.jpg)
Uz pomoć EU: „Čuvari dina“ uče Ulcinjane o značaju Velike plaže (VIDEO)
Autor: Radomir Petrić
Foto: Feral.bar
-U biološkom smislu, ulcinjska Velika plaža je zbog svog izuzetnog biodiverziteta istinski rudnik zlata. Turistička valorizacija potencijala Velike plaže, na način kako se radi do sada, to zlato, nažalost, pretvara u kalaj-.
Ove riječi iskusnog crnogorskog ekološkog aktiviste i istinskog zaljubljenika u ljepote Velike plaže, gorka su opomena da nam se u jurišu na profit pred očima dešava još jedan udarac na životnu sredinu kojom bi se druge zajednice ne samo ponosile, već bi je adekvatno iskoristile i u ekonomskom smislu.
Da stanje na Velikoj plaži ne ostane status quo, da se široj javnosti ukaže konkretno na bogatstva živog svijeta koji obitava na ovom arealu, postarali su se „Čuvari dina“, neumorni aktivisti ulcinjske NVO MSJA (Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc.) koji sprovode projekat "DuneGuard: Očuvanje i zaštita pješčanih dina na Velikoj plaži", te EU koja finansira ove aktivnosti.
„DuneGuard“ je podržan kroz projekat „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ koji sprovodi NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), u partnerstvu sa NVO Sjeverna zemlja, NVO Društvo mladih ekologa Nikšić i NVO Green Home.
Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Target grupe projekta su učenici i novinari, odabrani kao najbolji mogući „kanali komunikacije“ za širenje svijesti o značaju biodiverziteta Velike plaže.
Novinari u obilasku dina na Velikoj plaži, foto: MSJA
-Veoma je važno da uključimo i novinare/ke s ciljem da ih upoznamo sa važnošću ovog područja, te da ih podstaknemo i motivišemo da se aktivno uključe i medijski prate razvoj sa fokusom na valorizaciju kao i neophodnu zaštitu ovog globalno značajnog područja.
U subotu 25. maja grupa medijskih poslenika se tokom tročasovnog obilaska pješčanih dina i zaleđa Velike plaže lično uvjerila u prijetnje i pritiske koje već sada narušavaju autentičnost ovog područja.
Neveseli zaključak je bio-ako se ovi pritisci nastave aktuelnim intenzitetom , za kratko vrijeme će nestati ovaj jedinstveni mozaik Natura 2000 staništa-priča u jednom dahu mr Zenepa Lika, direktorica MSJA.
Kako je za Feral.bar istakla ovom prilikom, jedan od ključnih faktora ovakvih dešavanja je neznanje, zbog čega je i podrška EU u sprovođenju edukativnih kampanja i te kako bitna:
Pritisci na Veliku plažu imaju svoja imena-urbanizacija, nekontrolisana gradnja infrastrukture i objekata, prenamjena prostora, nepoznavanje specifičnosti pri uređenju plaža, prije svega sadnja invazivnih i atipičnih holtikulturnih vrsta, kao i nekontrolisano odlaganje otpada i stvaranje divljih deponija.
Kumulativno, ove aktivnosti ozbiljno ugrožavaju prostor koji se danas smatra nacionalnim blagom Crne Gore, i nastavi li se trend, pesimistična je Lika, „buduće generacije neće imati priliku da uživaju u jednom od najdragocjenijih i najunikatnijih bisera crnogorskog turizma“.
A u čemu se zapravo ogleda bogatstvo biodiverziteta Velike plaže?
Na osnovu dostupnih podataka, na području Velike plaže sa zaleđem prisutno je preko 1000 biljnih vrsta-28 odsto vrsta koje su do sada popisane u Crnoj Gori, od kojih se 535 srijeću na staništima sa EU Habitatne direktive.
Trideset sedam prisutnih vrsta su konzervaciono značajne-ugrožene ili zaštićene na nacionalnom i međunarodnom nivou, 25 vrsta zaštićeno je domaćim zakonodavstvom, jedna vrsta je na Aneksu II i IV, a jedna na Aneksu IV EU Habitatne Direktive.
Dvije vrste su na Aneksu I Bernske konvencije, dok su 14 vrsta endemi.
Na Velikoj plaži je do sada popisano 393 vrsta životinja-30 mekušaca, osam člankovitih crva, šest rakova, 209 insekata, 27 riba, 12 vodozemaca, 19 gmizavaca, 62 ptica i 20 sisara.
-U budućim biološkim istraživanjim koja se budu sprovodila na ovom području pronaći će se još mnogo vrsta, tako da će ovaj broj biti nekoliko puta veći.
