Đurašković: 81 posto ispitanih medijskih radnika svakodnevno izloženo dezinformacijama (VIDEO)
Izvor, foto: Media Biro
Sindikat medija Crne Gore danas je u Podgorici organizovao predstavljanje istraživanja „Medijska pismenost medijskih profesionalaca“.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od decembra 2023. do januara 2024. godine, a finansirano je od strane Ambasade SAD u Podgorici.
Cilj istraživanja je bio da se utvrdi koliko su medijski radnici upoznati sa medijskom pismenošću i da li poznaju tehnike kojima se i oni mogu oduprijeti manipulacijama i informacijama koje donosi digitalizacija.
-Nezahvalna pozicija u koju je zarad viših ciljeva Sindikat medija sebe stavio je rezultirala još jednim pionirskim pokušajem da se doprinese profesionalizaciji zaposlenih u medijima, a samim tim i crnogorskim medijima u cjelini.
Rezultati do kojih smo došli su zabrinjavajući, ali i ne iznenađujući jer medijsku pismenost zaposlenih u medijima treba gledati kroz širu sliku opštih uslova rada, a oni su u velikoj mjeri ograničavajući faktor kada je u pitanju rad na sebi i praćenje trendova u profesiji.
Ove i slične aktivnosti biće doprinos Sindikata medija jačanju položaja novinara i drugih medijskih radnika i promovisanju podrške samih medijskih kuća-kazala je potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković.
Skoro dvije trećine ispitanika zaposlenih u medijima koji su učestvovali u ovom istraživanju navelo je da svakodnevno i u velikoj mjeri koriste društvene mreže kao izvor informisanja.
-Zaposleni su svjesni rizika i manipulacija koje to nosi i dezinformacija koje se mogu širiti najčešće putem društvenih mreža, ali ističu neke pozitivne strane – treba im mnogo manje vremena da bi obradili neku informaciju i plasirali je ka javnosti.
Ipak, 81 posto zaposlenih u medijima navodi da su svakodnevno i često izloženi dezinformacijama, te i sami novinari vide da nisu izopšteni iz manipulacija koje se mogu desiti u digitalnom prostoru i priznaju da nisu opremljeni nekim boljim mehanizmima zaštite-istakao je autor publikacije, Dražen Đurašković.
Ono što otežava borbu protiv ovakvih dezinformacija je odgovor redakcije na ove izazove, za koji ispitanici kažu da je izuzetno slab.
-Kao razlog za to ispitanici navode da ta tema uglavnom nije u fokusu, da se uglavnom bave nekim dnevnim stvarima, da nema vremena za dodatnu edukaciju i upoznavanje sa nekim novim trendovima, dok dio ispitanika navodi da je, nažalost, u fokusu nekih medija senzacionalizam koji je u suprotnošću sa onim što podrazumijeva medijska pismenost-naveo je Đurašković.
Veliki značaj medijske pismenosti kako za ukupnu populaciju, tako i u samom novinarstvu, na današnjoj konferenciji je istakao i predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.
-Koliko je situacija složena pokazuje i ogroman rast broja medija u Crnoj Gori i svijetu.
U Crnoj Gori danas postoji 200 medija od čega je preko 100 digitalnih medija.
Mi smo danas svakodnevno bombardovani stotinama i hiljadama vijesti iz raznih izvora.
Svi ti izvori daleko da su dobronamjerni mnogi od njih pokušavaju da promovišu određene stavove, teze i manipulativne i lažne narative i na nama kao novinarima i medijskim radnicima je da budemo oprezni kako bi našoj publici zaista omogućili da dobije prave, tačne i objektivne informacije.
Mnogi društveni akteri koriste društvene mreže za promociju sopstvenih stavova, te oni to rade kako bi se njihov glas što dalje čuo, ali i u toj situaciji nerijetko imamo pokušaje da se plasiraju dezinformacije i lažni narativi koji idu u prilog tim političarima i zbog toga mi kao novinari moramo biti vrlo oprezni svaki put kada prenosimo te njihove stavove na društvenim mrežama-naveo je Kračković.
Iako bi medijska pismenost kao tema trebala da ima primat kod novinara i medijskih radnika, direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ističe da tu postoji veliki otpor.
-Novinari percipiraju da medijska pismenost nije izvorno njihova tema, da ne treba da stanuje toliko u medijima, jer smatraju da time što poštuju profesionalne standarde na najbolji mogući način doprinose medijskoj pismenosti.
Međutim, treba da postoji odgovornost medija za prepoznavanje svih onih opasnosti, ali i dobrih stvari koje proizilaze iz ove priče.
Nisam vidjela kod medija u Crnoj Gori da je ovoj temi dat značaj koji joj društveno pripada-navela je Nikolić.
Ovakav pasivan odnos prema pitanju medijske pismenosti i borbi protiv dezinformacija koje dolaze putem digitalnih medija može biti demotivišuć za novinare koje su tek na početku svoje karijere, smatra mlada novinarka Andrea Perišić.
-Mislim da mladim novinarima ne nudimo neko okruženje koje će ih podstaći da se stvarno žele uključiti u novinarstvo, u samim redakcija ne dobijaju dovoljnu podršku od urednika koji su u situaciji da ne mogu dovoljno da im se posvete.
Mislim da to pokazuje mladim ljudima koliko se zapravo ne želi uhvatiti u koštac sa izazovima koji se dešavaju i to na njih ne djeluje motivišuće-podvukla je Perišić.
Upravo iz navedenih razloga su značajne preporuke koje su proizišle iz ovog istraživanja Sindikata medija u kojima se navodi da su potrebne redovne edukacije o novinama u digitalnom-medijskom okruženju radi jačanja kapaciteta novinara za prepoznavanje manipulacija, da je potrebno da se bude u toku sa novim propisima, te da se osmisli program njihove primjene, a posebna pažnja da se posveti pitanju vještačke inteligencije.
- Tagovi:
- Sindikat medija
- Mediji
- Dezinformacije
