plovnih objekata pod zastavom Crne Gore kao Država-zastava (flag State) i stranih plovnih objekata kao Država-luka (port State) vrši Inspekcija sigurnosti plovidbe - kazao je Vukšić.