Već na osnovu ovog broja prisutnih ugroženih i zaštićenih vrsta, područje Velike plaže sa zaleđem je biodiverzitetski i konzervaciono izuzetno značajno i predstavlja jedan od globalnih centara biodiverziteta-naglašava dr Bogić Gligorović, biolog i istraživač iz Podgorice.
Dr Gligorović je posvećeni predavač u projektu, podjednako uspješan u radu i sa učenicima i sa novinarima, koje je fascinirao svojim poznavanjem živog svijeta na Velikoj plaži i njenom zaleđu.
Za Feral.bar nabrojao je samo najbitnije podatke o značaju ovog biodiverziteta:
Gligorović je nedvosmislen-dugoročno gledano, očuvane plaže donose veći benefit nego potencijalna pustinja koja će nastati ako se ovako ponašanje investitora i uništavanje nastave, podsjećajući da struka već godinama upozorava na narušavanje biodiverziteta Velike plaže i njenog zaleđa usljed masovnog turizma.
Tokom dosadašnji radionica održanih na Veikoj plaži, šezdesetak učenica i učenika ulcinjskih osnovnih škola i Srednje mješovite škole (SMŠ) „Bratstvo jedinstvo“ imali su prilike da nauče zašto palmama nije mjesto na Velikoj plaži, zbog čega je loš uticaj bagremovca, koliko štete dinama nanose probijanje puteva od magistrale do plaže, zašto su značajne močvare...
Učenici sa dr Gligorovićem na Velikoj plaži, foto: MSJA
Sabina Rama, učenica SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“, dodaje da su se mnogi učenici prvi put sreli i sa detaljnim objašnjenjima koliku štetu ovom prostoru nanose „uređeni“ parking prostori.
-Imala sam do sada saznanja o biološkim vrijednostima Velike plaže, tako da je meni lično učešće na radionicama bilo samo proširenje znanja, ali, bilo je i dosta toga novog da se čuje.
Naučila sam tako mnogo o endemičnim vrstama za koje nisam ni znala da postoje na ovim prostorima.
Ostali učenici, naročito osnovci, dosta manje su znali o svemu ovome-priča za Feral.bar Sabina.
Na pitanje hoće li biti prilike da nešto od naučenog prenese i na svoje bliže okruženje, odgovorila je bez razmišljanja:
-Sigurno ću imati prilike da svoje drugove i porodicu informišem o ovome što smo naučili!-.
Poznati crnogorski ekološki novinar i građanski aktivista Vuk Vujisić, učesnik novinarskog obilaska dina, pozdravio je apele na nadležne državne i lokalne institucije da preduzmu adekvatne mjere monitoringa ovog globalno značajnog područja, te da spriječe nekontrolisano probijanje prolaza, parkiranje vozila na dinama i izgradnju montažnih objekata na njima.
Vujisić je za Feral.bar naglasio da ovakvih projekata „nikad nije dovoljno“:
Velika plaža dom 18 tipova staništa sa EU Habitatne Direktive
Na ovom području nalazi se 18 tipova staništa sa EU Habitatne Direktive koja su zaštićena u Evropskoj Uniji.
Posebno značajna staništa su dine, koje su izuzetno rijetke i ugrožene šrom Mediterana, a u Crnoj Gori su uglavnom prisutne samo na Velikoj plaži.
Spisak staništa sa kodom:
• 1110 Plitka stalno potopljena pješčana morska dna
• 1140 Muljevita i pješčana dna koja za vrijeme oseke nisu pokrivena morskom vodom
• 1130 Estuari
• 1150 Morske lagune
• 2110 Začeci pokretnih obalnih dina
• 2120 Pokretne obalne dine sa Ammophila arenaria (Bijele dine)
• 2130 Učvršćene obalne dine sa zeljastom vegetacijom (Sive dine)
• 2220 Dine sa vrstom Euphorbia terracina
• 2270 Borove šume na obalnim dinama
• 2190 Vlažne depresije u sistemu dina
• 1410 Mediteranske slane močvarne livade (Juncetalia maritimi)
• 3170 Mediteranske povremene lokve
• 2230 Jednogodišnji dinski travnjaci (Brachypodietalia)
• 2240 Dinski travnjaci sa jednogodišnjim vrstama reda Braschypodietalia
• 6220 Eumediteranski kserofilni travnjaci - Pseudostepe sa travama i jednogodišnjim biljkama klase (Thero-Brachypodietea)
• 6420 Mediteranske visoke hidrofilne livade (Molinio-Holoschoenion)
• 6540 Submediteranski travnjaci Molinio-Hordeion secalini
• 92A0 Galerije bijele vrbe i bijele topole
